Vezani članci:
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Koliko vrijedi braniteljstvo?
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Kako su Česi postigli najnižu stopu nezaposlenosti u EU?
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar


Piše: Anđelko Balaban
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar


Piše: Anđelko Balaban
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Upravo pročitah kako proizvođač jabuka iz Slavonije ne može naći nadničare kako bi ih obrao. Ponudio je javno 140 kn/dan za berbu dozrelih plodova, no očigledno je to bilo premalo za nezaposlene muškarce i žene da bi ih se motiviralo na rad. I nije toliko čudno to što na birou trenutno ima oko 170.000 nezaposlenih. Nije niti čudno da netko nezaposlen ne želi raditi. Njegova slobodna volja – nitko ga ne može natjerati.

Nego, znate što je tu meni čudno? Čudno mi je to što institucija koja nas godišnje košta oko 2,9 milijardi proračunskih kuna, a čija je svrha povezati poslodavce i posloprimce, HZZ – ne radi ni u korist poslodavaca, niti u korist radnika – posloprimaca. Čini mi se da je tu samo radi sebe i dijela korisnika naknade koji s pivom u ruci, ispred lokalnog dućana, kalkuliraju kad će i koliko raditi kako bi imali naknadu „s biroa“ ili „socijalu“.

Čak se zbog neusklađenosti sustava znalo događati da su pojedinci primali obje naknade istovremeno. Ali, nisu oni tema. Nisu ni tema oni kojima je pomoć stvarno potrebna, kao niti oni koji su godinama uplaćivali doprinos za zapošljavanje i sada ga s punim pravom koriste. Svakom se može dogoditi da iz različitih razloga izgubi posao te je potrebno i vrijeme i novac dok se ne nađe neki drugi posao.

Tema je – HZZ, čiji je zadatak da što više skrati vrijeme do pronalaska novog posla i da samim time uštedi novac iz proračuna od naknada za nezaposlene. Nepune tri milijarde kuna nije malo novca! To je milijun naknada od po 3.000 kn! To je plaćenih milijun mjeseci nerada!

Možemo li nekako smanjiti tu cijenu nerada i ostaviti nešto više novca za plaćanje rada?

Naravno da možemo, ali tek onda kad HZZ bude aktivna karika koja povezuje poslodavce s radnicima, a ne kao do sada socijalna služba ili Državni zavod za statistiku. Socijalnu službu imamo na drugoj adresi, statistiku automatski radi računalo, a nama treba agencija za zapošljavanje, netko tko će biti plaćan i od poslodavaca i od posloprimaca kako bi radio u njihovom interesu. Poslodavcu su potrebni radnici kako bi mogao realizirati svoje poslovne planove, a posloprimcu je potreban poslodavac koji će mu u zamjenu za njegov rad ili uslugu isplatiti plaću. Ako HZZ nije u stanju uskladiti potrebe ove dvije partnerske strane za godišnji budžet od skoro 3 milijarde kuna iliti milijun mjesečnih naknada, i jedni i drugi bi mu trebali otkazati suradnju! Bar tako to zdrava logika nalaže.

U zemlji u kojoj u isto vrijeme nedostaje radnika i ima puno nezaposlenih, nešto ne štima!

Neke očite nelogičnosti

Ekonomski institut u suradnji s portalom Moj Posao kroz OVI (Online Vacancy Index) duži niz godina prati potražnju za radom. I kao što sam na samom početku rekao, potražnja postoji – od potrebe za beračima jabuka, kuharima, čistačima, radnicima u sigurnosti, vozačima, zidarima, frizerima pa sve do prodavača i drugih. OVI indeks je za srpanj 2017. godine veći za 38% u odnosu na isti mjesec prošle godine što znači da je potražnja poslodavaca za radnicima putem „online“ oglasa za toliko veća. Zanimljivo je usporediti iste periode godine i podatak da je unatoč povećanju potražnje za radom od 38%, broj izlazaka s evidencije nezaposlenih u srpnju ove godine manji za 19% u odnosu na srpanj prošle godine.

Je li to cjelokupan HZZ bio cijelo ljeto na kolektivnom godišnjem odmoru? Ili im je pao sustav? Međutim, ukupan broj nezaposlenih je ipak manji gledamo li proteklu godinu u cijelosti – za oko 20%, što je nekih 45.000 ljudi – skoro onoliko koliko nam je mladih "zbrisalo" u Njemačku i Irsku.

Netko bi pomislio da je problem teškog spajanja radnika s poslodavcima teritorijalna udaljenost, ali i tu statistika samog HZZ-a kaže sljedeće: najveći broj nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Pa upravo tu i treba najviše radnika, počevši od potreba u turizmu, preko bezbroj mogućnosti milijunskoga grada pa do slavonskih neobranih jabuka. Upravo odatle izvire stalno rastuća potražnja za radnicima. Ako već nije pao sustav – treba li djelatnike HZZ-a poslati na tečaj geografije?

Država svojim uplitanjem pravi štetu

Sagledamo li ovakav HZZ kroz prizmu cjelokupnog sustava i učinkovitosti javnog sektora, ispadam naivan što sam se čudio ovim iracionalnostima. HZZ se samo uklapa u totalno sivilo javnog aparata te svojom neefikasnošću samo potvrđuje činjenicu da se država ne treba previše uplitati u tržište; kako u tržište roba i usluga, tako ni u tržište rada. Ne treba puno logike da bi se zaključilo da je neefikasna i da uzroči svima štetu. Šteta je tri milijarde kuna plaćenog nerada, jer se za taj novac može i treba puno bolje.

Također, šteta je u poruci koju od države dobivamo. Zašto bi netko radio kad je nerad tako dobro plaćen? I šteta je u odgoju djece i mladih – koji će, a što drugo, nego oponašati svoje roditelje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

ANĐELKO BALABAN
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.