Vezani članci:
UNICEF: 168 milijuna djece gubi budućnost zbog lockdowna. Državnici trebaju otvoriti škole
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?
Ministrica Divjak je u pravu: Škola ne postoji radi profesora, a prekvalifikacija je nešto sasvim normalno
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Zašto nam uopće treba školstvo
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Velika država (opet) razočarala ljubitelje velike države
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Liberalno rješenje za obrazovanje


Piše: Mario Nakić
16.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Liberalno rješenje za obrazovanje


Piše: Mario Nakić
16.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Obrazovanje mladih je teška svjetonazorska tema oko koje su se lomila koplja kroz povijest, a lome se i danas. Ideološki ekstremisti s lijeva i desna shvaćaju dobro da je obrazovanje mladih ključni faktor u odgoju i pripremi novih vojnika za njihove ideološke ciljeve i zato se baš na toj temi trude što više "izlobirati" za vlastite ciljeve. Stoga nije ni čudo da ljevica vodi bitku za svoje ljude u kurikulumu, nije to slučajno. Isto tako, ni Crkva neće ostati po strani.

A gdje je liberalizam u toj priči i za kakav obrazovni sustav bi se trebali liberali zalagati? Na to pitanje nema jednostavnog i jedinstvenog odgovora.

Liberalizam je, u svom originalnom, klasičnom obliku, "ideologija lišena ideologije", odnosno traženje istine zbog slobode pojedinca i težnja za blagostanjem u kojem će svaki pojedinac imati dovoljno izbora da sebi osigura put ka vlastitoj sreći. Liberalizmu bi cilj u obrazovanju stoga trebao biti što kvalitetnija i nepristranija izobrazba svakog čovjeka, koja će im omogućiti da lakše sami dođu do vlastitih saznanja o svojim željama i ciljevima u životu te da ih kasnije mogu lakše ostvariti.

Nema normalne osobe u svijetu koja se protivi ideji da obrazovanje treba biti dostupno svima. Filozofski pravci se razlikuju samo u sredstvima kako do tog cilja doći i u rezultatima. Liberali smatraju da nije dovoljno samo da obrazovanje bude svima dostupno, jako je bitno i da ono bude kvalitetno. A budući da liberalizam shvaća kako je svaka osoba jedinka za sebe, sa zasebnim potrebama i željama, jasno je da liberalizam razumije i da neće jedna formula biti jednako efikasna kod svake osobe.

Iako su stari liberali s kraja 18. i početka 19. stoljeća smatrali da država ne smije imati nikakvu ulogu u obrazovanju, krajem 19. stoljeća pojavila se značajna struja u francuskom i engleskom liberalizmu koja je tražila najbolje načine kako država može pomoći da svaka osoba dobije mogućnost obrazovanja bez obzira na imovinsko stanje. Engleski filozof John Stuart Mill došao je tako na ideju onoga što će se stotinu godina kasnije nazvati kuponsko obrazovanje ili vaučerizacija. Mill je, naime, smatrao da obrazovanje mora biti dostupno svima i da država to treba omogućiti, ali je preferirao privatne škole zbog konkurentnosti i kvalitete. Stoga je tražio način kako bi svako dijete, bez obzira na imovinsko stanje roditelja, dobilo jednaku priliku izbora škole koju želi pohađati, bila ona privatna ili državna. To se može postići ako država u svoj program financiranja uključi svaku školu, pa i one privatne i da korisnici svojim izborom odlučuju koje škole trebaju ostati na tržištu, a koje se trebaju zatvoriti.

S druge strane, Ludwig von Mises se u prvoj polovini 20. stoljeća oštro protivio svakom petljanju države u obrazovanje. On je smatrao da je obrazovanje alat despotima i autokratima koji će ga sigurno koristiti kako bi indoktrinirali djecu, a kao primjere navodio je komunistički SSSR i fašističku Italiju. Mises je isticao razliku u ciljevima privatnog sektora i državne vlasti. Privatnom sektoru je cilj ostvariti profit i on će zbog tog cilja podilaziti svojim klijentima, korisnicima, nudeći im što bolju uslugu, ali država, kao monopolist, ima drugačije ciljeve i oni nisu toliko plemeniti.

Čak i u liberalnoj demokraciji svaka će izabrana vlast htjeti utjecati kroz obrazovanje na buduće glasače te će "gurati" vlastitu demagogiju, što je jako opasno za budućnost društva, smatrao je Mises. Kako onda riješiti problem onih koji nisu u mogućnosti plaćati školarine u privatnim školama? Predlagao je osnivanje humanitarnih fondova u te svrhe i uzdao se u društvenu odgovornost najbogatijih, ali i svakog poduzetnika jer je poduzetnicima u interesu da iz škole izlaze dobro obučeni radnici i inovatori.

Nakon New Deala i Drugog svjetskog rata diljem Zapada stvari su krenule protiv klasičnog liberalizma te je državni aparat postao u mnogim zemljama ne samo sredstvo zaštite temeljnih ljudskih prava građana, već sve više i njihov glavni oslonac kroz život. Država je 1960-ih u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugdje već imala ulogu u obrazovanju takvu da se bez nje više nije moglo zamisliti. Milton Friedman je napisao esej "Uloga države u obrazovanju" u kojem je predstavio vaučerizaciju. Mnogi ga kreditiraju za osmišljavanje takvog obrazovnog sustava iako je on samo uzeo i prilagodio Millovu ideju. Friedman je postao planetarno popularan i cijenjen ekonomist pa su mnoge zemlje diljem svijeta prihvatile njegov prijedlog i primijenile vaučere u obrazovanju što je dovelo do različitih rezultata.

Vaučerski sustav obrazovanja danas se smatra uspješnim u Nizozemskoj gdje polučuje izvrsne rezultate, a doveo je i do rasta plaća učitelja i profesora. S druge strane, u Švedskoj posljednjih godina ima dosta zamjerki i razmišljaju o novoj reformi. Vaučere su uvele još i Irska, Danska, Čile, Kolumbija, Hong Kong itd.

Po meni je to trenutno najliberalniji obrazovni sustav koji postoji zato što omogućuje zdravu konkurenciju kroz miks javnog i privatnog sektora, čini obrazovanje dostupno svakome bez obzira na imovinsko stanje i povećava kvalitetu (barem bi trebao po zakonima tržišta). Problem kod vaučerizacije je taj što ju učitelji u pravilu mrze, ne žele ni čuti za nju. To mi je pomalo neshvatljivo, budući da se i sami (s pravom) žale kako imaju niska primanja, a vaučerizacija bi im dala mogućnost da se dokažu na tržištu i da si poboljšaju primanja. Ali očito to ne žele jer je lakše raditi ovako, bez brige, za relativno malu plaću, nego se truditi da bi zaradili veću plaću.

No, budimo realni, nije vaučerizacija jedino dobro i efikasno rješenje za obrazovanje. Po rezultatima PISA testova najbolje u Europi plasirane su Estonija, Finska i Švicarska pa je zanimljivo pogledati kakve one imaju obrazovne sustave, a nijedna od tih zemalja nije uvela vaučere.

Švicarska je poznata po najnižim porezima u Europi i također najnižoj javnoj potrošnji u odnosu na BDP. Ali zanimljivo, Švicarska već desetljećima smatra obrazovanje državnim prioritetom broj 1 i u njega najviše ulaže. Čak 15 posto BDP-a Švicarska ulaže u obrazovanje, što je najviše među svim razvijenim zemljama svijeta. Švicarski učitelji su najbolje plaćeni u svijetu, 20 posto bolje od državnog prosjeka. Država je vlasnik 98% osnovnih i srednjih škola te velike većine sveučilišta, a imaju i jedno sveučilište među 10 najuglednijih u svijetu. Ali Švicarci su decentralizirali svoje školstvo, tako da svaki kanton ima vlastiti kurikulum. Djeca se specijaliziraju vrlo rano, a oni koji izaberu neki zanat postaju dio tržišta rada već početkom srednje škole i počinju zarađivati plaću kao šegrti, pomoćnici u privatnim tvrtkama itd. Švicarsko obrazovanje se bazira zapravo na potrebama poslodavaca i tržišta jer država na to gleda kao ulaganje u gospodarstvo.

Finska je u svijetu često ocijenjena kao zemlja s najboljim obrazovnim sustavom iako posljednjih godina pada u rezultatima PISA testova. Finski sustav je, za razliku od švicarskog, potpuno centraliziran s jedinstvenim kurikulumom. Oni su još od 1990-ih počeli provoditi reformu koja još uvijek traje, a ide se na tzv. "otvoreno školstvo" ili "obrazovanje bez zidova". Učenici ne dobivaju ocjene do kraja osnovne škole kad pišu prvi test. Svi uče zajedno bez obzira na njihove pojedinačne sposobnosti. To je privlačno mnogim stručnjacima za obrazovanje u svijetu. Zanimljivo, učitelji u Finskoj plaćeni su ispod državnog prosjeka i Finska troši na obrazovanje relativno malo, po djetetu manje od ozloglašenog SAD-a.

Estonija je sve iznenadila kad je nedavno prestigla na PISA testovima iz znanosti i matematike "moćnike" poput Finske i Švicarske. U odnosu na njih, Estonija je još uvijek relativno siromašna zemlja, a postala je prvak Europe u obrazovanju. Kako to? Estonija uz to ima i velike probleme kod učiteljskog kadra s obzirom da joj je dobni prosjek učitelja preko 50 godina, a samo 14% učitelja smatra da je njihovo zanimanje dovoljno cijenjeno u društvu. Pa opet, uspjeli su polučiti fantastične rezultate. O fenomenu estonskog obrazovanja pisao je Thomas Hatch, osnivač stranice InternationalEdNews i profesor na učiteljskom koledžu u SAD-u, pročitajte njegovo iskustvo posjeta Estoniji.

Dakle, nije lako reći "ovo je liberalno rješenje obrazovanja". Liberalizam teži što većem izboru, što boljoj dostupnosti i kvaliteti usluge. Svako rješenje na tom tragu, ako se u praksi pokaže efikasnim, iz liberalnog gledišta bilo bi prihvatljivo. Ja bih osobno Hrvatskoj uvijek preporučio vaučerizaciju, već sam iznio svoje razloge, ali ostajem otvoren i za drugačije prijedloge. Ono što znam zasigurno, to je da ovakvo obrazovanje kakvo imamo trenutno u Hrvatskoj, nije dobro. Jednostavno, nije efikasno jer su rezultati jako loši i na PISA testovima i na tržištu rada. U ovom sustavu imamo državu koja drži monopol uz crkvene organizacije kojima je jedinima dozvoljeno osnivanje škola na račun države i ravnopravnost kod financiranja dok je privatni sektor u nepovoljnom položaju pa se ne može razvijati niti je moguća zdrava konkurencija. Na kraju, cijenu plaćaju djeca koja dobivaju lošu uslugu.

Hrvatska treba reformu školstva, ali ne samo kurikuluma, već kompletnog obrazovnog sustava.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.