U SAD-u, Republikanci su nekada bili stranka slobodne trgovine. Od Geralda Forda pa sve do Georgea W. Busha, republikanski predsjednici glasno su podržavali smanjenje prepreka međunarodnoj trgovini. Ronald Reagan je rekao da nema gubitnika, samo pobjednika u trgovini, a stariji George Bush pregovarao je o NAFTA-i dok je njegov sin rekao da je slobodna trgovina pomogla Americi da postane globalna ekonomska sila.

Donald Trump je tome stao na kraj. Trumpov križarski rat za uvođenje carina na zapanjujuće širok raspon uvozne robe jedna je od njegovih definirajućih politika, a ekonomisti se uglavnom slažu da je to bila katastrofa. Jedna analiza pokazala je da su Trumpove carine povećale indeks potrošačkih cijena za 0,8 postotnih bodova do listopada 2025., a studija Federalnih rezervi složila se s tim, objavio je portal Argument Mag.

Ekonomske analize Porezne zaklade, Penn Whartona i Petersonovog instituta složile su se da carine slabe američki gospodarski rast. Scott Lincicome iz Cato instituta rekao je da je dodavanje novih carina kao da si odsijecate vlastite prste: "Malo je vjerojatno da će vas ubiti i možete nakon toga živjeti normalnim životom, ali si nanosite bol bez ikakve stvarne koristi."

S mišljenjem ekonomista slaže se i američka javnost. Na pitanje da ocijene kakav utjecaj carine imaju na svaku od navedenih sfera, anketirani Amerikanci su odgovorili:

- na troškove života: pozitivno 14%, nikakvo 18% i negativno 62%,
- na rast zapošljavanja: pozitivno 21%, nikakvo 24%, negativno 47%
- na moju vlastitu financijsku situaciju: pozitivno 14%, nikakvo 30%, negativno 49%.

Na pitanje podupiru li dogovore o slobodnoj trgovini sa stranim zemljama, 71 posto Amerikanaca odgovara potvrdno, a samo 13 posto negativno. Na pitanje o carinama, 28 posto ih preferira, a 50 posto im se protivi.

Neka druga istraživanja na istu temu došla su do sličnih rezultata. Navigation Research: 29% ispitanika podupire carine, a 59% im se protivi; ABC News/Washington Post: čak 64 posto ispitanika se protivi carinama.

Argument Mag ističe kako se visokoobrazovani građani SAD-a protive carinama u značajno većoj mjeri od niskoobrazovanih, iako u obje skupine je više onih koji se protive carinama nego onih koji ih podupiru.

Kad je riječ o stranačkim preferencijama, stvar postaje još zanimljivija. Republikanci, koji su desetljećima bili najveći zagovornici slobodne trgovine, sada pokazuju manji postotak od drugih političkih skupina: 25 posto republikanaca snažno podržava slobodnu trgovinu s drugim zemljama, 40 posto ih "donekle podržava", a 20 posto ih se protivi ili snažno protivi slobodnoj trgovini.

Među demokratima je podrška slobodnoj trgovini značajno veća - 48 posto ih snažno podržava, 33% donekle podržava, a samo 7 posto se protivi ili snažno protivi.

Još je zanimljivije kada se izoliraju samo članovi i simpatizeri DSA (Demokratskih socijalista): među njima je podrška slobodnoj trgovini najjača. Čak 54 posto ih snažno podupire slobodnu međunarodnu trgovinu, 31 posto donekle podupire, a protivi se samo 7 posto.

Među nezavisnima (neopredijeljenima), slobodna trgovina ima podršku 66 posto ispitanika, a protivi joj se 12 posto.

Slobodna trgovina je u SAD-u vrlo popularna i podržava ju većina u svim političkim skupinama, ali najviše među demokratskim socijalistima. To je zanimljivo jer u Hrvatskoj krajnja ljevica (Možemo) bunca o "samodostatnosti", što je potpuna suprotnost onome što žele američki ljevičari.