Vezani članci:
Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Što bi Hrvati mogli (i trebali) naučiti od Norvežana
Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Stižu muški seksualni roboti: ʼDolaze u svim bojama i veličinama, nebo je granicaʼ
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Prostitutke u Barceloni istjerale sex robote iz grada jer im kradu posao
Kina ubila online robote jer su pljuvali komunizam
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
Roboti za sex postaju sve realniji, feministice bijesne i traže njihovu zabranu
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Konzervativna kontrarevolucija u Hrvatskoj - kako je nastala i tko su njeni predstavnici?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ
Vijesti iz budućnosti: Hrvatska 2022.
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Tko se boji budućnosti još?


Piše: Branimir Perković
18.10.2017.

Tko se boji budućnosti još?


Piše: Branimir Perković
18.10.2017.

Ljudi su čudna stvorenja. Glorificiraju prošlost, preziru sadašnjost i boje se budućnosti. Sve to je uludo trošenje energije zbog sasvim krive predodžbe o svijetu u kojem žive, koja bi se mogla utrošiti u puno produktivnija promišljanja. Prošlost nije nikakva „učiteljica života“, sadašnjost nikada nije bila toliko dobra, a budućnost nikada nije bila svjetlija.

Činjenica da čovječanstvo nije ništa naučilo iz svoje prošlosti je toliko jasna da budućnost predviđamo na temelju nje, iz čega je evidentno da se ponašanje ljudi nije bitno mijenjalo od prahistorijskih vremena. Ako se čovječanstvo nije mijenjalo više od milijun godina, zašto očekivati da to napravi u skoroj budućnosti? Da ne glorificiramo i pretjerano analiziramo toliko prošlost, možda bismo izašli iz začaranog kruga ponavljanja iste.

2016. godina je po svim bitnim parametrima, kao broj ljudi koji žive u siromaštvu, broja ratova i smrtnosti u istima, ubojstava, smrtnosti djece i novorođenčadi, broju umrlih od zaraznih bolesti itd., bila globalno najbolja godina u povijesti čovječanstva. Ipak, ljudima su puna usta katastrofičnih predikcija, glorifikacije prošlosti, straha od budućnosti, iščekivanja apokalipse i sl. Budućnost nikada nije izgledala bolje. Trend smanjenja siromaštva, iskorjenjivanja bolesti od kojih su nekada umirali milijuni, tehnološkog napretka koji će riješiti mnoge probleme, smanjenja umrlih u ratovima i sl. će se sigurno nastaviti, osim u slučaju naglog kataklizmičkog globalnog događaja za koji je mogućnost također sve manja, ali naravno, nikada nepostojeća. Ipak, velika većina ljudi smatra da je budućnost strašna.

Razlog zasigurno leži u tome što je budućnost uvijek nesigurna, posebno ako uzmemo u obzir brzinu tehnološkog napretka i etičke dileme koje iz njega proizlaze. A ljudi jednostavno vole sigurnost, draži im je stabilan status quo od rizičnog napretka. Taj odnos ljudi prema budućnosti i tehnološkom napretku nije ništa novo, on postoji još od prve Industrijske revolucije, a vjerojatno i kroz čitavu povijest ljudi kao vrste. Nije teško zamisliti kako su prilikom otkrića vatre neki to kritizirali kao nešto protivno prirodi, vjeri, precima, zajedništvu koje proizlazi iz zajedničkog spavanja na hrpi da se ugrij i slično.

Prva industrijska revolucija je počela u Engleskoj izumom parnog stroja, koji je u mnogim poslovima zamijenio ljudsku radnu snagu, te otpočeo dotad u povijesti nezabilježen tehnološki napredak. Nedugo nakon širenja upotrebe parnog stroja pojavili su se razni pokreti, manje ili više radikalni, koji su se protivili tehnološkom napretku i posljedičnom mijenjanju društveno-ekonomskih odnosa. Taj strah nije proizlazio iz siromašnih neobrazovanih slojeva stanovništva, nego nerijetko i od aristokracije, intelektualaca i vjerskih autoriteta. Jedni od najradikalnijih među njima su bili Ludditi koji su diljem Engleske uništavali parne strojeve kriveći ih za probleme radništva kao što su nezaposlenost niske nadnice.

Kao što je to gotovo uvijek slučaj u povijesti, ljudi opet ponavljaju stvari koje su radili i prije. Iako bi bilo lijepo da smo nešto naučili iz svoje prošlosti, evoluirali, postali pametniji, ništa nije dalje od istine.

Nedavno je Amazon otvorio svoju prvu automatiziranu prodavaonicu u kojoj se jednostavno može uzeti što se želi, a na izlazu senzori očitaju što se kupilo i za taj iznos terete Amazon račun, bez potrebe za blagajnicima, gotovinom, čekanjem u redu i ostalim popratnim sadržajima tradicionalnih trgovina. Prije toga, fast food lanci su radnike zamijenili automatima kao odgovor na podizanje zakonske minimalne plaće u nekim saveznim državama SAD-a, što je bilo za očekivati. Ekonomska teorija je jasna, dizanje minimalne plaće podiže i nezaposlenost jer dio radnika jednostavno postaje preskup za posao koji obavlja te se više isplati zamijeniti ih strojevima ili smanjiti broj radnika.

Proces koji pokreće ekonomiju je proces kreativne destrukcije, a opisao ga je ekonomist Joseph Schumpeter. Zanimljivo je za napomenuti da ga je „izvukao“ iz djela Karl marx-a, koji ga je smatrao izrazito negativnim. Međutim, Schumpeter je primijetio da  je kreativna destrukcija, proces u kojem stare industrije i tehnologije odumiru da bi stvorile prostor za nove i produktivnije, motor napretka i razvoja.

Ono što se ne mijenja nije živo, jednostavno životno pravilo primjenjivo na mnoge stvari pa i ekonomiju. Upravo je otpor kreativnoj destrukciji razlog zašto su gospodarstva SSSR-a i Jugoslavije do 80-ih naveliko zaostajala za Zapadom. I danas mnoge zemlje primjenjuju protekcionističke politike da bi zaštitile „stare“ industrije te time vlastitom stanovništvu rade medvjeđu uslugu jer koče napredak znanosti, društva i gospodarstva.

Ljudi trebaju shvatiti da se usporedno sa svijetom u kojem žive moraju mijenjati i oni, inače riskiraju da postanu nepotreban društveni otpadak, izgubljena djeca napretka. Kako uslijed tehnoloških promjena nestaju stari poslovi i industrije, tako će nastajati novi i to vjerojatno brže nego ikada prije u povijesti, a tko se tome ne prilagodi bit će samo društveni uteg.
 
Ipak, možemo biti gotovo sto posto sigurni da se to neće dogoditi te će mnogi ljudi biti isključeni iz napretka u budućnosti, sve zbog odbijanja da se promijene, prekvalificiraju i slično. Svijet napreduje strahovitom brzinom, i to nabolje, ali to nikako ne garantira da neće biti onih koji će se u tom napretku izgubiti, koji će biti njegove kolateralne žrtve i koji će uslijed te izgubljenosti utjehu i smisao tražiti u populističkim političarima, radikalnim vjerskim pokretima, pseudoznanosti, praznovjerju, lažnim prorocima i slično. Postat će izgubljena djeca postmodernizma.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.