Vezani članci:
Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?
Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Mate Mijić tvrdi da političar ne može biti katolik ako ne glasa za zabranu pobačaja. Nije u pravu...
Kako smo normalizirali vjerski fanatizam kao sastavni dio našeg društvenog poretka
Evanđelje po Đapiću i Ćoriću
Ne, zapadna civilizacija nije proizašla iz judeo-kršćanskih vrijednosti
Kršćanstvo nema ekskluzivu na liberalnu demokraciju
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?
Katolički portal je totalno pogrešno shvatio Liberal i filozofiju liberalizma
Isus Krist liberal? Ovi citati iz Biblije to potvrđuju
Našoj naciji dobro bi došla doza kršćanske empatije
Jesu li muslimani stvarno skloniji ekstremizmu od kršćana?
Najprogonjenija religija današnjice: U ovim zemljama je opasno biti kršćanin
Isus je bio izbjeglica i imigrant
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Desni populizam je puno veća i realnija prijetnja zapadnoj civilizaciji od lijevih šarlatana
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Judeo-kršćanske vrijednosti i zapadna civilizacija - odgovor


Piše: Ivan Čović
5.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Judeo-kršćanske vrijednosti i zapadna civilizacija - odgovor


Piše: Ivan Čović
5.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nedavno je na Liberalu objavljen tekst naslovljen "Ne, zapadna civilizacija nije proizašla iz judeo-kršćanskih vrijednosti", preuzet i preveden sa stranice Conatus News. Zanimljiva teza je potaknula dosta veliku i burnu raspravu po libertarijanskim grupama, u koje sam bio i osobno uključen. Iako ne smatram da je kršćanstvo jedini i isključivi temelj današnjeg društva – pogotovo ako uzmemo u obzir da je Crkva stoljećima vladala autoritativno i čak u jednom djelu povijesti dosta okrutno, smatram da autor pretjeruje u tekstu i pokušava minorizirati doprinos kršćanskih vrijednosti.

Iskreno, ne znam predobro povijest da bi vam mogao detaljno razlagati o utjecaju kršćanstva (a i da znam, trebalo bi mi više od jednog članka) na današnje društvo i ne mogu reći što je striktno kršćanska vrijednost, a što je preuzeto od neke druge kulture. Ipak, pokušat ću s onime čime baratam. Isto tako, smatram da autor teksta izvlači iz konteksta citate iz Biblije (mahom Starog Zavjeta) ne bi li potvrdio svoju tezu.

Biblija je jako zanimljiva knjiga i gotovo nema čovjeka koji nije pročitao barem dio i koji nije barem jednom u životu citirao redak iz nje. Također, Biblija često služi (kao i u ovom slučaju) za potkrepljivanje vlastitih teza i mišljenja. Kako kršćanima, tako i protivnicima kršćanstva, pa i onima neutralnima.

Kao argument protivnicima najbolje posluže dvije knjige iz Biblije - Levitski zakonik i Ponovljeni zakon. Tamo je opisan čitav niz zakona i propisa za Izraelce, od kojih su neki promatrani danas u najmanju ruku zastrašujući. Tako i autor gore spomenutog teksta uglavnom izvlači citate iz tih knjiga.

No, te dvije knjige nisu temelj kršćanstva! Tih zakona i propisa se ni današnji Židovi ne drže. Temelj kršćanstva je Novi zavjet i Isusov nauk. Doduše, znaju se i kršćani pozivati na Zakon kao npr. oko rada subotom (danas nedjeljom). Ali o tome sam već pisao.

Ključno je shvatiti da je Zakon dan u kontekstu Sinajskog saveza - dakle, Jahve je sklopio Savez s Izraelom u pustinji na temelju obećanja da će Izrael držati Zakon. No, kako znamo da Izraelci nisu držali Zakon, Jahve obećava da će jednoga dana sklopiti novi Savez koji će uključivati primanje Duha ne bi li Izraelci vršili sav Zakon (Jeremija 31,31-33; Ezekiel 36,25-28).

Na tom tragu apostol Pavao u Rim 2,13 kaže da će Bog priznati pravednima one koji vrše Zakon, da bi u Rim 8 otkrio kako su u onima koji su primili Duha ispunjava sva pravednost koju Zakon nalaže.

Znači, kršćani se ne nalaze pod Zakonom u smislu da je Zakon jamac Saveza s Bogom. Jamac nam je Isus i mi imamo Novi savez. Kršćani i danas žive pod Mojsijevim zakonom, ali uz neke izmjene: nema prokletstva, ukinute su žrtve te se Zakon dijeli na moralni, ceremonijalni i civilni. Mi se danas nalazimo pod moralnim zakonom koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi. Stoga je besmisleno vaditi nasumične citate iz knjige Ponovljenog zakona i Levitskog zakona, bez sagledavanja konteksta vremena u kojem je pisan Zakon.

U prvom dijelu autor objašnjava nastanak demokracije i objašnjava u kojim se civilizacijama ona prva javila. Također vadeći citate iz gore spomenutih knjiga Biblije, zaključuje kako tamo nema ništa blisko demokraciji.

Zbog svog podrijetla i plemenskog konteksta politički sustav judaizma je bio teokracija. Ipak, narod Božji je imao slobodu govora i slobodu izbora. Čak i u ponovljenom Zakonu iz kojeg autor izvlači citate to je zapovijeđeno.

"...predložite za svako od svojih plemena mudre, razborite i iskusne ljude da vam ih postavim za starješine" (Ponovljeni zakon 1;13)

"...u isto vrijeme dadoh sucima vašim ovaj naputak: saslušajte obje strane braće svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac" (Ponovljeni zakon 1;16)

Dakle, nekakav oblik Vlade je uspostavljen na demokratski način. Naravno, uzimajući kontekst vremena u kojem se ta uspostava vlasti događala.

Ovo nije jedini primjer. Pojavom Isusa Krista za kojeg tvrdim da je politički najbliži današnjem poimanju liberala zahtjevi za slobodom govora i slobodom izbora su postali radikalniji. Poznata je Isusova rečenica: Podajte caru carevo, a Bogu Božje (Mt 22,21) što je početak sekularizma, odvajanja religije od države.

Slično je govorio i sv. Petar pred okupljenima u Aziji:

"Pokoravajte se svakoj ljudskoj ustanovi radi Gospodina: bilo kralju kao vrhovniku, bilo upraviteljima jer ih on šalje da kazne zločince, a pohvale one koji dobro čine." (Prva Petrova poslanica 2; 13-14)

"Sve poštujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja častite!" (Prva Petrova poslanica 2; 17)

Tradiciju je nastavio i sv. Augustin koji je u knjizi Božji grad govorio kako su kršćani građani dva grada: zemaljskog i nebeskog. Bog će jednoga dana ujediniti ta dva, ali u međuvremenu vjernici će preuzeti dužnosti svakoga.

Nažalost, poslije toga je došao dugi period u povijesti kada su kršćani ostali zbunjeni zbog veze između crkve i države, a to naslijeđe osjetimo i dan–danas. Sve do vremena reformacije i prosvjetiteljstva crkva je bila usko isprepletena sa državom te nije htjela taj utjecaj uvijek prepustiti milom.

Dalje, autor je naveo kako je u judeo-kršćanskoj tradiciji istaknut patrijarhat, što donekle jest točno. Ipak, bitno je reći da u vjerojatno u svim tadašnjim kulturama je postojala neka vrsta patrijarhata. Autor se poziva na grčku kulturu, a recimo među Grcima su žene tretirane vrlo različito. Homer je zapisao riječi Agamemnona: "U žene se ne može pouzdati". Posebno krut i neljudski odnos prema ženi je bio u Sparti, gdje joj se oduzimalo dijete i davalo na odgoj drugoj. U Ateni žena nije mogla voditi poslove niti se baviti obrtom. U Rimu se žene nije puno bolje tretiralo.

Nasuprot tome imamo lik Isusa koji tretira žene s velikim poštovanjem. Isus je okupljao društvene marginalce i prognanike kao što su carinici, prostituke i udovice – koje su u to vrijeme bile doslovno na dnu društvene ljestvice. Poznat je svima događaj kad Isus štiti od kamenovanja preljubnicu koja je po Zakonu trebala biti kamenovana.

Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu. U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. Što ti na to kažeš? (Iv 8; 4-5)

Tko je od vas bez grijeha neka prvi baci kamen. (Iv 8;7)

Točno je da je u Zakonu pisano da treba kamenovati ženu – preljubnicu i sl. grozne kazne, ali Isus je taj koji je razbio takvu tradiciju, donio napredak civilizaciji svojim moralnim, etičkim načelima.

Primjera ima mnogo, ali možda je najveća afirmacija jednakosti muškaraca i žene izjava sv. Pavla u Galaćanima 3;28-29.

Nema Židova – Grk! Nema više: rob – slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Isusu Kristu.

Ipak, tvrditi da kršćanstvo poziva na liberalnu demokraciju je isto tako pretjerana konstrukcija. Kršćanstvo je prije svega etično–mistična religija kod koje moral zauzima središnje mjesto u životu. Izvor tog morala osim Biblije je i grčka filozofija. I nije sporno da je grčka filozofija jedan od temelja današnjeg svijeta, ali također treba biti pošten i reći da je to i kršćanstvo. Sa svim svojim manama i vrlinama.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN ČOVIĆ
Ivan Čović je inženjer strojarstva. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.