Vezani članci:
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
Traženje žrtvenih jaraca mora prestati
Covid propaganda: Kako se manipulira statistikom
Čemu služe covid putovnice?
Otvoreno pismo Vladi RH: Kako sam postao ʼcijepljeni antivakserʼ
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Koronini svjedoci: I Bog želi da se cijepiš
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ne možemo živjeti u alternativnoj stvarnosti
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Urnebes: Ovaj profesor prava tvrdi da je cjepivo besplatno
Tragične posljedice koronaštva: Dječji rad u porastu prvi put u zadnjih 20 godina
Viši žalbeni sud u Floridi: ʼVlada nema pravo prisiliti vas na nošenje maskiʼ
Popper, Zubić vila i lockdown
Nova pravila za svadbe su pakao za mladence i raj za birokraciju
Izrael ukida covid putovnice i skoro sve druge epidemiološke mjere
Možda ste primijetili, možda ne: Društveni ugovor je raskinut. Živimo u novom feudalizmu
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Francuski parlament natjerao vladu da skrati razdoblje korištenja kovid putovnica
Eksperimenti s okupljanjima - znanost u službi režima
Faktograf nije uspio pobiti nijednu činjenicu objavljenu na Liberalu
Neki su završili u zatvoru zbog lažnog uzbunjivanja javnosti, drugima je to dozvoljeno
RTL upozorio na opasne posljedice gledanja TV-a
Užasne medijske manipulacije o ʼeksploziji koroneʼ u Indiji
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Procurila snimka na kojoj se CNN-ov radnik hvali kako koriste smrtnost od covida za poboljšanje rejtinga
RTL-ov portal iz čista mira napao Zadrane zato što - postoje
Već najmanje dva istraživanja dokazala da covid mjere disproporcionalno štete ženama
Lockdown u PGŽ - politički predizborni trik preko leđa malih poduzetnika, radnika i djece
Djeca su najveće žrtve medijskog orgijanja nad covidom i Vladinog kukavičluka
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu


Piše: Mario Nakić
15.3.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu

Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu


Piše: Mario Nakić
15.3.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Vlada Andreja Plenkovića jučer je donijela dekret kojim naređuju trgovcima da maloprodajne cijene osnovnih živežnih namirnica i medicinskih artikala ne smiju biti više od onih prije ulaska koronavirusa u Hrvatsku, odnosno prije kraja siječnja.

Ova je odluka došla kao rezultat želje mnogih građana koji su se na društvenim mrežama posljednjih dana žalili na rast cijene zaštitnih maski. Prije koronafesta njihova je cijena bila 40 lipa, a sada je u ljekarnama 6 do 7 kuna. Tvrde da je riječ o pljački, da trgovci namjerno podižu cijene kako bi profitirali na nesreći uzrokovanoj pandemijom. Nije trebalo dugo proći da se premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić usuglase s narodnom željom. Na kraju krajeva, oni su tu da ispunjavaju vaše želje.

Tražili ste - dobili ste. Trgovci - barem oni legalni, koji su registrirani za tu djelatnost - više neće smjeti podizati cijene brašna, jaja, mesa i još nekih osnovnih namirnica, a ljekarne neće smjeti prodavati zaštitne maske i dezifecijense po cijenama višim od siječanjskih. To je super, zar ne? Svi volimo kad su niže cijene.

Ipak, nije baš tako. Ovo bi se lako moglo pokazati kao najgora odluka Plenkovićeve vlade. Problem je u tome što cijene proizvoda ne određuju trgovci nego zakon ponude i potražnje koji kaže: ako se za nekim proizvodom povećava potražnja, na istu količinu mora doći do rasta cijene. I obratno: kad se potražnja smanjuje, dolazi do pada cijene. Državna intervencija u ovaj proces može imati katastrofalne posljedice jer ako cijene ne smiju rasti u stanju naglog porasta potražnje, roba će vrlo brzo nestati s polica i neće je biti u ponudi.

Koja je uloga cijene u društvu?

Cijena ima ulogu arbitra kako bi se roba i usluge alocirali prema onima koji ih u tom trenutku najviše trebaju. Kad je cijena realna (tržišna), onda će se naći oni kojima ona izgleda preskupo i oni kojima je povoljna. Ako je nekome neki proizvod preskup, to znači da ga zapravo ne treba pa ga neće kupiti i prepustit će ga drugome tko ga više treba. Toj drugoj osobi taj proizvod po istoj cijeni neće biti preskup nego povoljan.

Kada se država umiješa i stavi moratorij na cijenu, a dođe do rasta potražnje, onda će većini cijena biti jako povoljna pa će taj proizvod kupovati i oni koji ga stvarno trebaju i oni kojima nije potreban. Zbog toga će brzo doći do nestašice pa onima, koji ga stvarno trebaju, neće biti dostupan iako bi rado platili i veću cijenu za njega. A neće biti dostupan jer se ni proizvođaču ne isplati proizvoditi ni trgovcu prodavati po cijeni koja im nije isplativa.

Trgovačka marža je najmanji dio cijene koju plaćate kad kupujete nešto u trgovini. Trgovac u cijenu mora uračunati cijenu dobavljača odnosno proizvođača, zatim trošak prijevoza do trgovine, zatim troškove rada (djelatnici), prostora i režija. I onda, povrh svega, još ide PDV. U kriznoj situaciji poput ove sada, kad su granice zatvorene, a većina robe koju kupujemo je iz uvoza, nemoguće je zadržati iste cijene kao u normalnom stanju. Jednostavno, proizvodnja poskupljuje, a transport još više. Tražili ste stroge državne mjere i izolaciju prijevoznika - to košta. Pretpostavljam da želite da vozači kamiona, dok su u karanteni (zapravo kućnom pritvoru) budu plaćeni kao da rade. I to košta. Sve to trgovac mora uračunati u cijenu robe koja se nađe na policama. Ako to ne uračuna, njemu postaje neisplativo to prodavati.

Od visokih cijena gora je samo nestašica

Nitko od nas ne voli kada cijene rastu, ali trebamo ih pustiti da rastu jer to je jedini način da u ovakvim situacijama izbjegnemo nestašice i duge redove u kojima ćemo uskoro morati stajati da bismo kupili najosnovnije namirnice. Kada cijena nije arbitar, onda to postaje fizička sila. Ljudi će se doslovno tući za kilogram brašna ili mesa.

I kada dođe do nestašice, građani će se okrenuti crnom tržištu koje će procvjetati zahvaljujući ovom Vladinom dekretu. A na crnom tržištu cijene će biti ne samo realno visoke, već i iznad toga. To će rezultirati velikim represivnim akcijama i lovom na "profitere" gdje će država doslovno zatvarati one koji opskrbljuju građane hranom.

Što se tiče zaštitnih maski, ako vam je 7 kuna bilo previše, čekajte da se situacija s koronom još malo zahukta. Možda će za 10 dana koštati 50 kuna i neće vam više biti skupo. Skupoća je subjektivan osjećaj koji ovisi o samom ukusu pojedinca, ali i o trenutku i okolnostima u kojima se nalazi.

Zato molim vas, dobro razmislite prije sljedećeg zahtjeva. Ova vlada zbilja ispunjava vaše želje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.