Piše: Mario Nakić
15.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
15.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Hrvatska se od svoga osnutka bori s prevelikom nezaposlenošću pa je iz naše perspektive teško shvatiti probleme razvijenih ekonomija. Možete li zamisliti da neko gospodarstvo može biti toliko razvijeno da ima "prenisku" nezaposlenost, odnosno toliko nisku da mu ona šteti?
Da, to je moguće i to se događa. Najnoviji primjer je u SAD-u gdje je tržište rada na rubu kolapsa zbog preniske nezaposlenosti i prevelikog broja otvorenih radnih mjesta. Nezaposlenost u SAD-u iznosi 4,4 posto, a u isto vrijeme ponuda radnih mjesta je najveća u zadnja 83 mjeseca. Na kraju srpnja bilo je oglašeno 6,2 milijuna poslova što znači da na svako otvoreno radno mjesto ide 1,1 nezaposlena osoba. Za usporedbu, u jeku ekonomske krize 2009. godine bilo je više od 6 nezaposlenih na svako oglašeno radno mjesto.
To stvara posebne probleme poslodavcima jer sve teže pronalaze radnu snagu. Najgore je u Koloradu gdje je država pro-business politikom, legalizacijom marihuane i rezanjem poreza uspjela potaknuti otvaranje biznisa i novih radnih mjesta pa je stopa nezaposlenosti pala na 2,4 posto. Tamo je zaposlen praktički svatko tko imalo želi raditi. Znači da poslodavci, ako žele zaposliti nove ljude, moraju nuditi bolje uvjete rada i veću plaću. Nedavni članak Business Insidera navodi neke primjere gdje se poslodavci žale kako čak ni unatoč povišenju plaće ne mogu naći radnike u SAD-u pa moraju tražiti imigrante. Poslodavci za najniže plaćene poslove sada nude i po 15 dolara po satu, a to je cijena koju sindikati diljem zemlje traže da bude postavljena kao zakonski minimalac. Čini se da će se za to pobrinuti tržište, a ne država.
Business Insider zaključuje kako ovi poslodavci očito nisu dovoljno ponudili jer radnici postoje, ali ne moraju nužno biti nezaposleni.
U takvoj situaciji, naime, poslodavci kad žele nove radnike moraju tražiti i među zaposlenim osobama u drugim tvrtkama te im nuditi bolje uvjete od konkurencije, od njihovog trenutnog poslodavca. Takvo natjecanje među poslodavcima dovodi do općeg poboljšanja uvjeta rada i do povećanja prosječne plaće koja je u SAD-u u zadnjih godinu dana narasla za više od 3 posto i po svemu sudeći nastavit će rasti još brže. Međutim, kad to prijeđe jednu razumnu granicu, onda nužno dolazi i do negativnih nuspojava, a to je inflacija cijena i usporavanje gospodarskog rasta. Zato se ekonomisti uglavnom slažu kako potpuna zaposlenost nije dobra za ekonomiju. FED je zaključio kako je "optimalna" stopa nezaposlenosti između 4,5 i 5 posto. Američko tržište rada je palo ispod te optimalne stope i sad nastaju problemi.
Neko vrijeme će se poboljšavati uvjeti rada i plaće, a onda će nužno doći do usporavanja rasta ekonomije te blagog povećanja nezaposlenosti, što će vratiti stopu nezaposlenosti u optimalne granice oko 5 posto.