Vezani članci:
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Glavni ekonomski guru hrvatskih vlasti i medija, uporno nas vodi u propast
Nije susjed kriv što je krava crkla
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Ono kad institucije ove države rade svoj posao
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
Fiskalna konsolidacija u državi koja puno troši i malo daje
SAD: Crkvene organizacije nadmašile državu u pružanju pomoći nakon uragana
Pokvarena država stvara pokvareno društvo
Naša država tretira navijače gore nego silovatelje i pedofile
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Država generira mržnju, a slobodno tržište je lijek
Hrvatska na javni red i sigurnost troši veći udio BDP-a od većine EU zemalja
Zašto mi stvarno tribaš?
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?


Piše: Branimir Perković
17.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?


Piše: Branimir Perković
17.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Poslije razdoblja astronomskog rasta javnog duga od 2009-2015., hrvatski javni dug je počeo padati. Bar tako kažu mediji i Vlada. To je jedan od glavnih argumenata koje Vlada koristi da bi se prikazala kao reformska, onda koja je nakon šest godina krize u kojima se javni dug narastao s 39% BDP-a 2008. na 83,7% BDP-a 2015. godine.

Tim argumentom se stvara iluzija da su u zadnjih nekoliko godina provedene brojne duboke reforme koje su ojačale gospodarstvo na srednji i dugi rok. Ali to je samo pola istine. Ustvari se služi zgodnom retoričkom manipulacijom da bi se stvarnost prikazala boljom nego što je. Ključ manipulacije je su prešućivanju pojmova relativnog i apsolutnog.

Relativna zaduženost države se odnosi na iznos duga opće države u odnosu na njen godišnji BDP. Kada BDP raste, relativni dug opada pod uvjetom da se apsolutni dug (stvarni dug) smanjuje ili ne mijenja. Recimo da je BDP neke države 100 (nije bitno čega, primjer će služiti samo za objašnjavanje), a javni dug 80. To bi značilo da je relativni dug države 80% BDP-a (80 jedinica duga u odnosu na 100 jedinica BDP-a). Kada sljedeće godine BDP naraste za 2%, znači sa 100 na 102, a javni dug ostane isti (80) onda relativna zaduženost države opada jer više nije 80 jedinica duga na 100 jedinica BDP-a nego 80 na 102, pa javni dug iznosi 78,43% BDP-a. Relativna zaduženost se smanjila, iako je apsolutni dug isti kao i prošle godine.

Može li se onda govoriti o padu javnog duga? I da i ne. Može se govoriti o padu relativne zaduženosti, ali ne i o padu apsolutnog duga. Može se tvrditi da je zemlja manje zadužena u odnosu na veličinu svog gospodarstva, ali ne i da je država apsolutno manje zadužena. Jer dug je ostao isti, samo je gospodarstvo (mjereno BDP-om) raslo pa je udio javnog duga prema veličini gospodarstva manji. Interpretacija relativnog i apsolutnog duga je pogodna za retoričke manipulacije pa se može stvoriti dojam da se javni dug smanjuje, da se provode korjenite reforme, bolni rezovi itd.

Upravo takva retorička manipulacija se provodi u Hrvatskoj. Mediji i Vlada stvaraju sliku o velikom padu javnog duga, a prešućuju da se radi o padu relativnog duga, a ne apsolutnog. Jer apsolutni dug stagnira još od 2015. te se kreće oko 280 milijardi kuna. Znači nekoliko godina je manje-više isti. Ono što se događa je blagi rast BDP-a pa tako javni dug izražen kao udio u BDP-u smanjuje. Ali u apsolutnom iznosu se od 2015. nalazi na razini od cca 280 milijardi kuna, bez ikakvog pada.

Znači, gledamo li ukupan dug sam po sebi, država se ne razdužuje, samo se prestala dodatno zaduživati.

Dug opće države po zadnjim podacima HNB-a (31.1.2019.) iznosi 283,7 milijardi kuna, od čega 63,2% ili 179,4 milijarde kuna predstavlja inozemni dug dok 36,8% ili 104.3 milijarde kuna domaći (tuzemni) dug.

Za 2018. godinu udio duga u BDP-u iznosio je 74.1% što nas svrstava ispod prosjeka EU (81.6%, 2017.) te predstavlja 4. uzastopnu godinu u kojoj ta brojka opada, ali svih tih godina dug je iznosio cca 280 milijardi kuna, koliko iznosi i danas. Samo je rastao BDP pa je omjer javni dug/BDP padao.



Valja priznati da je pad relativne zaduženosti Hrvatske definitivno uspjeh, samo ne toliki koliko se prikazuje. Izuzev relativno blage porezne reforme, ništa posebno se nije mijenjalo. No, blaga porezna reforma nije dovoljno jak razlog da se proglasi uspjeh. Jer to je samo kap u moru onoga što treba učiniti da se gospodarstvo Hrvatske pokrene i standard građana osjetno poboljša. Nedovoljno da se mandat Vlade i njenih ministara ocijeni kao uspješan.

Proklet bio onaj tko se sjetio one "Moglo bi biti i gore" jer nema vulgarnije psovke. Ali nažalost, ona je često istinita. Prateći izjave raznih ministara i političara zadnjih nekoliko godina lako je moglo biti puno gore po pitanju javnog duga. Zbog toga treba priznati ministru financija da je odbio nasrtaje onih koji su zagovarali daljnji rast duga, po istom principu kao i prije.

Očuvanje radnih mjesta (naravno u javnom sektoru), subvencije, spašavanja, poticaji... Pritisci za nastavak zaduživanja po starom modelu su bili brojni. Ne treba zaboraviti ni Agrokor, koji se ipak nije spašavao iz proračuna, iako ni izabrani model nije bio dobar. Ali opet ta psovka, moglo je biti i gore. Izbjegnuto je i bacanje u druge rupe bez dna kao Uljanik te Petrokemiju.

Ali nije bilo ni bitnijih reformi kao što prikazuje Vlada. Propuštena je idealna prilika da se u 2018., godini bez izbora, provedu reforme. A tko zna kad će se više takva prilika ponoviti. Tako su se prijašnje priče o očuvanju stabilnosti, koja je navodno jako bitna da se mogu provoditi reforme, pokazale samo kao sredstvo prestrašivanja birača i grabljenja više vlasti. Ta stabilnost nije bila od velike koristi, a oni koji su tvrdili da treba podržati HDZ i Plenkovića, što se odnosi na podosta medija i kolumnista, ispali su naivne budale ili režimski plaćenici. Ostavljam vam da procijenite sami.

Ukratko, stabilnost nije pomogla nikome osim HDZ-u, reforme nisu provedene, javni dug je ostao isti. Ali ostaje gorak okus iza psovke "Moglo je biti gore".

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.