Vezani članci:
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Mises: Kako nastaje inflacija
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.
Debata o kalkulaciji cijena: Kako je Mises natjerao socijalističke ekonomiste na povlačenje
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Liberal je opet - jedini - bio u pravu
Sorry, drugovi, ništa od revolucije ovaj put!
Španjolska vlada će represijom natjerati Katalonce da se odcijepe
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Izbori u Španjolskoj: Liberali doživjeli potop, socijalisti zadržali vlast, a desni populisti izbili na treće mjesto
Novo na Liberalu:
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti
Treba li država prisilno ograničiti pretilima prekomjerni unos hrane?
Šimleša je tvrdio da covid potvrde nisu diskriminacija, argumenti su mu vrlo bliski Staljinu
Nakon transfobnih napada i mržnje, sada je žrtva krađe identiteta: 'Apeliram na javnost, ne vjerujte tim profilima'
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
J.E.B.E. M.I. S.E.
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?

Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje


Piše: Mario Nakić
29.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje


Piše: Mario Nakić
29.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Na blogu Tko je John Galt? anonimni autor objavio je dva citata klasično liberalnog teoretičara Ludwiga von Misesa o secesiji i pravu na samoodređenje povezavši ih s aktualnim pitanjem Katalonije. Prvi citat je iz Misesove knjige "Liberalizam" (1927):

"Pravo samoodređenja u odnosu na pitanje članstva u državi znači, kad god bi stanovnici određenog teritorija, bez obzira na to radi li se o jednom selu, cijelom okrugu ili nizu susjednih okruga, slobodno proveli plebiscit da više ne žele ostati ujedinjeni s državom kojoj su dotad pripadali, već žele formirati samostalnu državu ili se pridružiti nekoj drugoj državi, njihove se želje moraju poštivati."

Drugi citat je izvukao iz knjige "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" (1943):

"Nacija, dakle, nema pravo reći pokrajini: ti pripadaš meni, želim vas odvesti. Pokrajina se sastoji od svojih stanovnika. Ako se netko ima pravo očitovati u ovom slučaju, to su ti stanovnici. Granični sporovi trebaju biti riješeni plebiscitima."

Mislim da su ovi citati izvučeni iz puno šireg konteksta i žao mi je što je navedeni blog, koji je inače jako dobar, propustio objasniti cijeli kontekst. Kao što objašnjava i sam Mises u knjizi "Svemoguća vlada...", on je pitanje samoodređenja preuzeo od starih liberala iz 19. stoljeća. To je stara liberalna ideja da svaka skupina, do one najsitnije, ima pravo odrediti u kojoj će državi živjeti. Prema toj filozofiji naciju ne određuje ni zajednički jezik ni teritorij ni povijesno-zemljopisni razlozi, već isključivo iskazana želja određene skupine ljudi da žive u zajedničkoj državi.

Međutim, kao što i sam Mises priznaje u svom djelu 1943. taj je stari liberalni princip propao, ali ne zato što on nije ispravan ili zato što su stari liberali pogriješili. On je propao zato što države nisu uređene po ostalim liberalnim principima. U "idealnoj državi" kakvu je zagovarao Mises kao i mnogi prije njega, država nije sredstvo za preraspodjelu imovine niti zaštite bilo kojeg subjekta na tržištu od konkurencije.

U idealnom liberalnom svijetu državne granice su samo simbolične. One postoje na karti, ali nema nikakvih carinskih tarifa na uvoz robe iz jedne države u drugu. Nema državnih poticaja određenim subjektima da bi bili konkurentniji prema konkurenciji izvana. Nema nikakve diskriminacije stranaca od strane lokalne uprave ili policije. Nema kvota na uvoz robe, usluga niti na imigraciju. Svatko može slobodno prijeći iz jedne države u drugu. Država nema ništa s obrazovanjem, zdravstvom, mirovinama. Sve je prepušteno realnom sektoru i tržištu, a jedina svrha države je biti "noćni čuvar" koji nema gotovo nikakvu ulogu u životu ljudi. Minimalna lokalna uprava se brine o javnoj infrastrukturi, policija čuva sigurnost i mir, a pravosuđe služi kao arbitar koji kažnjava prevarante, lopove i nasilnike.

Za takav, minarhistički državni aparat porez je minimalan jer država nema nikakvih ulaganja izvan svojih uskih i točno određenih djelatnosti. Razlika između dviju država je simbolična, kao i njihova vlast. U takvom svijetu bilo bi potpuno svejedno ako se stanovnici Istre sutra odluče odcijepiti od Hrvatske jer bismo mi i dalje, kao i dosad, bez ikakvih barijera mogli slobodno ići u Istru na ljetovanje, trgovanje s istarskim proizvođačima i trgovcima bilo bi potpuno isto, a od njihovog poreza ionako ne bismo imali ništa kad država ne bi služila za preraspodjelu novca. Jedina razlika bila bi u zastavi na službenim zgradama i u natpisu na granici te na službenim dokumentima stanovnika. Ništa više! U takvom svijetu, u kojem bi sve države bile minarhističke, ne bi postojala potreba za vojskom.

Međutim, mi ne živimo u takvom svijetu. U ovakvom, etatističkom svijetu gdje je primarna svrha države "zaštita" domaćeg stanovništva od stranaca (protekcionizam) i preraspodjela imovine (proračun), granice su užasno bitne i vrlo često uzrok prijepora i sukoba koji mogu imati kobne posljedice za veliki broj ljudi. Princip samoodređenja, čiji su pobornici bili stari liberali, doveo je do cijelog niza ratova, krvavih sukoba i nezadovoljstava diljem Europe. Mises je 1943. ispravno primijetio ustvrdivši:

"Ipak, bilo bi pogrešno reći da liberalizam nije uspio na ovom području. Prijedlozi liberalizma za suživot i suradnju nacija i država samo su dio ukupnog liberalnog programa. Mogu se realizirati i funkcionirati samo unutar liberalnog svijeta. Glavna izvrsnost liberalne sheme društvene, ekonomske i političke organizacije upravo je to - što ona čini mirnu suradnju nacija mogućom. Nije nedostatak liberalnog programa za međunarodni mir što se on ne može ostvariti unutar antiliberalnog svijeta i mora propasti u doba intervencionizma i socijalizma."

Drugim riječima, apsolutno je moralno reći da neka skupina ima pravo na samoodređenje. Međutim, to pravo automatski u današnjem svijetu povlači za sobom niz pitanja važnih za one druge, susjedne skupine. Na primjer, po načelu samoodređenja kakvo su zastupali stari liberali, stanovnici dijela Hrvatske koji su proglasili SAO Krajinu imali su puno pravo da se odcijepe te im je Hrvatska to pravo uskratila. To bi bio zaključak na razini svih onih koji se na ovaj stari liberalni princip pozivaju u slučaju Katalonije. Ali oni potpuno zanemaruju kontekst toga što su liberali to pravo davali u sklopu puno šireg programa. Da je SAO Krajina dobila državu 1991. Hrvatska bi i danas vjerojatno imala ogromne probleme prilikom prolaska robe i ljudi od Zagreba do Splita. Imali bismo na putu drugu državu koja bi nam lakši i brži prolazak uvjetovala maltretiranjem na granici i vjerojatno naplaćivala posebne takse. I to je samo jedan od problema. Zato što ne živimo u svijetu kakav su predlagali stari liberali pa ne možemo uzeti samo jedan segment iz njihovog programa i pozivati se na njega dok odbacujemo sve ostale segmente tog istog programa.

Prema tom istom pravu na samoodređenje Republika Srpska bi se odmah sutra odcijepila od BiH, a ubrzo zatim i Hrvati u Hercegovini. Sljedeće pitanje koje bi se postavilo, što s onim mjestima u Republici Srpskoj gdje žive Bošnjaci i Hrvati, što s onim mjestima u Hercegovini gdje žive Bošnjaci ili Srbi, što s onim mjestima u ostatku BiH gdje žive Srbi ili Hrvati? I oni bi, po istom principu, imali pravo na samoodređenje. Zbog rascjepkanosti teritorija i još niza drugih razloga, rat bi bio neizbježan. A BiH je samo jedan primjer, slične stvari bi se događale diljem Balkana.

Liberalne škole su se kasnije mijenjale prilagođavajući svoje prijedloge aktualnim događajima u svijetu, pa se tako i pravo na samoodređenje s vremenom zamijenilo međunarodnim poretkom i funkcioniranjem vladavine prava. Većina današnjih liberala više ne predlaže minarhističku državu kakvu je predlagao Mises i mnogi prije njega. Već su F.A. Hayek i Milton Friedman odustali od takve države prihvativši princip da država mora financijski pomagati siromašnima, da država mora sudjelovati u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti itd. Danas liberali više ne postavljaju pitanje ima li država pravo preraspoređivati novac građana, nego se zalažu da ta preraspodjela bude u što manjem opsegu i da se ograniči odnosno obuzda.

Možemo raspravljati o tome kakva bi država bila bolja - minarhistička ili ovakva kakve su danas cijelom svijetu i ja ću se složiti da bi svijet bio bolji da su se slušali stari liberali. Međutim, u ovakvom svijetu potpuno je pogrešno uzeti samo jedan izolirani segment minarhizma i pokušati ga primijeniti na ovo što sad imamo. Ako bismo slijepo pratili samo princip samoodređenja, dobili bismo cijeli niz novih ratova u svijetu. Zato se uz samoodređenje treba poštivati i pravni poredak svake države, a Ustav je njen temeljni dokument. Međunarodna zajednica je ispravno postupila što poštuje integritet i očuvanje vladavine prava u Španjolskoj jer samo takav princip je kakav-takav jamac mira u današnjem svijetu. Povlačenje paralela između Misesovog pisanja o samoodređenju i aktualnog pitanja samostalnosti Katalonije stoga je površno i može dovesti u zabludu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.