Zadnje dvije godine Latinska Amerika, ukupno gledajući, doživljava ekonomski pad. Razlog je više u tome što su desetljeća loše ekonomske politike nekih bivših lidera koji su favorizirali socijalizam, došla na naplatu (npr. Brazil, Argentina, Venezuela, Peru...), ali ima par pozitivnih primjera koji iskaču iz ove slike. Uz Čile, o kojem smo već pisali, tu je svakako Panama koja već desetak godina bilježi rast BDP-a na godišnjoj razini u prosjeku 7,2 posto. Prema Svjetskom ekonomskom forumu Panama je jedno od najbrže rastućih gospodarstava svijeta i definitivno najbrže rastuće gospodarstvo u Latinskoj Americi. Na listi konkurentnosti panamsko je gospodarstvo na drugom mjestu među karipskim i latinoameričkim zemljama.



Koja je tajna panamskog uspjeha? Mora se priznati da nije samo jedan faktor utjecao na ovaj rast, nekarakterističan za cijelu regiju. Riječ je o skupu okolnosti i politika koje su se "pogodile".

Panamski kanal + fleksibilna politika

U prvom redu, tu je Panamski kanal kojim sad upravlja Panama (nakon dugogodišnjeg upravljanja SAD-a). Država je učinila pravu stvar što je i tijekom američkog upravljanja kanalom ulagala u infrastrukturu pa im se to sada višestruko isplaćuje. Samo od prolazaka kanalom država ubere 7 % ukupnih prihoda u proračunu godišnje. No, kanal sam po sebi ne bi nikada mogao tako utjecati na rast gospodarstva da nema hrpe popratnih usluga koje privatni sektor nudi, a politika je omogućila.

Panamska ekonomska politika bazira se na slobodnom tržištu. Država potiče dolazak stranih kompanija i ulaganja tako što ubire porez na dobit isključivo od prihoda koji su ostvareni u Panami. To znači, ako imate tvrtku koja se bavi međunarodnom trgovinom i odlučite da će vam sjedište biti u Panami, a prihode ostvarujete u drugim dijelovima svijeta, nećete morati uopće platiti porez na dobit! To je jedinstveni model i zbog njega je Panama poznata kao "porezni raj". Uz Panamski zaljev država je osnovala i "zonu slobodne trgovine" u kojoj je smješteno gotovo 2.000 tvrtki za različite usluge, koje međusobno trguju bez plaćanja carine i regulacija.

Porez na dohodak varira ovisno o visini primanja. Oni koji zarađuju malo (do 11.000 dolara godišnje) oslobođeni su plaćanja bilo kakvog poreza. Oni s prosječnim primanjima (do 50.000 dolara godišnje) plaćaju 15 %, a oni s primanjima iznad 50.000 dolara godišnje plaćaju porez od 25 %. Ove su stope u usporedbi sa svjetskim i pogotovo europskim prosjekom ekstremno niske. PDV u Panami je 7 posto (osim za neke posebne proizvode gdje ide najviše do 15% za cigarete).

Nezaposlenost je niža od 4 posto, ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika i konstantno im nedostaje stručna radna snaga. Zato je država olakšala dobivanje radne dozvole i useljavanje, što je privuklo stručnu radnu snagu iz susjednih zemalja i cijele Južne Amerike. Kvalitetni radnici iz drugih zemalja utjecali su na gospodarski rast ove zemlje, zaključio je Svjetski ekonomski forum.

Problemi: korupcija i siromaštvo

Pa ipak, Panama ima problema. Prema institutu Heritage, koji ju je po ekonomskim slobodama rangirao na 54. mjesto, Panama pati zbog korupcije. Nakon skandala "Panama Papers" vlada je donijela neke nove propise kako bi izbjegla pranje novca, no i dalje je korupcija na visokom nivou i sprega politike s financijskim sektorom koči razvoj ukupnog društva.

Iako država bilježi konstantni gospodarski rast, bogatstvo je ekstremno neravnomjerno raspoređeno i među populacijom i geografski. Uslužne djelatnosti u lukama i gradovima zarađuju prilično dobro, ali veći dio ruralnog stanovništva, koji se bavi poljoprivredom, živi ispod granice siromaštva. Na državnoj razini stopa siromaštva je čak 24 posto (nešto slično kao u Hrvatskoj).

To je razlog zašto je usprkos velikom broju doseljenika, još veći broj onih koji napuštaju zemlju (prvenstveno za SAD). Međutim, taj podatak ne mora značiti ništa, budući da i Švedska ima negativnu stopu migracije stanovništva.

Panama je još do prije 15-ak godina bila među najsiromašnijim zemljama u regiji, no odnosi s Amerikom i slobodnotržišna politika promijenili su stvari. Panama je čak i za vrijeme velike ekonomske krize 2008-2009. bilježila rast BDP-a. Stanovništvo je, ukupno gledajući, već prosperiralo, a ako se uspije normalizirati politička situacija i suzbiti korupcija, prosperitet će osjetiti svi.