"Ako želimo zadržati ovaj standard zdravstvene zaštite, treba nam promjena u sustavu participacija, kao i porez na rizično ponašanje. Ministarstvo zdravstva je na temelju naših prijedloga (mi smo predlagali da se cijena cigareta prvu godinu poveća za kunu, drugu za dvije i treću za tri) na zadnjem radnom sastanku izašlo s prijedlozima da se cijene duhanskih proizvoda povećaju za 50 posto, da isto toliko poskupe žestoka alkoholna pića, da se premija auto osiguranja poveća s 4 na 7 posto te da se poveća iznos najveće participacije s 2 na 4 tisuće kuna."

To su riječi dr. Dražena Jurkovića, predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, u izjavi koju je dao za Index o nacrtu novog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nova poskupljenja premije auto osiguranja i participacije u zdravstvu zapravo su novi nameti i udar na građane. Što je s reformama koje su najavljivane? Očito je premijer Andrej Plenković mislio na to. Oni ovo nazivaju reformama. Ali povećavanje raznoraznih nameta bila je "reforma" kakvu je provodila svaka dosadašnja vlada RH.

Druga stvar, možda još važnija, je način na koji se donose prijedlozi zakona u Vladi. Te radne skupine, koje kroje zakone, u pravilu čine interesne grupe kojima je cilj što više opteretiti građane jer od toga imaju direktnu korist, kao što je ova cehovska udruga koja će povećanjem participacije i ostalim poskupljenjima zaraditi. Predstavlja li itko pacijente u toj radnoj skupini? Ako ih predstavlja, onda to radi očito jako loše.

Ni ministru zdravlja Milanu Kujundžiću, a ni dr. Jurkoviću očito ne pada na pamet da umjesto dodatnog opterećenja građana i direktnog smanjenja životnog standarda, možda bi ipak trebalo smanjiti potrošnju? Racionalizirati sustav...Je li ikome u Vladi palo na pamet srezati javnu upravu, fleksibilizirati Zakon o radu, ukinuti suvišne inspekcije i agencije koje gutaju najviše novca? To je područje iz kojeg bi se našlo dovoljno novca za zdravstvo, tako da se ne treba povećavati nikakve namete. Naravno, to im nije palo na pamet.

Ako se pitate koje službe su suvišne, toga u Hrvatskoj ima napretek. Baš neki dan pričam s prijateljem koji s roditeljima radi u obiteljskom obrtu, zlatarni. Kaže, dolazi im inspekcija iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Tamo imaju nekakav sustav za žigosanje koje svaki predmet od plemenitih kovina prije prodaje mora proći. Smisao? Samo da im se plati. I onda dolaze njihove inspekcije da pregledaju je li svaki predmet žigosan. To me je podsjetilo na one likove koji "čuvaju" lokale, a ako vlasnik kluba ne želi njihovu uslugu, onda mu razbiju lokal. Tako rade ovakvi zavodi u Hrvatskoj - ponude ti besmislenu uslugu koju moraš prihvatiti ili te financijski unište. To se zove reket.

Takvih i sličnih priča vjerujem da ima u gotovo svakoj branši, ova država je ušla u svaki privatni biznis ne samo u vidu poreza (porez treba postojati), već i na razne druge načine. Ova država ne može podnijeti da nekome posao krene, odmah postaje pohlepna i traži način da ga što više odere.

Svako malo nam na Facebook stranicu uleti neki etatist s tvrdnjama kako u privatnom sektoru poslodavci "izrabljuju" radnike, a primijetio sam da takve tvrdnje šire uglavnom zaposlenici u javnom sektoru. To im je valjda instiktivna obrana jer se boje da se njihov sektor ili pogon ne privatizira pa plaše javnost "izrabljivanjem" dok je zapravo stvar u tome što znaju da bi kod privatnika morali raditi.

Ali, kad smo kod izrabljivanja, u Hrvatskoj jedini istinski izrabljivač je država. Ona izrabljuje i poduzetnike i obrtnike i njihove zaposlenike. Ona ne dozvoljava privatnom biznisu da raste, da se razvija, povećava plaće i zapošljava zato što mu prilikom svakog rasta uleti s nekom inspekcijom da može prigrabiti sebi. Velika je to i debela država, jako skupa ako uzmemo u obzir da hrani pola Hrvatske.

Ona siše vašu krv dok vas potpuno ne iscijedi i ispljune. U takvoj zemlji nema nikakvog smisla pokušavati svaliti krivnju na kapitalizam i nekakvo izrabljivanje radnika kod privatnika. Dovoljno je pogledati na Indeks ekonomskih sloboda gdje je Hrvatska na 92. mjestu da vam bude jasno tko je i kako ugušio naš ekonomski napredak. To nije privatni sektor jer on ne može prodisati, to je država koja mu ne dopušta da prodiše.