Njemački institut za ekonomska istraživanja IFO (da, isti onaj od kojeg je HDZ prije dvije godine naručio ekonomski program pa onda od njega odustao kad su vidjeli kakve rezove preporučuju) objavio je zanimljiv tekst u kojem upozoravaju na opasnosti koje prijete Europskoj uniji ukoliko zemlje članice nastave povisivati zakonom propisanu minimalnu plaću.

Većina država u Europskoj uniji propisuje minimalac koji je svaki poslodavac dužan svojim radnicima isplaćivati i taj se iznos u gotovo svim zemljama koje imaju taj zakon povećavao više puta tijekom zadnjih 5 godina. Konkretno u Njemačkoj minimalna satnica je s 8,50 eura u 2015. povišena na 8,84 eura u 2017. godini.

"Ako gledamo isključivo stopu zapošljavanja, a ne fokusiramo se na kompletan učinak na gospodarstvo i životni standard, onda povišenje minimalca izgleda pozitivno. Zaposlena populacija je nastavila rasti, znači da minimalac nije smanjio broj radnih mjesta."

"Međutim, ako se fokusiramo više na manje bogate dijelove zemlje gdje je veći udio zaposlene populacije bio na minimalnoj plaći, dolazimo do zaključka da je povećanje minimalca u 2015. godini stajalo Njemačku oko 60.000 novih radnih mjesta. To su ona radna mjesta koja bi se otvorila. Jako malo je kompanija nakon povišenja minimalca otpuštalo svoje zaposlenike, ali većina njih je zbog toga zaposlila manje novih te su usporile svoj rast. Zato se ne može u potpunosti reći kako povišenje minimalca uopće nije utjecao na zapošljavanje."

IFO institut je u svome istraživanju anketirao poslodavce diljem zemlje, osobito one koji imaju radnu snagu zaposlenu na minimalcu. Zanimalo ih je, budući da poslodavci nisu otpuštali radnike, kako su nadomjestili razliku u prihodima koja se stvorila povećanjem minimalca.

"Otprilike četvrtina kompanija povećala je cijenu svojih proizvoda ili tek planiraju to učiniti. Ovo se najviše odnosi na taxi usluge gdje je 70 posto zaposlenih lani primalo nižu plaću od ovogodišnjeg minimalca. Zbog toga su taxi usluge porasle u Njemačkoj u prosjeku za 12 posto, a u nekim dijelovima zemlje čak za 20 posto.

Osim poskupljenja proizvoda i usluga, kao odgovor na minimalac došlo je do smanjenja investicija što utječe na rast cijelog gospodarstva. Neki su zaposlenici umjesto punog prešli na nepuno radno vrijeme uz povećane radne zadatke (to je konkretno učinilo 22 posto poslodavaca u kompanijama gdje ima zaposlenih na minimalcu).

"Sve ove prilagodbe poslodavaca na nova pravila koja postavlja država pokazuju da rast minimalca itekako ima svoju cijenu. Gubitak radnih mjesta nije se dogodio u prethodnom razdoblju, ali ako se ovaj trend nastavi i do njega bi moglo doći. Jedno je sigurno: Njemačka može integrirati veliki broj imigranata u svoje tržište rada samo ako se minimalac ne bude nastavio tim tempom povećavati. Prilikom svakog povećanja treba biti oprezan i uzeti u obzir tržište rada. Neki političari već sad pozivaju na povećanje minimalne satnice na 12 eura. Ako to pitanje postane ključno u predizbornoj kampanji, njemačko gospodarsko čudo bi ubrzo moglo doživjeti svoj kraj", upozoravaju s IFO instituta.