Vezani članci:
Mitovi, laži i istine o monetarnoj suverenosti
Devalvacija kune - lijepa priča koja bi naštetila izvozu
Euro neće riješiti hrvatske probleme, ali nam može pomoći
Ne padajte na mitove: 4 najčešće zablude u povodu uvođenja eura
Zašto se Hrvati boje eura?
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Suverenisti slave sa zastavom iz SFRJ
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Varteks nekad i sada
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Koliko imaju smisla usporedbe Tita i Reagana, Udbe i CIA-e?
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu


Piše: Branimir Perković
15.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu


Piše: Branimir Perković
15.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ovih dana se intenzivno raspravlja o uvođenju eura u Hrvatskoj i traže se argumenti za i protiv. Jedan od argumenata za uvođenje eura je taj što građani RH načelno ne vjeruju u kunu, što znači da je velika većina kredita u eurima i sve veće vrijednosti se izražavaju u eurima (kada ste zadnji put razgovarali o cijeni stana ili automobila u kunama?). Ta činjenica ograničava mogućnosti monetarne politike jer HNB ne može devalvirati kunu, a da istodobno ne narastu rate otplate kredita.

Kuna je od 1994. jako stabilna valuta. Iako Hrvatska deklarativno provodi režim fluktuirajućeg tečaja, što znači da tečaj valute nije fiksiran prema nekoj stranoj valuti i ne postoji gornja ili donja razina tečaja koji je HNB dužan „braniti“, u praksi se ipak s vremena na vrijeme intervenira na tržištu kako bi se održao tečaj kune stabilnim. Primarna zadaća HNB-a je da održava stabilnost cijena, tj. da održava stopu inflacije niskom, i tu zadaću je HNB svih ovih godina dobro obavljao.

Slika 1. prikazuje kretanje stope inflacije u Hrvatskoj od 1999. do rujna 2017. godine. Kao što vidimo, prosječna godišnja stopa inflacije nije prelazila 6,1% koliko je bila 2008. godine (iako je par mjeseci inflacija bila i iznad 8%). Od 2013. do 2016. imali smo blagu deflaciju tj. pad opće razine cijena, što je potencijalno veća opasnost od inflacije. Iako deflacija zvuči primamljivo, jer svi potrošači bi htjeli snižavanje cijena, problem je što deflacija znači i manje prihode i marže za kompanije. To zauzvrat dovodi do otkaza, slabijeg zapošljavanja i stagniranja plaća. Deflacija također uzrokuje i probleme na financijskim tržištima, kao što na primjeru Japana koji se tijekom 1990-ih borio s prolongiranom deflacijom koja je dijelom odgovorna za „Izgubljeno desetljeće“ kako se taj period naziva u kontekstu gospodarskog razvoja Japana.

Slika 1 - stopa inflacije u Hrvatskoj

Izvor: TradingEconomics, DZS


Znači, za pronalazak krivca zbog kojeg građani RH ne vjeruju nacionalnoj valuti moramo tražiti dalje u prošlost, u vrijeme Jugoslavije. Jugoslavija se 80-ih gospodarski raspadala, a najbolji pokazatelj je bila upravo inflacija koja je bila prvo visoko galopirajuća (između 40-50%) pa je prešla u hiperinflaciju (iznad 50 % godišnje).

Godišnja inflacija u Jugoslaviji je već 1981. prelazila velikih 40% (usporedite to s Hrvatskom koja ne prelazi 6,1%), a to je bio samo početak. Kada inflacija dosegne tu razinu, onda se ona samo ubrzava iz galopirajuće (10-40%) u hiperinflaciju (iznad 50 %), a kada prijeđe u fazu hiperinflacije, onda ju je jako teško kontrolirati.



Jedan od uzroka gospodarskih problema Jugoslavije je bila naftna kriza koja je strašno pogodila Jugoslaviju koja je htjela svu svoju industriju zasnivati na do tada jeftinoj nafti. Slijedila je oskudica deviza i nafte, a to je prouzročilo i sekundarnu krizu nekih elementarnih proizvoda, a ne samo da se neko vrijeme vozilo automobile po pravilu par-nepar. Naravno, naftna kriza je samo ubrzala proces gospodarskog raspada Jugoslavije i dodatno iskristalizirala sve strukturne probleme takvog načina vođenja gospodarstva.

Kompanije u Jugoslaviji su bile mahom gubitaši i sasvim neefikasne te tehnološki zaostale u odnosu na kompanije sa zapada. Godišnji gubici poduzeća u Jugoslaviji su 1989. godine iznosili čak 15% BDP-a. Jugoslavija je bila, suprotno narodnom mitu, visoko zadužena država i 1983. godine je službeno bankrotirala, tj. nije mogla više vraćati svoje dugove. Kad zaduživanje više nije bilo moguće, prešlo se na inflatorno financiranje gubitaka, tj. tiskalo se sve više novčanica kako bi se isplatile plaće, što nije riješilo ništa, a uzrokovalo je hiperinflaciju.

Razmjeri te hiperinflacije su bili astronomski. Prema službenim podacima kumulativna inflacija od siječnja 1980. do siječnja 1990. je iznosila 733.467,3 posto. Za usporedbu, od siječnja 1994. do siječnja 2017. je iznosila 72,4 posto. Mislim da je to dovoljan pokazatelj razmjera brzine i intenziteta propasti Jugoslavije.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.