Vezani članci:
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Za novinare, ovo su ugledni liječnici. Biste li pristali da vas oni liječe?
Liječnički sindikat nije zadovoljan, po njima nema dovoljno oboljelih
Treba li uvesti sankcije za liječnike koji usred epidemije glume turističke vodiče?
Od potpunog kraha zdravstvenog sustava dijeli nas samo nesebično davanje zdravstvenih djelatnika
Kažu da u Hrvatskoj nedostaju liječnici, a država zapošljava 2.600 više ljudi u zdravstvu nego 2015.
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Lažljivi Pingu nije u poziciji da ucjenjuje zdravstvene radnike
Tko je odgovoran za višak smrti u Hrvatskoj?
Nekoliko podataka o zdravstvu koje trebate znati da biste sagledali širu sliku
Situacija je ozbiljna.
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Kako reformirati zdravstvo? Ovaj zadarski HSLS-ovac ima zanimljiv prijedlog...
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Kruh treba biti besplatan!
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Kad skužiš da je ʼbesplatnoʼ uvijek najskuplje
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Kako spriječiti daljnja potresna iskustva žena u rodilištima? Privatizirajmo zdravstvo!
Zašto je Kujundžić najgori ministar u novijoj hrvatskoj povijesti
Doprinos za zdravstvo u Hrvatskoj je već sada veći nego u većini drugih zemalja
Koriste tragediju u Zaprešiću: Dvije sulude i besmislene ideje koje ljevica širi ovih dana
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Ostaje li Hrvatska stvarno bez liječnika? Ekonomski analitičar objasnio...


Piše: Liberal.hr
15.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ostaje li Hrvatska stvarno bez liječnika? Ekonomski analitičar objasnio...

Ostaje li Hrvatska stvarno bez liječnika? Ekonomski analitičar objasnio...


Piše: Liberal.hr
15.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ostaje li Hrvatska bez liječnika? Već neko vrijeme se priča o tome kako hrvatske građane neće imati tko liječiti, kako je stanje alarmantno i da se egzodus liječnika mora hitno zaustaviti. Hrvatska udruga bolničkih liječnika je ljetos objavila kako je Hrvatsku u zadnje 4 godine, od ulaska u Europsku uniju, napustilo 585 liječnika. Hrvatska liječnička komora je u prosincu 2016. objavila i detaljnu strukturu liječnika koji su napustili RH (tada se radilo o 525 liječnika koji su napustili Hrvatsku u 3 i pol godine), objavio je ekonomski analitičar Ivica Brkljača na svome Facebook profilu.

Te brojke nimalo lijepo ne zvuče, no je li stanje stvarno alarmantno, pita se Brkljača i nastavlja:

"Zanimljivo je da se u ovim priopćenjima i medijskim izvještajima, unatoč svim drugim detaljnim podacima, ne govori o tome koliko ima liječnika u Hrvatskoj, kako se kreće njihov broj ili koliki je postotak onih koji su otišli.

Kako je to moguće? Pa to je ono što bi nas trebalo najviše zanimati i što bi bio ultimativni dokaz za ove tvrdnje.

Ne budi lijen, potražim sam podatke. Prema podacima Eurostata, u 2015. je bilo 13.430 zaposlenih liječnika u Hrvatskoj (to se otprilike poklapa s brojkom od 13.640 koju Hrvatska liječnička komora navodi u izvješću za 2014., a u kojoj su uključeni i doktori medicine izvan zdravstvenih sustava tj. koji se bave drugim djelatnostima.



Kao što možemo vidjeti na prvoj slici, broj zaposlenih liječnika u Hrvatskoj stalno raste: u 2015. je bilo 1.126 liječnika više nego 2010. godine. To je porast od značajnih 9,2% u zadnjih 6 godina.

Dakle, iako se stanovništvo RH rapidno smanjuje zbog iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, broj liječnika snažno raste – unatoč gore spomenutim odlascima.

Pogledajmo i broj liječnika na 100.000 stanovnika (druga slika). Možemo vidjeti da ni tu Hrvatska ne stoji loše u usporedbi s ostalim zemljama. Možemo primijetiti da dobar dio zemalja ima relativno manje zaposlenih liječnika od RH: od bogate Belgije, preko male Slovenije do velikih i razvijenih zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske.



Ovdje bi legitiman prigovor bio da u Hrvatsku dolazi veliki broj turista i da je u prosjeku brojno stanje stanovništva RH u 2-3 ljetna mjeseca bliže 5 milijuna nego 4,2 milijuna (što ova statistika ne vidi pa je zato opravdan nešto veći broj liječnika per capita). No, taj efekt djelomično ublažava činjenica da su turisti koji dolaze u prosjeku puno zdraviji i trebaju manje usluga liječnika od prosječnog stanovnika RH: bolesni ljudi uglavnom ne putuju u drugu zemlju, dakle turisti u prosjeku traže samo hitnu pomoć (ozljede, posljedice alkoholizma i sl., a ne usluge liječenja teških stanja, višestruke pretrage za uspostavljanje dijagnoze, redovne kontrole itd.).

E sad, imamo mi podatke o broju liječnika i prema NUTS2 regijama (RH je podijeljena na Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku). Zanimljivo, iako turisti uglavnom dolaze u jadranske županije (znači tu se povećava „prosjek“ stanovništva) i tijekom ljeta je vršno opterećenje značajno veće u turističkim mjestima na Jadranu, broj liječnika per capita je veći u Kontinentalnoj nego u Jadranskoj Hrvatskoj (327 vs. 303 liječnika na 100 tisuća stanovnika).

Ovo bi mogao biti indikator da se problemi u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne nalaze u samoj brojnosti liječnika, već u njihovoj organizaciji i neravnomjernoj rasprostranjenosti. Spomenimo i činjenicu, a koju nisam prikazao na prvoj slici, da je sav porast broja zaposlenih liječnika u sustavu došao iz porasta broja liječnika specijalista (+1200 u odnosu na 2010.), a ne primarne medicine (da je suprotno, možda bismo mogli reći da povećanje broja liječnika zapravo služi kontroli potrošnje i efikasnosti ukupnog sustava, ali ovako – teško).

No, vratimo se na „egzodus“ liječnika iz RH. Ostavimo po strani činjenicu da ne ostajemo bez liječnika tj. činjenicu da ih imamo sve više zaposlenih (što je prikazano na prvoj slici) te stavimo brojke u kontekst da vidimo je li i ovaj broj otišlih liječnika zapravo iznad-proporcionalan u odnosu na ostatak stanovništva.

Naime, svjedoci smo da je ulaskom u EU iz Hrvatske otišao i još uvijek odlazi veliki broj ljudi. Službeni podaci DZS pokazuju da je, primjerice, 2015. iz Hrvatske odselila 29.561 osoba (govorimo samo o iseljenima, ne o neto migraciji). No, prave brojke su zasigurno veće te sam DZS navodi kako se radi samo o službeno odjavljenim osobama, a oni koji se nisu uredno odjavili ne ulaze u statistiku. Da su brojke puno veće sugeriraju i podaci koje bilježi njemački statistički zavod o doseljenim Hrvatima (iako i tu treba zrno soli u tumačenju podatak, ovdje je dobar pregled spomenute problematike.

Hrvatski pak demografi procjenjuju da je samo lani iz Hrvatske otišlo 65 tisuća ljudi.

Uglavnom, točne podatak nemamo, ali nećemo puno pogriješiti ako zaokružimo da je u posljednje 4 godine iz Hrvatske, u prosjeku, godišnje iseljavalo 45.000 ljudi. To bi značilo da je od ulaska u EU ukupno odselilo oko 180.000 osoba.

Sad možemo napraviti relativnu usporedbu broja ukupno odseljenih osoba i broja iseljenih liječnika. Ako je otišlo 585 liječnika u zadnje 4 godine, lako možemo izračunati da je to 4,36% od ukupnog broja liječnika zaposlenih u 2015. Istodobno, ako podijelimo broj odseljenih osoba u zadnje 4 godine s procijenjenim brojem stanovnika RH na kraju 2015. (4,2 milijuna), dobijemo brojku od 4,28%.

Dakle, gotovo je identičan postotak liječnika koji su napustili Hrvatsku zadnjih godina s postotkom ukupnog broj odseljenih stanovnika. Drugim riječima, liječnici nisu posebna iznimka i otišlo je ih otprilike nešto više od broja koji bi bio očekivan s obzirom na broj odseljenih. Gotovo sigurno ima drugih struka (poput IT, građevinske ili ugostiteljske) koje su puno više pogođene tj. struka iz kojih su otišli ljudi u iznad-proporcionalnom udjelu.

Ovo može upućivati na zaključak kako je priča o egzodusu liječnika (BAREM ZA SADA) predimenzionirana tj. nimalo alarmantnija nego što je općenito alarmantan gubitak stanovništva s kojim se suočava RH. To ne znači da se ne treba hitno raditi na otklanjanju očitog nezadovoljstvo radnika u zdravstvenom sustavu, da pojedina mjesta ne mogu pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu (i turistima, naročito u ljetnim mjesecima), da su neki liječnici preopterećeni (što je neodrživo u dugom roku) i slično.

Pritisci liječnika su legitimni i vjerojatno opravdani, ali kako gore spomenute konferencije često mirišu na emocionalnu ucjenu – a svi smo slabi na plemeniti liječnički poziv i općenito zdravstvo – valja imati i širu sliku i pravilniju interpretaciju stanja. Poanta je da Hrvatska ne ostaje bez liječnika: unatoč odlasku nekoliko stotina liječnika zadnjih godina, broj liječnika u Hrvatskoj raste i sve ih je više (čak 9% više u odnosu na 2010., a zaposlenih i općenito stanovništva je znatno manje nego 2010.). Ovaj se podatak neda baš čuti, zar ne?

Da zaključim, ovo je samo mrvicu širi pogled na ovu problematiku. Nije kompletna analiza zdravstvenog sustava i možda zbilja kronično nedostaje liječnika, možda imamo specifičan sustav i sl., u to ne ulazim – ali onda je stanje prije 6-7 godina bilo još gore (kad smo imali puno više stanovnika, a preko 1100 liječnika manje).

Stoga, logičnim se čini da uzroke neefikasnosti zdravstvenog sustava i nezadovoljstva radnika treba tražiti negdje drugdje (u neefikasnoj organizaciji čitavog sustava, u neracionalnosti u pogledu broja bolnica što nužno vodi ka slabijoj kvaliteti pružene usluge, većim troškovima i sl., u destimulirajućoj radnoj okolini, u preopterećenosti pojedinih liječnika, u „uravnilovkama“ i nenagrađivanju izvrsnosti, u curenju novca iz sustava zbog neracionalnosti/korupcije u nabavki lijekova, opreme i potrošnog materijala itd.)."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.