Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
6.9.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
6.9.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
U novi, sedmi po redu paket antiinflacijskih mjera Vlada je krenula, da nitko ne zna kakav je na socijalne prilike u Hrvatskoj bio utjecaj prethodnih šest paketa u kojima je, prema Vladinoj računici, potrošeno gotovo 5,8 milijarda eura, piše Telegram.
Ispravno su to primijetili na Telegramu. Inače rijetko kad nešto ispravno primijete pa ih trebamo pohvaliti kad se to dogodi. Da, Vlada RH donosi paket za paketom mjera koje naziva "antiinflacijske", ali ne radi nikakve studije učinkovitosti. Osim po nazivu, koji sugerira da bi mjere trebale suzbiti inflaciju, ne možemo znati čemu one služe.
Nije slučajno da nema nikakvih studija učinkovitosti antiinflacijskih mjera. Nema ih zato što premijer Andrej Plenković zna da bi pokazale kako su njegove mjere zapravo potaknule inflaciju. Kako to, pitate se. Kako mogu antiinflacijske mjere potaknuti inflaciju?
Dopustite da objasnim, zapravo uopće nije komplicirano.
Vlada, dakle, subvencionira režije (električnu struju i plin) za kućanstva. Budući da Vlada ne stvara novu vrijednost nego ju samo preraspoređuje, jasno je da je taj novac za subvencije morala odnekud namaknuti. Namaknula ga je iz gospodarstva. Gospodarski subjekti plaćaju znatno veće cijene režija. Tim novcem vlada subvencionira režije kućanstvima.
Budući da gospodarski subjekti koji troše mnogo struje i plina imaju zbog ovih mjera značajno veće ulazne troškove, oni te troškove moraju ugraditi u cijene svojih usluga - inače brzo propadaju. Dakle, onu razliku između tržišne cijene i cijene koju vaše kućanstvo plaća naplatit će vam kad dođete u restoran, kafić, trgovinu. Slikovito rečeno, plin i struju plaćamo u naturi.
Da bude još lakše, poslužit ću se Bastiatovom metodom. Imamo nešto što se vidi i nešto što se ne vidi. Kada dobijete račun za električnu energiju i na njemu pišu dvije cijene - tržišna (veća) i ona koju plaćate (manja), vi ste sretni. Pomislite: "Super! Zahvaljujući Plenkoviću i Vladi, plaćam samo 20 eura, a da njih nema plaćali bismo 30 eura!" jer to je ono što se vidi.
Međutim, iza onoga što se vidi krije se ono što se ne vidi. Izaći ćete van, možda na ručak ili s prijateljima na pivo, i primijetit ćete da su cijene malo veće. Bit ćete ljuti na pohlepnog ugostitelja koji tako iskorištava opću situaciju pa nabija cijene. Ne vidite da je on to napravio kako bi platio višu cijenu struje na računu koji je stigao za njegov objekt.
Ako to vidite, više nećete biti toliko sretni zbog niže cijene struje na svome računu jer znate da razliku plaćate u cijenama robe i usluga. Na taj način vladine mjere cijelo vrijeme potiču inflaciju. Da ih nije bilo, sada bi vjerojatno inflacija bila na razini eurozone ili niža, a to je između 1 i 2 posto na godišnjoj razini.
Možda ćete se pitati, ako Plenković i njegova ekipa ovo znaju, a sigurno znaju, zašto se onda toliko trude oko tih mjera koje ionako polučuju negativni efekt? Odgovor je vrlo jednostavan - zato što je to politički isplativo. Oni se mogu hvaliti kako rade "nešto", pomažu građanima u ovim teškim vremenima. Zaista, naši računi za struju i plin su niži od tržišne cijene. Kako je vlada dobra!
Njima je to jedino bitno. Političari gledaju kratkoročno i ono što će im donijeti političke poene. Jedini način da im više ne padnu tako glupe i štetne ideje na pamet jest edukacija. Kada biračko tijelo bude razumjelo ovako jednostavne ekonomske probleme, štetne mjere više neće biti politički isplative i cijelo društvo će lakše prosperirati.