Hoće li doći do smjene vlasti i pada Madurovog režima najviše ovisi o tome kako će se vojska ponašati. Hoće li se generali prikloniti Guaidu ili će ostati lojalni dosadašnjem predsjedniku kojeg ostatak svijeta ne priznaje?

Novi prosvjedi u Venezueli izbili su nakon što je Nicolas Maduro službeno započeo svoj novi mandat unatoč činjenici da je većina zemalja Južne i Sjeverne Amerike proglasila lanjske predsjedničke izbore nelegitimnima i nedemokratskima. Izborima se odazvalo manje od polovine popisanih birača, a glavni opozicijski vođe, predstavnici desnog centra i desnice, bili su onemogućeni da uopće sudjeluju u izborima. Neki od njih su zatvoreni, neki protjerani iz zemlje, a nekima je onemogućena kandidatura iz krajnje smiješnih, birokratskih razloga. Na kraju se Maduro natjecao s nekolicinom kandidata među kojima nije bilo stvarnih protivnika Bolivarske revolucije i čavizma. Mnogi su smatrali da su njegovi protukandidati služili samo da Maduro može opravdati svoju uvjerljivu pobjedu.

Jučer je na prosvjedima Juan Guaido, novi lider oporbe i predsjednik venezuelanskog parlamenta kojem je Ustavni sud, naklonjen Maduru, uskratio ovlasti, proglasio sebe privremenim predsjednikom.

"Znamo da će biti posljedica. Da bismo uspjeli i ponovno stavili Ustav na snagu, moramo postići slogu svih stanovnika Venezuele", rekao je Guaido tijekom svoje prisege pred tisućama prosvjednika.

Potom se oglasio Maduro koji je Guaida nazvao "lutkom imperijalista koji žele silom srušiti legitimno i demokratski izabranu vlast u Venezueli". Pozvao je narod Venezuele da se odupre "imperijalističkom puču diktiranom iz Washingtona".

"Oni žele postaviti vladu kojom će moći upravljati iz Washingtona. Želite li da Venezuelom upravlja Washington?", upitao je Maduro.

Ubrzo je reagirao predsjednik SAD-a Donald Trump koji je objavio da SAD službeno priznaje Guaida za privremenog predsjednika Venezuele. Uslijedile su i brojne druge države s istom izjavom, uključujući Argentinu, Brazil, Čile, Peru, Panamu, Kanadu i Francusku. Na to je Maduro odgovorio obraćanjem na državnoj televiziji kako raskida sve diplomatske odnose s SAD-om.

"Predstavnici SAD-a u Venezueli imaju 72 sata da napuste našu zemlju. Imamo i mi dostojanstvo, kvragu!" - Maduro je bio jako ljut. Trumpova administracija je njegovo raskidanje diplomatskih odnosa s SAD-om nazvala besmislenim, budući da SAD još od izbora ne priznaje Madura za predsjednika Venezuele. Trump je izjavio da su "sve opcije na stolu", što uključuje i međunarodnu vojnu intervenciju ukoliko Maduro pokuša silom onemogućiti uspostavljanje nove vlasti.

Ovo sve jako smrdi na nasilje koje bi lako moglo uslijediti. Maduro ima vojsku, a narod je nenaoružan još od 2012. kad je bivši predsjednik Hugo Chavez donio zakon o zabrani oružja za civile i oduzimanju oružja od onih koji su ga imali. Jedina šansa da se Maduro skine s vlasti bez strane pomoći je ona da mu vojska okrene leđa. Neki manji slučajevi su već zabilježeni kad su pojedine jedinice stale na stranu prosvjednika, ali vojni vrh je i dalje čvrsto uz svoga predsjednika.

Maduro je uspostavio autoritarnu vlast postavivši vlastite ljude u Ustavni sud i svevši moć parlamenta na minimum. Ima vojsku, ima policiju i pravosuđe. Jedino što nema, to je međunarodna podrška. Katastrofalnom ekonomskom politikom doveo je naciju, koja je prije 30-ak godina bila najbogatija u Latinskoj Americi, na rub gladi. Venezuelanska ekonomska kriza proizvela je najveći migrantski val u tom dijelu svijeta jer je zemlju dosad napustilo više od milijun stanovnika isključivo zbog neimaštine.

Madurova je vlada korumpirana, nesposobna i loša na svim poljima, što više ne poriču ni ljevičarski mediji diljem svijeta. Trump ovaj put ima podršku obje stranke u Kongresu pa bi lako moglo doći do vojne intervencije. Jedan prijatelj mi je jučer rekao: "Inače sam protiv vojnih intervencija, ali ako je ikada bila opravdana, to je onda ova sada".

Iako postoji jasno opravdanje, svejedno mislim da se SAD ne bi smio uplitati ni na koji način. Amerika ima bogatu povijesti potenciranja i podržavanja pučeva diljem Latinske Amerike i zbog toga je već desetljećima u tom dijelu svijeta na vrlo lošem glasu kao imperijalist. U ovom slučaju bi se teško moglo ostvariti dobar argument s tezom da Trump želi instalirati svoju lutku budući da je Guaido socijaldemokrat. Dakle, Venezuela bi se iz socijalističke države pretvorila u socijaldemokratsku. Nije to baš neki "preokret", ali ako i desnica na sljedećim izborima dobije jednake i pravedne šanse za natjecanje, već će to biti dobar demokratski pomak.

Amerika se ne bi smjela uplitati jer to neće pomoći Venezueli. To će pomoći Maduru koji će onda u većem dijelu naroda ispasti žrtva američkih imperijalista. Američki puč bi stvorio još veći otpor među stanovništvom i potvrdio priče teoretičara zavjera da Amerika od početka radi na destabilizaciji demokratskog socijalizma u toj latinoameričkoj državi.

Madura treba svrgnuti isključivo njegov narod, a to će učiniti uz pomoć venezuelanske vojske. I ako generali ne odbiju poslušnost, niži časnici i vojnici bi to vrlo lako mogli učiniti. To je jedino prihvatljivo rješenje, nikako vojna intervencija. Ona bi ostavila trajne posljedice na cijeli svijet jer bi Amerika opet u očima mnogih ispala kao agresor iako to realno ne bi bila. U ovim vremenima žestokih ideoloških borbi nije dobro hraniti neprijatelja točno onom hranom koju on najviše voli.