Usprkos uvriježenom mišljenju, Marx je podržavao ono što danas nazivamo globalizacijom.

Nakon neuspjelih pregovora o slobodnoj trgovini, američki predsjednik Donald Trump je povećao uvozne carine za čelik, aluminij i drugu robu iz Kine. Polovina kineskih proizvoda se sada oporezuje na granici, a stopa oporezivanja je udvostručena u odnosu na lanjsku. Kineska vlada je odmah odgovorila istom mjerom i povisila carine za uvozne proizvode iz Amerike.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine lani je već ugrozio globalni ekonomski rast i protresao tržišta dionicama diljem svijeta. Ipak, ovaj rat šteti Kini više nego SAD-u budući da SAD uvozi iz Kine robu u gotovo dvostruko većoj vrijednosti nego što Kina uvozi iz SAD-a. Ali osim kineskog gospodarstva, uvozne carine u SAD-u štete i američkim kupcima te proizvođačima koji koriste sirovine iz Kine. Drugim riječima, svi su na gubitku.

Ali Trump ne misli tako. On je uvjeren da je trgovinski deficit užasna stvar i da trgovinom američka ekonomija gubi, a taj je stav u suprotnosti s ekonomskim udžbenicima. Damon Root, urednik portala Reason, u svome je članku primijetio da je čak i komunistički ideolog Karl Marx razumio taj dio ekonomije bolje od Donalda Trumpa. Prenosimo njegov članak:

Donald Trump je deklarirani neprijatelj slobodne trgovine. "Moramo zaštititi naše granice od razaranja drugih zemalja koje proizvode naše proizvode, kradu naše tvrtke i uništavaju naša radna mjesta", izjavio je Trump tijekom govora na inauguraciji 2017. godine. "Protekcionizam će dovesti do velikog prosperiteta i moći."

Većina ekonomista ne slaže se s tom procjenom. Kao što će vam reći, slobodna (ili čak slobodnija) trgovina pogoduje svim uključenim stranama. Protekcionizam, s druge strane, boli i potrošače i tvrtke.

Nažalost, Trump nije usamljen u ekonomskom neznanju. Socijaldemokratski senator Bernie Sanders također ne voli slobodnu trgovinu, osuđujući je kao "dio globalne utrke do dna kako bi se povećala dobit velikih korporacija".

Možda bi Trump i Sanders trebali provesti malo vremena proučavajući Karla Marxa. Da, onog Karla Marxa. Iako se danas ta činjenica često zaboravlja, Marx je imao nekoliko pozitivnih stvari za reći o onome što danas nazivamo globalizacijom. Kao što je ljevičarski ekonomist Meghnad Desai zabilježio u svojoj knjizi iz 2002. godine "Marxova osveta: Ponovno oživljavanje kapitalizma i smrt etatističkog socijalizma", Marx je bio "prvak slobodne trgovine, a ne prijatelj carinskih prepreka".

Marx je doista vidio globalni kapitalizam kao revolucionarnu silu koja je, prema riječima iz Komunističkog manifesta, "spasila značajan dio stanovništva od idiotizma seoskog života". Štoviše, Manifest nastavlja:

"Buržoazija je, tijekom stoljetne vladavine, stvorila masivnije i kolosalnije produktivne snage od svih prethodnih generacija zajedno. Podvrgavanje sile prirode čovjeku, strojevi, primjena kemije u industriji i poljoprivredi, parna navigacija, željeznice, telegraf, čišćenje čitavih kontinenata za uzgoj, kanalizacija rijeka, cijele populacije maknule su se iz sela u grad - ono što u ranijem stoljeću se nije moglo ni zamisliti da su takve produktivne snage pale u krilo društvenog rada."

Budimo iskreni, Marx je pozdravio te revolucionarne kapitalističke snage jer ih je vidio kao sredstvo za postizanje cilja. Naime, vjerovao je da će oblikovati i formirati samosvjesnu klasu proletarijata, koja će onda voditi svijet u slavnu komunističku budućnost (detalji su mutni o tome kako se taj dio trebao dogoditi). Ali u međuvremenu, Marx je apsolutno želio da slobodna trgovina napreduje tako da kapitalizam može izvesti svoju magiju. To je isti proces, usput rečeno, koji je ekonomist Joseph Schumpeter nazvao "olujom stvaralačkog uništenja".

Nažalost, kad bi samo Trump i Sanders bili pametni glede slobodne trgovine kao što su bili Marx i Schumpeter.