Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Dva Golijata ubiše Davida
Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
13.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti

Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
13.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska poljoprivreda propada zbog nekonkurentnosti, a izvor nekonkurentnosti je u poticajima.

Od svih gospodarskih sektora, poljoprivreda je najveća prepreka i najčešći kreator problema za međunarodnu slobodnu trgovinu. Razlog je u specijalizaciji, odnosno podjeli poslova.

Svaka država je kroz povijest razvila neke sektore industrije u kojima se specijalizirala i gdje se bori za vodeću poziciju, ali u poljoprivrednoj proizvodnji je specifična situacija jer obradive poljoprivredne površine imaju mnogi, pašnjake i oranice. Mogućnosti za sama poboljšanja kvalitete jako su ograničena i ovise o vremenskim uvjetima, ali i tehnologiji. Oslobađanje međunarodne trgovine svodi konkurentnost na mogućnosti produkcije što veće količine na manjem prostoru i za manje vremena i potrošenih resursa, a to ovisi o uloženim sredstvima. Poljoprivrednici u svakoj državi osjećaju veliki pritisak izvana. Oni s nižim troškovima proizvodnje (pri čemu prednjači trošak radne snage) u pravilu su bez državnog intervencionizma konkurentniji na stranom tržištu gdje je standard bolji pa su i veći troškovi rada.

Zato poljoprivrednici redovito, gotovo posvuda, pritišću svoje vlasti da im pomognu državnim protekcionizmom i subvencijama kako bi mogli nastaviti proizvodnju. Za razliku od drugih industrija, koje ako ne mogu opstati na tržištu zbog vanjske konkurencije, jednostavno gase pogone i radnici se prebacuju u one industrije koje su profitabilne, u poljoprivredi bi u tom slučaju goleme površine ostale neiskorištene, a to nitko ne želi. Prirodni resursi, u tom smislu, postaju nešto kao prokletstvo jer države zbog toga žrtvuju pravednost slobodnog tržišta te uzimaju iz drugih sektora da bi subvencionirale svoju poljoprivredu.

Protekcionizam ima lančani efekt pa čim jedna država subvencionira svoju poljoprivredu, onda ona postaje konkurentnija u odnosu na susjedne pa moraju i one učiniti isto. Tako dobivamo situaciju da se konkurentnost u poljoprivredi iskazuje kroz količinu novca koje je država dala svojim poljoprivrednicima. U toj situaciji, najbolje prolaze oni u bogatijim državama jer će one moći izdvojiti više novca za svoju poljoprivredu u odnosu na države s manjim proračunom.

Zemlje članice EU imaju zajedničko tržište, ali među njima postoje velike razlike u bogatstvu, pa samim time i u državnim mogućnostima subvencioniranja. Da bi se izbjegao nesklad, EU dijeli poticaje iz Bruxellesa zemljama članicama koje nemaju mogućnost povećati ili smanjiti tu sumu za svoje poljoprivrednike. Međutim, države imaju druge opcije kako dodatno subvencionirati svoju poljoprivredu i one ih redovito koriste. Primjerice, zbog suše, poplava i drugih vremenskih nepogoda i u tome nisu ni približno jednaki. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, kažu, zbog povoljnije uvozne konkurencije postala je potpuno neisplativa.

U svijetu poljoprivrednog protekcionizma najbolje prolaze države koje nisu obdarene prirodnim resursima. Singapur i Hong Kong gotovo da nemaju obradivih površina pa su poljoprivredne proizvode prisiljeni uvoziti, ali oni su taj svoj nedostatak pretvorili u ogromnu prednost. Na primjer, Singapur uvozi svježe voće iz SAD-a, Malezije, Australije i Južnoafričke Republike. Sve te zemlje subvencioniraju svoje voćare i natječu se da oni budu što konkurentniji na međunarodnom tržištu. Zbog subvencija stranih vlada stanovnici Singapura dobivaju bez uvoznih carina voće po nižoj cijeni nego da su ga sami uzgajali. Singapur je razvio prerađivačku industriju pa oni to voće prerađuju u gotove proizvode koje onda izvoze nazad u iste zemlje iz kojih su kupili jeftino voće. I to je samo jedan u nizu primjera, ali slikovito prikazuje kako je moguće da država bez protekcionizma iskoristi za svoju dobrobit protekcionizam drugih država.

Zamislite sada da Hrvatska nema poticaja za poljoprivrednike, bez obzira što sve druge europske zemlje imaju. Velika većina domaćih poljoprivrednika bi propala, to je sasvim sigurno (ne zato što nisu sposobni, već ne bi mogli biti konkurentni jer zemlje u okruženju sponzoriraju svoje proizvođače koji slobodno nude svoje proizvode i na našem tržištu). Prebacili bi se u neke druge industrije. Ali bismo sačuvali milijarde kuna u proračunu, odnosno mogli bismo ukinuti porez na dohodak ili smanjiti PDV. Još kada bismo ukinuli uvozne carine za robu iz zemalja izvan EU, potpuno bismo iskoristili poticaje drugih država, povećala bi se hrvatska kupovna moć i ojačala prerađivačka industrija koja bi postala puno konkurentnija na domaćem i međunarodnom tržištu. Siguran sam da bi neto efekt takvog poteza bio pozitivan, kao što je bio pozitivan i na Singapur, Hong Kong i Novi Zeland koji ne daju nikakve subvencije privatnom sektoru i imaju izrazito slobodnu međunarodnu trgovinu.

Što bismo učinili s velikim obradivim površinama ako bi one postale neisplative, pitate se? Legalizacija konoplje bi dobrim dijelom riješila taj problem. To ne bi bilo potrebno poticati jer uzgoj konoplje je isplativ diljem svijeta, gdje god nije ograničen državnim posebnim propisima i zabranama. Mogli bismo postati europski lider u proizvodnji medicinskog kanabisa i drugih proizvoda od konoplje, ali i prerađenih prehrambenih proizvoda koji bi nastajali kao rezultat jeftinog poljoprivrednog uvoza.

Ali to se, naravno, neće dogoditi. Zato problem nekonkurentnosti hrvatske poljoprivrede ostaje. Poticaji su dovoljni da zadrže poljoprivrednike u poslu, ali nisu dovoljni da ti poljoprivrednici budu konkurentni na međunarodnoj razini, pa čak ni na domaćem tržištu.

Taj problem se u tom slučaju ne može riješiti u Zagrebu, na našoj nacionalnoj razini, već na razini cijele EU. Potrebno je maksimalno lobirati u Bruxellesu i u EU parlamentu o štetnosti ovakvog sustava subvencioniranja. Kad nijedna država članica ne bi novčano poticala svoju poljoprivredu, samo onda bismo imali potpuno pravedno i slobodno tržište na kojem bi uspijevali oni koji pametno ulažu i vrijedno rade. Ima i poljoprivrednika koji su protiv poticaja. Tomislav Širanović, mladi poljoprivrednik iz okolice Bjelovara, u razgovoru za Bjelovarac je rekao:

"Ja sam prvi za to da se maknu poticaji, a da se plati proizvod. Onda bi se vidjelo tko je, a tko nije pravi proizvođač."

Mislim da je to stav svakog pravog poljoprivrednika, mislim da bi se oni svi složili s time da se ukinu poticaji - kad bi ih ukinule sve države. Poticaji su nepravedni jer remete pravednost slobodnog tržišta i umanjuju konkurentnost. U svijetu protekcionizma nema veze koliko ste radili i što ste proizveli, puno veću ulogu igra država. To nije ni pravedno za proizvođače niti dobro za same kupce jer na taj način plaćaju dvostruko isti proizvod i gube slobodu izbora, a ona je ključna za razvoj tržišnog gospodarstva.

Zato bi glavna zadaća hrvatskih predstavnika u EU parlamentu trebala biti da ukažu na ovaj problem jer on uništava hrvatsku poljoprivredu. Nisam vidio još niti jednog našeg europarlamentarca da o tome govori. Nisam vidio nijednog hrvatskog političara da uopće adresira ovaj problem.

Čime se naši europarlamentarci bave? Nutellom i sličnim glupostima. Nisu nam dosad učinili ništa korisno, izglasali su GDPR i nove cenzure na internetu.

Počele su već rane predizborne kampanje političkih stranaka za EU izbore, a i dalje nitko ne spominje poljoprivredu i državne subvencije. Bez toga smatram da nitko nije zaslužio glas Hrvata. To je pitanje koje se jedino može riješiti u EU parlamentu i to pitanje treba forsirati maksimalno. Ukidanje subvencija poljoprivredi svima u EU treba biti strateško pitanje za Hrvatsku jer je riječ o spasu domaće poljoprivrede.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.