Vezani članci:
Sindikat: Pola radnika otpustiti, a ostalima smanjiti plaće
Sindikat želi poslati radnike na zavod za zapošljavanje
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Mit o stagnaciji plaća srednjeg sloja: Što se danas može kupiti za sat rada, a što se moglo prije?
ʼAli, ali, ali...Što će biti s uhljebima?ʼ
Štrajk ili uhljebaradija?
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Novo na Liberalu:
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti
Treba li država prisilno ograničiti pretilima prekomjerni unos hrane?
Šimleša je tvrdio da covid potvrde nisu diskriminacija, argumenti su mu vrlo bliski Staljinu

Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara


Piše: Mario Nakić
31.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara


Piše: Mario Nakić
31.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

"Hrvatske plaće su na europskom dnu, a po iseljavanju smo na vrhu" - naslov je članka objavljenom na portalu 100 posto. Novinarka Sanja Rapaić je u vrlo tendencioznom, ideološki obojanom i krajnje neprofesionalnom tekstu pokušala progurati staru tezu domaćih marksista i otpornika reformi kako u Hrvatskoj poslodavci izrabljuju radnike. Pritom nije ni pokušala provjeriti informacije iz sindikata.

Novinarka tako tvrdi da "iako smo ušli u EU i s njima idemo u korak s cijenama, usklađujemo razne propise i pravila, ali ne i plaće"...Kao da bi država trebala određivati plaće radnicima u realnom sektoru?

"Zaostajanje plaća radnika u istočnim zemljama Europske unije i dalje se nastavlja te radnici u tim zemljama, među kojima je i Hrvatska, sada zarađuju dvostruko manje od prosječne plaće radnika u zapadnim članicama EU-a, koje su Uniji pristupile prije 2004. Najdramatičniji pad plaća bilježi Hrvatska čiji je udio, s 43, pao na 37 posto prosjeka zapadne Europe, pokazuje danas objavljeno istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI)!", izjavio je Mladen Novosel, predsjednik sindikalnog saveza SSSH za portal 100 posto.

Novinarka se u tekstu dalje čudi što su se plaće u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje zapadne Europe, od početka krize 2008. do danas, smanjile s 43 na 37 posto. Pad je zabilježen i u nekim drugim zemljama istočne Europe, kao što su Mađarska, Poljska, Rumunjska, Češka i Slovenija, ali u Hrvatskoj je najveći.

Krenimo redom. Prvo, tvrdnja da su hrvatske plaće na europskom dnu je apsolutna i bezočna laž. Prosječna hrvatska neto plaća je na 22. mjestu među 37 europskih zemalja, dakle gotovo u sredini. Među zemljama EU, Hrvatska je na 21. mjestu od 28 zemalja. Tako je ako gledamo neto plaću.


Karta Europe po prosječnoj neto mjesečnoj plaći (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Ova gornja karta, dakle, prikazuje neto primanja (ono što radnik dobije nakon što se plate porezi, doprinosi i sva ostala davanja iz plaće za državu). Sad dolazi zanimljiviji dio. Na donjoj karti prikazana su BRUTO primanja, dakle neto plaća s davanjima državi.


Karta Europe po prosječnoj bruto mjesečnoj plaći (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Vidimo kako je ta razlika (između neto i bruto plaće) u Hrvatskoj bitno veća nego u mnogim drugim zemljama regije. Primjerice, prosječni radnik u Hrvatskoj prima neto plaću manju od prosječnog radnika u Češkoj, ali bruto plaća prosječnog hrvatskog radnika je veća od bruto plaće prosječnog radnika u Češkoj. Hrvatska neto plaća je niža nego u Grčkoj, ali prosječna bruto plaća ispada ista kao u Grčkoj. To je ona razlika u porezu i doprinosima. Također, Estonija koja ima znatno bolju neto plaću od Hrvatske, kod bruto plaće je gotovo izjednačena s Hrvatskom!

Sindikati, ako stvarno žele dobro za radnika (a u to sve manje vjerujem iz svega dosad priloženog), onda neće zahtijevati od države da povećava represiju nad poslodavcima i tako guši gospodarstvo, nego će zahtijevati od države da promijeni zakon tako da se radnicima isplaćuje bruto plaća (kao u mnogim zapadnim zemljama) te da smanji porez na dohodak i reformira zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Sad, kad smo utvrdili da portal "100 posto" u javnost plasira neistine, možemo dalje. Tko je kriv što su plaće u istočnim zemljama EU niže nego na zapadu?

Zemlje zapadne Europe imaju višestoljetnu tradiciju kapitalizma i izrazito visok stupanj slobodnog tržišta. Vjerovanje da ćemo ulaskom u EU imati iste plaće kao Nijemci i Englezi je ravno vjerovanju u djeda Mraza. Bogatstvo naroda se stvara godinama, desetljećima, ali prvi preduvjet da bi se uopće moglo stvarati je ekonomska politika bazirana na vladavini prava i tržišnoj ekonomiji. Cijela istočna Europa do 1990. nije imala takvu politiku i nije stvarala bogatstvo nego isključivo dugove. Samim ulaskom u uniju bogatijih zemalja siromašne nacije će moći profitirati, ali neće se moći izjednačiti u kratkom vremenu. To je proces prilagodbe, ali ni on nije moguć "sam od sebe", već je potrebno provesti reforme koje bi omogućile gospodarstvu da stvori priključak s bogatijima.

Estonija je najbolji primjer kako se to radi pa je u 20 godina od siromašnije postala bitno bogatija zemlja od Hrvatske. Danas Estonci imaju u prosjeku između 200 i 300 eura bolju plaću od Hrvata i upola manju nezaposlenost. Međutim, ekonomski analitičari procjenjuju da ni to nije dovoljno, nego će Estonija morati provesti i dodatne reforme ukoliko se želi izjednačiti sa zapadnim zemljama. Jednostavno, nije lako nadoknaditi 50 godina zaostatka u stvaranju bogatstva.

Promišljanje kako ćemo mi, gušeći ekonomske slobode, pooštravajući Zakon o radu, povisujući minimalac i postavljajući razne besmislene uvjete poslodavcima, nekako postići blagostanje kakvo je na zapadu - nema nikakvog smisla. Hrvatska nije provela reforme kakve su provedene davnih dana u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, zemljama Baltika i nedavno u Rumunjskoj. U tome je razlog zašto zaostajemo i za njima, a kamoli za Danskom, Luksemburgom i drugim bogatim zemljama Zapada koje imaju višestoljetnu tradiciju tržišne ekonomije.

Prevelika porezna opterećenja na rad i poslovanje, loši investicijski uvjeti, konstantno povećavanje državne potrošnje, zdravstveni i mirovinski sustav, loš Zakon o radu - to su, dame i gospodo, razlozi zašto radnici u Hrvatskoj primaju takve plaće, a ne poslodavci. Poslodavci su ljudi koji se bore sa svim navedenim problemima, s prelošim državnim aparatom i još s ovakvim antikapitalističkim mentalitetom koji izvire svakodnevno iz medija, poslodavci zapošljavaju ljude umjesto da novac potroše na kurve i putovanja (možda bi to bilo pametnije?).

Ovakvi zahtjevi tipa "Neka poslodavci povise plaće radnicima!" mogući su u fašizmu, koji je promovirao korporatizam i u kojem se poslodavci, radnici i država dogovaraju te država na kraju određuje kako i što svi moraju raditi. U demokratskom sistemu i tržišnoj ekonomiji to tako ne funkcionira. Posao države je stvoriti što bolje uvjete za rad i poslovanje, kako bi olakšala pokretanje poslova i zapošljavanje, a cijene proizvoda i rada ovise o tržištu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.