Vezani članci:
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Ksenofobija na hrvatski način
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Država se više ne razbacuje samo našim novcem, sad prolijeva i našu krv
Kad se već Vlada nije mogla oduprijeti našistima, hoće li moći Bruxelles?
Kako i zašto je Tolušić započeo trgovinski rat sa Srbijom
5 osnovnih vrsta našizma i njihove posljedice na zajednicu
Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu
Škoj je naš, šoldi vaši
Našizam - uzrok, nastanak, razvoj i posljedice
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Novo na Liberalu:
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade

Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'


Piše: Mario Nakić
14.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'


Piše: Mario Nakić
14.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Hrvatski građani su rekli da to žele, više od 500 tisuća potpisa je skupljeno da ne želimo prodati autoceste, što mislim da je bilo dobro i mi to podržavamo. Zato dižemo cijene, da se to može platiti. Drugo rješenje je bila prodaja ili monetizacija autocesta", u svibnju je izrecitirao Oleg Butković, HDZ-ov ministar prometa.

Butković je u pravu. Kad su sindikalisti državnih poduzeća i službi širili našizam, prikazujući svoj privatni interes kao nacionalni interes, stotine tisuća građana im je povjerovalo. Međutim, tih 500 tisuća potpisnika protiv monetizacije autocesta, skupa s HDZ-om koji to javno podržava, trebali bi plaćati takve autoceste, a ne ostatak Hrvatske koji to nije nikada htio.

Sad plaćamo svi za skupe guzice djelatnika HAC-a mnogostruko više cijene autocesta, koje smo već platili kroz nebrojene poreze i druge namete, od bilo koje normalne i civilizirane zemlje. Imamo vjerojatno najskuplje autoceste u svijetu i to zaslužujemo. Jer su naše i nitko ne postavlja pitanje bi li naplatne kućice mogle biti automatizirane.

"Oni koji najviše pitaju zašto će poskupjeti struja su trebali riješiti taj problem, pronalazi se model. Sigurno će morati poskupjeti jer obaveze koju su tu su velike i netko ih mora platiti", objasnio je sad i potpredsjednik Vlade, HNS-ov Predrag Štromar najavljeno novo poskupljenje električne energije.

I on je u pravu. HNS drži HEP kao stranačku prčiju u kojoj već 6 godina uhljebljuje svoje ljude, a kad se početkom godine počelo šuškati o mogućoj prodaji 25% dionica HEP-a na tržištu, onda su sindikalisti iz HEP-a na HRT-u prijetili da će iskapčati struju potrošačima ako se to dogodi. U normalnoj bi zemlji takvi bili odmah istog dana pozvani na razgovor u policiju i DORH, ali kod nas se sindikalne bukadžije iz povlaštenog (državnog) sektora gleda sa strahom i trepetom. Oni su faktor i zbog njihovih guzica mi moramo svi plaćati skuplju struju, koja će naravno dovesti do općeg poskupljenja na tržištu jer masa proizvoda ovisi o toj električnoj energiji te se u njihovu cijenu uračunava i cijena struje.

HEP i HAC su državni monopolisti i nemamo izbora. HEP formalno, na papiru, nije monopolist, ali je država tako izregulirala tržište da mu nitko ne može konkurirati. Neće im pasti stoga na pamet da se riješe viška radnika (a ima ih bar 5.000 viška), što bi omogućilo pojeftinjenje za njihove potrošače. Zašto bi to napravili? Pa nisu ludi kad građani ionako moraju plaćati.

To, dakle, nisu normalna poskupljenja, to je kao povećanje državnog poreza. Nemamo izbora. To su nameti.

Ministar zdravstva, HDZ-ov Milan Kujundžić je u nedjelju na HRT-u izjavio da je zdravstvo prejeftino jer se od "750 eura godišnje po stanovniku ne može održati". Pa će poskupjeti dopunsko osiguranje. Istina je, zapravo, da prosječni radnik plaća oko 2.000 eura godišnje za obavezno zdravstveno osiguranje, ali ministar je vjerojatno gledao broj osiguranika (a to su svi građani RH, a ne samo radnici).

Protiv poskupljenja dopunskog zbilja nemam ništa jer dopunsko bar možemo izabrati da ne kupujemo (iako možemo uskoro očekivati da će nas prisiliti i na to). Problem je ono obavezno zdravstveno osiguranje koje svaki zaposlenik u Hrvatskoj plaća u iznosu 15% od svoje bruto plaće. Za to obavezno osiguranje ne dobivamo praktički ništa jer s njim moraš platiti svaki pregled i lijek.

Kad se spomene reforma zdravstva i to takva da se liberalizira, onda većina skoči kao, "pa nećemo kao u Americi, tamo siromašni ne mogu platiti liječnika". Radnik s prosječnom plaćom u Hrvatskoj prisilno plaća isti iznos za obavezno zdravstveno osiguranje kao i jedan Amerikanac s 4-5 puta većom plaćom u prosjeku od Hrvata, koji je svojevoljno odlučio plaćati premiju zdravstvenog osiguranja, jednu od ponuđenih na tržištu. Cijene u SAD-u se kreću od 50 do 1000 dolara mjesečno po osobi, ali za 150 dolara se može dobiti stvarno dobra premija koja pokriva sve osim najkompliciranijih kiruršnih zahvata. Dakle, manje nego što prosječni hrvatski radnik uplaćuje PRISILNO za obavezno zdravstveno osiguranje (oko 1.300 kn). S time da hrvatski radnik za taj iznos nema pokriveno ništa.

Shvaćate li sad nelogičnost? Nije problem u dopunskom osiguranju, neka bude i skuplje. Problem je u onom obaveznom, za koje te nitko ne pita, a plaćamo ga najskuplje na svijetu (s obzirom na usluge koje za njega možemo dobiti). To nema smisla.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.