Vezani članci:
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Tko se boji budućnosti još?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Konzervativna kontrarevolucija u Hrvatskoj - kako je nastala i tko su njeni predstavnici?


Piše: Mario Nakić
5.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Konzervativna kontrarevolucija u Hrvatskoj - kako je nastala i tko su njeni predstavnici?


Piše: Mario Nakić
5.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Mi stojimo na rubu tehnološke revolucije koja će bitno promijeniti način na koji živimo, radimo i međusobno se povezujemo. U svojoj veličini, opsegu i složenosti, transformacija će biti drukčija od svega što je čovječanstvo doživjelo prije. Još ne znamo kako će se to odvijati, ali jedno je jasno: odgovor na nju mora biti integriran i sveobuhvatan, uključujući sve dionike globalne politike, od javnog i privatnog sektora do akademske zajednice i civilnog društva.

Tako je u uvodu teksta o Četvrtoj industrijskoj revoluciji napisao autor Klaus Schwab, osnivač i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.

Prva industrijska revolucija, objašnjava dalje Schwab, koristila je moć vode i pare da bi mehanizirala proizvodnju. Druga industrijska revolucija koristila je električnu energiju da bi kreirala masovnu proizvodnju. Treća je koristila elektroniku i informacijsku tehnologiju da bi automatizirala proizvodnju. Sada, Četvrta industrijska revolucija nadograđuje se na treću, digitalnu koja se pojavila sredinom prošlog stoljeća. Četvrtu revoluciju karakterizira fuzija tehnologija koja briše linije između fizičke, digitalne i biološke sfere.

Svaka prethodna industrijska revolucija nailazila je na snažan otpor u određenim krugovima. Prvenstveno zbog promjene načina proizvodnje neka su radna mjesta nestajala, a stvarala su se nova, bolja. Svaka industrijska revolucija značila je i potrebu za promjenama u obrazovnom sustavu i potražnju za novim vještinama na tržištu rada. Svaka industrijska revolucija sa sobom je donijela poboljšanje za životni standard ljudi diljem svijeta; od provedenog vremena na radnom mjestu preko boljih i lakših uvjeta rada do poboljšanja bogatstva građana i novih tehnologija i proizvoda koji nam omogućuju lagodniji život, međusobnu komunikaciju i suradnju. Stoga je svaka industrijska revolucija u globalu iznimno pozitivna za čovječanstvo, a opet svaka je imala žestoke protivnike i otpornike u radničkim, sindikalnim, političkim i intelektualnim krugovima.

Uz već dobro poznate ludite koji su u Engleskoj uništavali strojeve, Prva industrijska revolucija u 19. stoljeću imala je i brojne protivnike u intelektualnim krugovima koji su smatrali industrijalizaciju nehumanom i tvrdili su da ona ide na ruku samo kapitalistima. Ipak, pokazalo se da je upravo tijekom 19. stoljeća na Zapadu, prvenstveno u Engleskoj, najviše poboljšan položaj radnika u povijesti. Između ostalog, industrijska revolucija je glavni krivac za svršetak ere dječjeg rada na Zapadu.

Sličnu situaciju imamo i danas. Usprkos tome što automatizacija rada dokazano kreira više radnih mjesta nego što ih uništava, usprkos tome što ona gura kompletno društvo naprijed i omogućuje našoj djeci puno lakši život od našega, određeni politički, sindikalni i intelektualni krugovi diljem svijeta pružaju snažan otpor svakoj inovaciji koja se pokazuje kao "game changer" za svijet kakav smo dosad znali, svakoj inovaciji koja pruža građanima bolji izbor i dostupniju uslugu, svakoj inovaciji koja nam olakšava rad i život. Budući da su to ljudi koji žele zadržati prethodno stanje i bore se protiv pozitivnih promjena i neizbježnog napretka, koji nas žele vratiti nazad i zaustaviti revoluciju, ispravno je takve aktere nazvati konzervativnim kontrarevolucionarima.

Konzervativnih kontrarevolucionara ima i u Hrvatskoj. U određenim političkim i novinarskim krugovima u zadnje vrijeme često možete čuti termin "konzervativna revolucija" što je oksimoron sam po sebi jer konzervatizam uvijek dolazi kao odgovor na društveni i ekonomski napredak te teži povratku na prethodno stanje. To znači da on ne može biti revolucionaran nego kontrarevolucionaran. Druga stvar u kojoj isti naši političari i novinari često griješe, to je detektiranje te konzervativne kontrarevolucije i njihovih aktera. Ona je svakako i kod nas u tijeku, ona je kod nas u porastu, ali ona se ne ogleda u protivljenju feminističkim konvencijama ili prepucavanju o LGBT naobrazbi u školama. Ta ideološka prepucavanja između ekstremističkih skupina kojima je jedini cilj prisilna ili nametnuta indoktrinacija djece kroz državni sistem nema veze niti s kakvom revolucijom. To je puštanje magle u oči građana i skretanje s bitnih problema. Prava konzervativna kontrarevolucija je u punom jeku, ali njeni akteri dolaze i s lijeve i s desne strane.

U 2017. godini svjedočili smo kod nas, pa i u svijetu, velikom otporu taksista i njihovih lobija prema aplikaciji Uber koja omogućuje bolju dostupnost usluga prijevoza za građane, jeftiniju uslugu i lakše zapošljavanje onima koji to žele raditi. Njihovi lobiji su u nekim zemljama uspjeli barem privremeno zaustaviti ovaj izum i rezultat nove tehnologije, pomoću političara i države koja postavlja ograničenja i zabrane. Kod nas su, osim određenih udruženja taksista, u prvi red borbe protiv Ubera stali i političari ekstremno lijeve Radničke fronte, zatim određeni istaknuti pojedinci SDP-a (npr. Karolina Leaković), pa i Ivan Pernar iz Živog zida je imao svoje primjedbe, naravno, što Uber nije "naša" tvrtka nego strana. To su naši konzervativni kontrarevolucionari.

Druga pojava Četvrte industrijske revolucije, koja je lani također došla u središte pozornosti, to su kriptovalute. One su jako uzrujale mnoge intelektualce diljem svijeta jer nešto bez državne kontrole postaje iznimno vrijedno i moćno, a u tome sudjeluju milijuni ljudi diljem svijeta. Koja je budućnost blockchain tehnologije i kriptovaluta? Nitko ne može sa sigurnošću reći, ali čini se da će one itekako promijeniti načine financijskih transakcija i trgovanja u budućnosti. Tu su se, kao najveći konzervativni kontrarevolucionari, pokazali Ivan Lovrinović, saborski zastupnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te pojedini novinari u ljevičarskim medijima.

Svjedočili smo lani velikoj STEM revoluciji u hrvatskim školama, koja je bila potaknuta privatnom inicijativom Nenada Bakića i njegovog Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). Osnovnoškolci diljem zemlje opremljeni su robotićima na kojima se uče odmalena programerskim vještinama. To je jako uzrujalo opet Radničku frontu koja je očito glavni pokretač Konzervativne kontrarevolucije u Hrvatskoj, ali ove promjene u obrazovanju zasmetale su i pojedincima s desna, pa tako i Slavenu Letici čiji je tekst protiv STEM revolucije prenio i konzervativni portal Narod u vlasništvu udruge Željke Markić.

Kad smo kod Željke Markić i udruge U ime obitelji, oni su također bitan kotač Konzervativne kontrarevolucije u Hrvatskoj. Osim otpora prema STEM-u, tražili su i državnu kontrolu nad Facebookom i njegovim odnosom s korisnicima koji, usput, imaju potpunu slobodu žele li ga koristiti ili ne. Željka Markić pokrenula je i inicijativu za zabranu rada nedjeljom koja će, s druge strane, vjerojatno ubrzati uvođenje automatskih blagajni u trgovačke centre. Bit će jako zanimljivo vidjeti kako će pobornici ove zabrane na to reagirati i hoće li tražiti i zabranu automatizacije ili oporezivanje automatskih blagajni kako bi "zaštitili" radna mjesta kojima je sudbina jednostavno nestanak.

Kontrarevolucionare imamo i među ministrima na vlasti. Tako ministar Tomislav Tolušić želi uvesti veće tarife na uvoz dok ih zemlje koje žele prosperirati ukidaju, a ministar Marko Pavić izražava žaljenje što mu Europska unija ne dozvoljava da novcem poreznih obveznika financira propadajuću industriju tekstila. To su sve kontrarevolucionari koji traže načine kako sačuvati status quo i zaustaviti napredak koji bi inače bio puno brži i za Hrvatsku, samo da nema otpornika među intelektualcima, političarima i građanima.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.