Vezani članci:
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Dvije pohvalne inicijative Anke Mrak Taritaš prošlog tjedna u Saboru
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Kako platiti porez na zaradu od bitcoina?
Porez na gazirana pića u praksi ne daje željene rezultate
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
BiH: Poskupljenjem goriva i cestarine planiraju povećati broj djece
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Pomozimo mu da shvati: Bunjac se čudi što građani Kube ne plaćaju porez
The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?


Piše: Stjepan Matić
15.9.2022.

Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?

Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?


Piše: Stjepan Matić
15.9.2022.

Vlada Republike Hrvatske predložila je jesenski paket mjera vrijedan navodno 21 milijardu kuna kojim navodno želi ublažiti rast cijena energenata. Budući da ljudi svakodnevno koriste prehrambene proizvode nije previše začudilo što je najviše polemike izazvala među građanima upravo vladina mjera u pogledu ograničavanja cijena određenih prehrambenih proizvoda, točnije njih devet. Ono što je više začudilo je konsenzus oporbe s prijedlogom Vlade za donošenjem novog, posebnog poreza na dobit i to onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit jer "nije vrijeme prekomjerne dobiti" te da je dobit trenutno "moralno neprihvatljiva".

Znam da me ne bi trebalo začuditi to što se npr. Možemo i Most suglase u ekonomskim pitanjima s vladajućima ili nekim drugima u pogledu ekonomske politike (nije prvi put), no okolnost da se stranke koje su načelno (ili barem po svojim statutima) za liberalizaciju tržišta ponovno nađu na istoj strani s onim strankama koji su za plansku ekonomiju s načelima socijalizma je uvijek vrijedna ili osmijeha ili barem čuđenja.

No, vratimo se na temu. Vlada planira Saboru uputiti prijedlog za uvođenjem novog poreza radi "pravedne raspodjele tereta krize". Time navodno žele oporezivati ona trgovačka društva čija je dobit posebno narasla u okvirima krize. Nažalost, Vlada će ovakvim prijedlozima, a za koje je očekivano da će ubrzo postati i zakoni, samo produljiti krizu i dodatno opteretiti ne trgovačka društva, već upravo krajnje korisnike, odnosno građane. Upravo one građane koje Vlada navodno štiti.

Da se razumijemo, ovakav prijedlog nije samo prijedlog Hrvatske vlade. Od Italije do još nekolicine države EU, uvodi se upravo spomenuti porez. Ono što spomenute Vlade ili ne razumiju, ili razumiju pa svejedno nastavljaju s takvom financijskom politikom, jest da poreze (bilo koje) ne plaćaju mala niti velika trgovačka društva nego građani. I to kao što sam prethodno napisao, oni građani za čiju je navodnu zaštitu taj isti zakon uveden.

Svaki porez koji se nametne bilo kojem trgovačkom društvu, bio on veliki ili mali, prebacit će se u obliku većih cijena, trošarina, manjih dividenda i slično na teret njihovog krajnjeg kupca. A to smo svi mi.

Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Firme plaćaju poreze na način da prikupe novac za taj porez koji je navodno njima nametnut putem svojih kupaca. Kako će to postići nego upravo povećanjem cijena vlastitih proizvoda i usluga koje pružaju, a koje na kraju plaćamo upravo svi mi?

Dakle, izvjesno je kako će, ukoliko doista dođe do uvođenja ovog zakona, doći do novog poskupljenja dobara i usluga. Naravno, i taj ponovni rast cijena će opet dovesti do uvođenja novih "mjera" iako je zapravo jasno da mjere daleko više štete negoli što pomažu.

Također, nije jasno tko će sve biti adresat takvog novog poreza. Za pretpostaviti je na hrvatske gigante poput Ine i sličnih, no definicija osobe koju je premijer naveo se zapravo može odnositi na jako veliki broj poslovanja. Rečenica poput "onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit jer nije vrijeme prekomjerne dobiti" otvara prostora i za oporezivanje malih firmi, a koje su upravo i najmnogobrojnije. 

Ukoliko ste direktor i radnik u vlastitoj firmi te prošlu godinu niste radili zbog bolesti ili nekog drugog razloga, u ovoj godini ćete bilježiti rast poslovanja od zasigurno preko 100% što već otvara vrata da se i vas oporezuje, a ne samo velike poduzetnike. Ostvarili ste značajnu dobit u odnosu na prethodnu godinu i to u vrijeme krize, zar ne?

Nadalje, nije ni sama visina iznosa koji bi se oporezivao jasna. Koliki iznos Vlada RH smatra "značajno" dobiti? Je li moralno prihvatljivo uopće da Vlada određuje firmama u tržišnim utakmicama koliko smiju zaraditi? 

O navodima kako dobit nije moralno prihvatljiva ne treba previše govoriti. No, nije jasno, ukoliko dobit privatnih trgovačkih društava nije moralno prihvatljiva, zašto je moralno prihvatljivo istu dobit od privatnih trgovačkih društva uzeti na način da se zapravo dodatno oporezuju kupci te takvu dobit prebaciti u državni proračun. Zar novac tek premještajem s računa trgovačkog društva u državni proračun postaje moralan?

Ovakav prijedlog zakona zapravo nije ništa novo. Države često i to pod okriljem zaštite građanstva za vrijeme kriza uvode nove poreze, čime čine sve osim onoga za što se zalažu – zaštita građanstva. Iako zvuči robinhudovski nametnuti "bogatima" poreze da bi se dalo siromašnima (a kako Vlada u suštini želi predstaviti ovakav prijedlog) ovakav, ali zapravo i svi porezi čine upravo suprotno ili barem djelomično suprotno. Uzeti i siromašnima i bogatima njihov nemoralan novac i prebaciti ga u državni proračun kako bi postao moralan. 

Sama okolnost da Vlada smatra kako država zna bolje raspodijeliti novac od samih građana međusobno dovoljno govori o postojanju i utjecaju "neoliberalnog kapitalizma" u Hrvatskoj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.