Vezani članci:
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Mit o stagnaciji plaća srednjeg sloja: Što se danas može kupiti za sat rada, a što se moglo prije?
ʼAli, ali, ali...Što će biti s uhljebima?ʼ
Štrajk ili uhljebaradija?
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Novo na Liberalu:
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata

Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države


Piše: Branimir Perković
10.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države

Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države


Piše: Branimir Perković
10.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U ovom dijelu serijala pozabavit ćemo se kako je rast oporezivanja radničke plaće utjecao na stagnaciju nominalnog primanja građana posljednjih desetljeća u SAD-u.

Ekonomisti su primijetili da nominalno realne plaće stagniraju zadnjih nekoliko desetljeća tj. da nominalni rast realnih nadnica ne prati rast BDP-a i produktivnosti. Ne može se negirati to statističko opažanje, ono je lako mjerljivo i nitko ga ne spori. To je apsolutno podatak koji pokazuje zabrinjavajući trend i potrebno ga je riješiti.

Znači li to da ljudi koji žive isključivo od rada (što je većina) žive sve gore i da danas mogu kupiti jednaku količinu i kvalitetu proizvoda kao nekada, tj. da njihov standard života stagnira i relativno postaje sve gori u odnosu na prošle generacije? To pokušavaju dokazati mnogi ekonomski socijalisti te taj argument rado koriste lijevi političari i društveni aktivisti. Ali to je jako simplificirana slika stvarnosti i cherry picking podataka u svrhu dokazivanja određenog ideološkog narativa.

Kao što upravo ekonomski socijalisti često naglašavaju u vezi BDP-a, jedan pokazatelj u ekonomiji ne vrijedi ništa sam po sebi, tj. svaki pokazatelj je dobar samo onoliko koliko dobro predviđa kretanja drugih pokazatelja, a svaki pokazatelj ima puno širu priču iza sebe od one koju na prvi pogled pokazuje. Isto je s BDP-om kao i sa svom ostalim pokazateljima, uključujući nominalne realne plaće. Da je ekonomska stvarnost toliko jednostavna kao iščitavanje jednog podatka na kojemu se može konstruirati opći zaključak, onda bi ekonomija bila sasvim nepotrebna, a ekonomske analize naklapanja luđaka odvojenih od stvarnosti.

Zbog toga treba dublje analizirati i podatak o stagnaciji nominalnih realnih nadnica te otkriti što se nalazi iza njega. Ima li razloga za zabrinutost i koliko su utemeljene tvrdnje o opadanju životnog standarda stanovništva koje živi isključivo od rada?

Odgovor na to pitanje nije jednostavan kao što se na pravi pogled čini te je zbog kompleksnosti analiza podijeljena u nekoliko tekstova. U prvoj analizi se pokazalo da se danas u SAD-u može kupiti puno više hrane za manji dio plaće, potrebno je manje sati rada za kupiti kućanske aparate koji ostavljaju više vremena za razonodu, puno se više troši na putovanja koja su sve dalja i sve češća. To je jedan dio odgovora, ali ne cijeli. Potrebno je još provjeriti stavke kao stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, nenovčane kompenzacije za rad i državne transfere (bilo novčane ili nenovčane). Tada će slika biti potpunija i bit ćemo bliže odgovoru na pitanje o tome žive li danas radnici u SAD-u bolje ili gore u odnosu na prije nekoliko desetljeća.

Ovaj, drugi dio, će se baviti nenovčanim kompenzacijama za rad (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje od ozljede, životno osiguranje itd.), državnim transferima i tehnološkim napretkom.

SAD, za razliku od država EU, ne prisiljava radnike da moraju dio svoje plaće automatski dati u mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To znači da su dobrovoljni, a ne obavezni kao u EU. Zbog toga povijesno u SAD-u nije postojala praksa da poslodavac u ime radnika uplaćuje dio njegove plaće u obavezno državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nego je to ostavljeno na izbor samom radniku nakon što bi primio plaću. U Europi, uključujući Hrvatsku, jako velik dio plaće radnik nikada ne dobije "na ruke" nego automatski poslodavac uplaćuje u razne obavezne državne fondove. To je nasljeđe europske socijalne države. U SAD-u takvo što nije postojalo povijesno (naravno, postojali su porezi iz dohotka, ali ne obavezni fondovi), što se zadnjih desetljeća polako mijenja, ali je još to puno slabije nego u Europi.

Činjenica da i u SAD-u polako poslodavci uplaćuju sve više nenovčanih kompenzacija za rad (što se u SAD-u naziva "benefits") te sve veći dio "plaće" ne dolazi direktno do radnika nije uzeta u obzir kod izračuna realnog rasta nadnica zadnjih desetljeća. A upravo u desetljećima tijekom kojih je nominalna realna nadnica stagnirala se bilježi sve veće povećanje "benefita" tj. nenovčane kompenzacije za rad. To naravno ne objašnjava cijelu konfuziju sa stagnacijom realnim nominalnih plaća, ali objašnjava jedan dio.



Trend u gotovo cijelom svijetu od 1970-ih do danas je povećanje uloge države u ekonomiji. Isto vrijedi i za SAD. Sama država ne stvara novu ekonomsku vrijednost te se proračun puni raznim načinima oporezivanja ekonomske aktivnosti (potrošnje, rada, imovine, dobiti...). Zbog toga svako povećanje državne uloge u gospodarstvu pretpostavlja povećanje oporezivanja da bi se te nove uloge mogle financirati. Bilo direktno oporezivanjem rada, što direktno smanjuje plaće, ili oporezivanjem poslovanja, što indirektno dovodi do smanjenja plaća, država smanjuje nadnice radnika.

Podaci pokazuju da je rast države pratio rast oporezivanja, i to posebno oporezivanja rada. Ne samo da je oporezivanje raslo u apsolutnom iznosu, nego je oporezivanje rada jako raslo i relativno kao udio poreznih prihoda. Pojednostavljeno, plaće su zadnjih desetljeća sve više oporezivane, što je dio odgovora na pitanje o stagnaciji nominalnih realnih nadnica.

Rast oporezivanja rada je direktno umanjivalo nadnice, a rast drugih oblika poreza je dugoročno smanjivao nominalni rast nadnica. Do 2011. državni socijalni transferi stanovništvu su već iznosili 36% ukupnog iznosa nadnica. A to je financirano oporezivanjem nadnica, oporezivanjem potrošnje, imovine, kapitala i naravno javnim dugom.


Izvor: Wikipedia, Archives.gov

Izvor: Mygovcost.org

U prvom dijelu ovoga serijala je dokazano da je kupovna moć prosječne nadnice rasla unatoč stagnaciji nominalnih realnih nadnica, a u ovom dijelu je pokazano kako su nenovčane kompenzacije za rad i rast oporezivanja dijelom odgovorni za stagnaciju nominalnih nadnica. Da bismo saznali da li je životni standard i bogatstvo prosječnog stanovnika SAD-a stagnirao ili rastao zadnjih desetljeća, ipak trebamo još dijelova slagalice. Ako realna kupovna moć nadnica raste, a nenovčana kompenzacija rada i porezi umanjuju nominalne nadnice, onda nam još ostaju pitanje velikih troškova kao što su nekretnine, obrazovanje i zdravstvo. O tome u trećem nastavku.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.