Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Prošlo je točno pet godina otkako je Nenad Bakić, poznati poduzetnik, investitor i filantrop, pokrenuo inicijativu za razvoj dječje inovativnosti i pomoć u učenju modernih informatičkih vještina za djecu diljem Hrvatske - Croatian Makers. Inicijativa se pretvorila u institut, ali i puno više od toga. Sjetimo se samo da su gospodin Bakić i njegova udruga bili tu za djecu kad Vlada nije htjela. Namjerno neću reći da nije mogla, znamo da je mogla, ali oni uvijek imaju neke druge prioritete.

IRIM Croatian Makers institut je izrastao, rekao bih, iz očaja. Dok druge zemlje, poput Švicarske, ulažu novac i trud u odgoj i obrazovanje mladih, u Hrvatskoj to nikada nije bio prioritet. Bakić je prepoznao prazninu i potrebu da nešto promijeni te se bez nekih sebičnih interesa upustio u avanturu koja teško da može biti pozitivnija.

Tom prigodom objavio je status koji ste možda vidjeli danas na Facebooku, ali svejedno smatram da ga je vrijedno prenijeti u svim dobronamjernim medijima, a pogotovo na Liberalu. Bakić poziva poduzetnike, investitore i sve ljude dobre volje i mogućnosti, da mu se pridruže kako bi se ova fenomenalna priča da djecu Hrvatske nastavila i u budućnosti.

"1. Prije točno 5 godina, 12.8.2014., započeli smo projekt Croatian Makers, jednostavnim postom na mom blogu da ćemo donirani opremu svakome tko s djecom radi robotiku ili slično. Kako sam napisao post, tako sam otišao na webshop arduina i kupio kakva god mi se oprema činila najbolja, za početak sa samo 10.000 eura.

2. U međuvremenu, nastao je POKRET, koji je formaliziran kroz udrugu IRIM - Croatian Makers, koja provodi najveći (iznvakurikularni) STEM program u EU, pogledajte zapravo nevjerojatan niz projekata, i cjelinu, u dokumentu ispod. Samo u Hrvatskoj došli smo već do 150.000 djece, a i s velikim smo međunarodnim dosegom - svakako barem preletite pregled projekata dolje na linku (O Nama). Zadnje vijesti možete vidjeti ovdje.

3. Početno, a i dalje glavno financiranje su naša obiteljska sredstva, zadnjih godina u prosjeku nekoliko mil. kn godišnje - najzahtjevnija je bila 2017. sa STEM revolucijom, kada smo u najvećoj crowdfunding kampanji u Hrvatskoj ikada rasporedili micro:bitove u preko 1000 obrazovnih ustanova, i ProMikro kad smo u suradnji s MZO 'pokrili' 6. razrede u velikoj većini osnovnih škola u Hrvatskoj. Time je de facto uvedeno programiranje u hrvatske škole. Te godine uložili smo (donirali) oko 3 mil. kn, za usporedbu ova godina smo do sada financirali nešto manje od 1 mil. kn, dakle vjerujem do kraja godine nekih 1,5 mil. kn. Inače, za one koji nisu pratili, upravo su micro:bit nakon kao nacionalne platforme za uvođenje programiranja odabrale Danska, Singapur, Kanada, Norveška i mnoge druge zemlje!

4. Velik dio financiranja dolazi već i od partnera, među kojima su najveći Google i Hrvatski Telekom, ali tu su i Deutsche Telekom Stiftung i mnogi drugi pojedinci i organizacije (primjerice, jedna IT kompanija nam je upravo dodijelila na korištenje vrhunski poslovnih prostor - ali još nemamo njihovu dozvolu da o tome detaljnije pišemo), među kojima treba izdojiti razne Rotary District 1913 - Croatia klubove koji sudjeluju u našim programima, a djelomično se financiramo i od razvojnih (EU) projekata.

5. Sada tražimo dodatne partnere za financiranje ovog poduhvata za koji vjerujemo da je fundamentalan za hrvatsko društvo. Prvi razlog je što su iznosi koje sam gore naveo zapravo dosta zahtjevni. No, drugi, važniji razlog je što se radi zapravo o JAKO MALIM iznosima s obzirom na sistemski učinak koji, sada je to svakome evidentno, održivo radimo.

6. Zašto je taj sistemski učinak u stvaranju kulture uspjeha naročito važan kod nas? Tržišno gospodarstvo, tzv. 'kapitalizam' u sebi ima tri inherentna generatora nestabilnosti. Iako je tržišno gospodarstvo bez ikakve sumnje uvjerljivo najbolji sustav na koji je do sada homo sapiens nadošao (usporedite s primitivnom zajednicom, robovlasništvom, feudalizmom ili totalitalizmima raznih vrsta), ovo su mu ugrađene osobine:

A. 'Uspjeh', promatran materijalnim, a i nekim drugim mjerilima, određen je interakcijom ('umnoškom') truda, zasluga itd. i SREĆE. Netko je primjerice mogao biti puno sposobniji poduzetnik ili znanstvenik, a netko drugi imati više sreće da se makar i kasnije, našao u samo malo boljem ekosustavu. No, na koncu i 'zasluge' opet imaju u sebi element sreće. Netko se može truditi više, a netko biti 'obdaren' većim IQ i biti bolji znanstvenik, pa onda o čemu se u konačnici radi: sreći ili zaslugama? Neki filozofi pak smatraju sreću stabilizirajućim elementom, jer većina ljudi misle da su (u pameti, ljepoti, duhovitosti...) značajno iznad prosjeka pa zamislimo da je 'uspjeh' potpuno meritokratski određen i netko vam kaže: 'Znate, vi ste u 90. centilu (bottom 10%), pa Vam po zaslugama 'pripada' to i to...' kako bi ljudi primili to?

B. Uspjeh u svakom mrežnom sustavu (gospodarstvo, znanost...) nije određen normalnom (Gaussovom) razdiobom, nego s tzv. power law (potencijska, odnosno eksponencijka veza). Oni koji su uspješniji nisu uspješniji srazmjerno svom umnošku sposobnosti i sreće, nego eksponencijalno toliko. Primjerice, kako netko bude tisuću ili milijun puta bogatiji od drugoga? To je onaj notorni 'top 1%' iako se u stvari radi o 'top 0,01%' (tj. top 1% od top 1%), uglavnom self-made poduzetnicima globalnog uspjeha koji distorziraju cijeli top 1%.

C. Startne točke. Skoro svi u najbogatiji ljudi na svijetu imali su povlaštene startne pozicije. Činjenica da je netko odustao od Harvarda znači najprije da je imao priliku započeti na Harvardu.

7. Zato je važno što više promovirati JEDNAKOST PRILIKA, a veliki 'ekvilizator' (izjednačivač) u današnjem svijetu je EDUKACIJA. Zanimljivo, zbog globalizacije, edukacija je danas dostupnija na jednaki način svima.

8. Ujedno, jako je važno za primijetiti da je Hrvatska prožeta kulturom 'naučene bespomoćnosti', općenito kulturom žrtve, koja je često, od strane gubitnika, pravdana nepravdama privatizacije i osvajanjem države od strane interesnih skupina, a od strane interesnih skupina cinizmom što sve proizvodi ovakav unikatni i krajnje nevjerojatni psihoprofil nacije. Kod nas se smatra da je 'sreća' tim važnija, a zaslužen uspjeh rjeđi, odnosno da ljudi nisu imali pravu priliku. Zato je jednakost prilika tim važnija.

9. USPJEH u edukaciji, pogotovo STEM edukaciji, gdje se a priori smatra da djeca iz razvijenih zemalja imaju veliku prednost, zato je naročito blagotvoran, pogledajte samo uspjeh ove djece iz jednog od najzaostalijih dijelova Hrvatske, iz Dvora.

Djeca koja na ovakav način osjete uspjeh, ne samo da shvaćaju da je sve moguće, nego postaju potpuno ravnopravni svojim vršnjacima iz razvijenih zemalja EU i šire.

10. S obzirom na doseg Croatian Makers, edukaciju sada već preko 3.000 učitelja i 150.000 djece, implementaciju dubokog sustava znanja i aktivnosti unutar i izvan kurikuluma, možemo govoriti o stvaranju KULTURE USPJEHA, potpuno suprotno od sklopa opisanog u točki 8; možemo govoriti o jednoj potpuno novoj Hrvatskoj. Ne govorimo tu naravno o 'robotičarima', 'STEM-ovcima', iako će to biti većina struka sutrašnjice, nego o općim kompetencijama i stavovima koji oblikuju generacije.

11. Kako sada stoje stvari, ako nastavimo ovim putem, većina te djece će se iseliti. Tu dolazimo do još jedne 'kritike' od strane 'dobronamjernih domoljuba': zašto djecu obrazovati za zanimanja koja nam ne trebaju, obrazujmo ih samo za konobare, čistačice i državne službenike? Kritika je slična kao 'nemojmo djecu u zaostaloj zemlji učiti pisati jer ne mogu svi biti književnici'. Ali naša odgovornost je najprije na strani osobe, dakle dati jednakost prilika svakoj mladoj osobi, a ne stavljati je u službu nacije. No, mijenjajući kulturu nacije, možemo doći do kritične mase i u stvari ćemo postići i da će se ta djeca vraćati ili neće odlaziti. U svakom slučaju, štete nema, a korist je ogromna.

12. U tekstu ispod samo usput je spomet portal Izradi! https://izradi.croatianmakers.hr/, ali svakako pogledajte koliko bogatstvo sadržaja nosi, tako da svatko od vas roditelja može uz njegovu pomoć svojoj djeci pružiti mnogo onoga što propuštaju škole ili učitelji koji se nisu aktivno uključili u naše projekte.

13. Pozivam stoga sve kolege poduzetnike i ostale ljude koji raspolažu slobodnim sredstvima da nam se pridruže u financiranju ovog poduhvata s kojim smo uvjerljivo i održivo pokazali kako je s malo moguće postići puno, kako biste nama smanjili teret ali i moguće multiplicirali učinak. Ako samo s nekoliko milijuna kuna godišnje postižemo sve navedeno, zamislite koliko je moguće postići s dvostruko, trostruko više? U Hrvatskoj i u svijetu. Ono što smo pokazali je ne samo da možemo ostvariti učinak, pa sredstva nisu izgubljena, nego možemo ostvariti ono što možda netko s 10 ili 100 puta više sredstava ne bi mogao ostvariti.

Tražimo partnere koji će našim projektima u nekom razdoblju, godina, dvije ili tri, donirati iznose koji mogu biti u tisućama, desetinama, stotinama tisuća kuna, ili milijuna – zašto ne? Razmislite o učinku koji novci, koji su inače 'samo novci', mogu ostvariti.

Ukoliko jednokratno želite podržati Croatian Makers, upute su ovdje, a ako želite trajno ili sistemski, slobodno se javite na bilo koji način."