Iz godine u godinu, ljevičarska organizacija Oxfam objavljuje izvješće koje se poklapa sa Svjetskim ekonomskim summitom u Davosu u Švicarskoj. I godinu za godinom, tvrdnje iz ovih izvješća slijepo su i bez provjere proširene od strane medija širom svijeta. Poruka je ista svake godine, ali Oxfam je uvijek prepakira koristeći sve marketinške i PR trikove u knjizi. Koja je poruka? Bogati su sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Iako je drugi dio rečenice neistinit, Oxfamova mašta ne poznaje granice kada je u pitanju prikazivanje istinitosti.

Ove je godine Oxfam usporedio bogatstvo petorice najbogatijih ljudi na planetu, koje se udvostručilo, s onim od pet milijardi "najsiromašnijih", koje je palo. Zašto pet milijardi? Uz osam milijardi ljudi koji žive u svijetu, čovjek se pita je li moguće da čak pet milijardi ljudi zapravo živi u siromaštvu. Ne. Prema Globalnom višedimenzionalnom indeksu siromaštva za 2023. brojka iznosi 1,1 milijardu. Prema podacima Svjetske banke, ovisno o tome koju definiciju siromaštva koristite, brojka je 659 milijuna (ekstremno siromaštvo) do 1,8 milijardi (šira definicija siromaštva).

Ne znam nijednu definiciju koja pet milijardi ljudi u svijetu svrstava u siromašne. Pa kako je Oxfam došao do tog broja? Vrlo jednostavno: dvije petice se uklapaju: pet najbogatijih i pet milijardi najsiromašnijih.

Postoji još jedan važniji razlog: broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu godinama gotovo kontinuirano pada; pad je prekinut tek krizom izazvanom pandemijom 2020. Prije nego što se kapitalizam pojavio, većina svjetske populacije živjela je u ekstremnom siromaštvu. Godine 1820. stopa siromaštva je bila 90 posto; do danas je pala ispod 9 posto. Ono što je najvažnije, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, smanjenje siromaštva ubrzalo se više nego u bilo kojoj fazi ljudske povijesti. Godine 1981. stopa siromaštva je bila 42,7 posto; 2000. godine pala je na 27,8 posto; danas je 8,5 posto!

Ali to se ne poklapa s Oxfamovom tezom. Dakle, Oxfam je proizvoljno povećao broj siromašnih na pet milijardi kako bi nalazi odgovarali njegovoj tezi.

A kako bi osigurao da je povećanje bogatstva superbogatih posebno snažno, Oxfam je odabrao ožujak 2020. kao točku usporedbe za svoje posljednje izvješće. Zašto 2020., a ne 2022. ili bilo koja druga godina? Zato što, u ožujku 2020. bogatstvo superbogatih naglo je palo zbog pandemije i kraha burze, pa je kasniji rast posebno drastičan u usporedbi s tom točkom u povijesti.

Sa svim tim lukavstvom, Oxfam dolazi do svoje ovogodišnje poruke da se bogatstvo petorice najbogatijih više nego udvostručilo, dok je pet milijardi "najsiromašnijih" na svijetu izgubilo 20 milijardi dolara u istom razdoblju.

Ako brojke ne odgovaraju poruci, promijenite metodologiju

Takozvana studija svake godine mijenja brojke i metodologiju i uvijek na način da postigne najveći PR učinak. Na primjer, 2017. Oxfam je objavio da osam najbogatijih ljudi vrijedi više od najsiromašnije polovice svjetske populacije. Ovo je ponovljeno stotine tisuća puta u člancima "vijesti" diljem svijeta. Veliki PR uspjeh! Ako napravite online pretragu za "osam ljudi posjeduje istu količinu bogatstva kao pola svijeta", dobit ćete milijune rezultata.

Godine 2016. Oxfam je privukao široku pozornost izvješćem u kojem se tvrdi da je bogatstvo 62 najbogatijih ljudi na svijetu jednako bogatstvu siromašnije polovice svjetskog stanovništva. Kako bi poruka da nejednakost raste vrtoglavom brzinom bila posebno jasna, Oxfam je jednostavno mijenjao metodologiju svojih izračuna iz godine u godinu. Da je Oxfam 2016. koristio istu metodu kao 2017., tada bi 9 ljudi, a ne 62, posjedovalo više bogatstva od siromašnije polovice svijeta.

Izračun je bio upitan jer je "siromašnija polovica svijeta" uključivala iznenađujući broj ljudi u razvijenom svijetu - uključujući, na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama - koji su uzeli kredite za kupnju kuće ili financiranje studija. U to je vrijeme London School of Economics kritizirao Oxfam, rekavši da je u najboljem slučaju pogrešno računati prosječnog sveučilišnog diplomca s dugovima od oko 50.000 funti kao jednog od najsiromašnijih ljudi na svijetu. Pogotovo jer to potpuno zanemaruje njegov potencijal budućih prihoda. Prema izračunu Oxfama, njemački umirovljenik koji je upravo uzeo mali kredit za kupnju automobila bio je siromašniji od farmera u Burundiju.

Obično se brojevi koriste za razjašnjenje činjenica o nekom pitanju. Ali ne u Oxfamu, gdje se brojevi koriste za zamagljivanje činjenica.

-------------------------------------

Članak je originalno objavljen 17. siječnja 2024. na portalu Human Progress
Autor: Reiner Zitelmann
Prijevod: Mario Nakić