Vezani članci:
Učitelji se organiziraju: ʼNaša je dužnost oduprijeti se tiraniji straha i iracionalnostiʼ
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Koji je problem s koeficijentima?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Kako žive nastavnici u socijalizmu?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Glas Istre
17.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti

Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Glas Istre
17.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Po marksističkoj teoriji vrijednosti, vrijednost onoga što čovjek postigne se mjeri time koliko se čovjek "namučio" da bi do toga došao. Po subjektivnoj teoriji vrijednosti, vrijednost onoga što čovjek postigne se mjeri time koliko to čini život drugih ljudi boljim. Tu vrijednost nam drugi ljudi iskazuju time što nam ponude nešto zauzvrat za naš "trud" i "muku".

OGLAS - IZBORI 2024.


Znanstveno gledano, subjektivna teorija vrijednosti je logički točna, a marksistička je netočna.

Retorika koju koriste hrvatski nastavnici štrajkači ima jake tonove radne teorije vrijednosti i podsjetila me je na govor jedne srpske profesorice od prije nekih šest godina koji je izazvao buru uglavnom pozitivnih komentara u srpskoj javnosti. Naravno, moja reakcija je bila negativna.

OGLAS - IZBORI 2024.


Govor je bio namijenjen apsolventima Filološkog fakulteta u Beogradu i trebao je valjda biti motivirajući. U tom govoru se posebno veliča vrijednost profesorskog zvanja. Neke druge profesije se podcjenjuju, nazivaju "izmišljenima", a poduzetnici se nazivaju "vlasnici kvadratnih metara" kao da oni ništa kreativno i vrijedno kao osobe ne pridonose društvu. Profesorica osobno nije toliko važna hrvatskoj javnosti, ali njen govor bi trebao biti zanimljiv jer je školski primjer tipičnog mentalnog sklopa zaposlenika u državnom obrazovanju.

Na primjer, hrvatski nastavnici vole isticati transparent: "Zapostavljeno obrazovanje – nepokrenuta Hrvatska". Oni, naravno, misle na državne škole kao sinonim za obrazovanje. Njima valjda ni na kraj pameti nije da su neki od njihovih bivših učenika proveli dvadeset i više godina odučavajući sami sebe od pogrešnih teorija i doktrina koje su ih baš u tim državnim školama učili.

Primjerice, učili su nas da kompenzacija za rad treba biti proporcionalna kompleksnosti posla bez obzira kako krajnji korisnik vrednuje rezultat tog posla. Ako dođe do neslaganja plaće koju formula daje i one koju bi krajnji korisnik dao, korisnik je u krivu jer ne razumije "pravu" vrijednost onoga što dobiva. Nas je ta škola umrtvila isto onoliko koliko nas je pokrenula.

Obrazovanje je puno širi pojam nego što to naši prosvjetari misle i često je pravo obrazovanje u potpunoj suprotnosti s onim što oni pod time podrazumijevaju.

Dalje, hrvatski prosvjetari traže da plaće budu direktno proporcionalne stručnoj spremi, kao da stručna sprema sama po sebi donosi vrijednost krajnjem korisniku njihove usluge – đacima i roditeljima. Slično retorici prosječnog hrvatskog prosvjetara, govor srpske profesorice odiše marksističkom teorijom vrijednosti jer ta retorika govori da je status prosvjetara (objektivno) vrijedan sam po sebi jer su se oni "godinama samosavladavali i samoodricali" da bi do njega došli. Tim odricanjem, oni su zaslužili da budu, kako profesorica to naglašava, PROFESORI.

Ta titula, sama po sebi, kaže profesorica,vrijedi više nego bilo koje drugozvanje ili zanimanje.Znači, po toj logici, nebitno je da li to mučenje i "samoodricanje", da bi se došlo do profesorskog zvanja, na kraju rađa nešto što netko drugi smatra vrijednim. Po logici naših prosvjetara, ako netko ne vidi vrijednost "samoodricanja" koje je potrebno da bi se završio fakultet i došlo do određene stručne spreme, onda on nije spoznao prave vrijednosti.

Meni prvo nije jasno zašto bi netko mislio da je za fakultet potrebna muka i odricanje. Ja sam fakultet (i magisterij i doktorat) završio s lakoćom i sa zadovoljstvom. Nisam se odrekao ničega što sam smatrao iole vrijednim. Da mi je bila tolika muka da ga završim, ne bih ga nikad ni upisivao. Pretpostavljam da mi nije bilo teško zato što volim to što sam studirao.

Pitam se sad vrijedi li moja diploma manje od diplome nekoga tko se zbog nje "odricao" i "samosavladavao". Šalim se, ne pitam se jer je znanost o vrijednosti baš to što sam studirao i dobro sam savladao gradivo.

Po čemu bi to jedna profesija trebala biti iznad drugih samo zato što ima više "stručne spreme"? Svaka profesija, osim onih državnih, kojima i naši prosvjetari pripadaju, postoji zato što su usluge te profesije nekome potrebne. Reći da je neka profesija izmišljena, kako to srpska profesorica, a i gro hrvatskih prosvjetara, kaže za neka zanimanja,isto je što i reći da su potrebe ljudi koje ta profesija zadovoljava izmišljene.

Svatko tko posjeduje elementarno znanje društvenih znanosti, svjestan je da su sve potrebe subjektivne prirode. Nema objektivno dobrih i loših potreba. To što ja volim pisati, ne znači da su oni koji ne vole pisati u zabludi ili nešto lošiji od mene. To što ja volim čitati, ne znači da su oni koji ne vole čitati lošiji od mene.

Ja volim otići i u restoran, ali tu su naši prosvjetari nemoćni da mi pomognu. Koliko god oni veličali svoju profesiju, to veličanje neće stvoriti atmosferu koju želim kada odem u restoran. Kad odem u restoran, mene zanima dobra usluga i to samo dobar vlasnik restorana može pružiti. U toj situaciji mi ne treba profesor hrvatskog jezika i književnosti.

Vlasnici restorana, koje profesorica pogrdno naziva vlasnicima kvadratnih metara, korisni su pripadnici društva koji pružaju usluge ljudima u tome društvu. Vlasnici restorana ostvariju profit jer su dobri u zadovoljavanju tih usluga. Da nisu dobri, ne bi im se gosti vraćali i plaćali.

I ostale profesije koje ona tamo spominje pružaju usluge ljudima koji te usluge žele. Možda te usluge nisu potebne meni ili profesorici, ali nekome jesu. Upustiti se u vrijednosnu ocjenu tih potreba znači ustvrditi da su tvoje potrebe objektivno bolje i svrsishodnije od potreba drugih ljudi. Postoje imena za to – jednoumlje, elitizam, supremacizam, šovinizamili jednostavno – arogancija.

Zanimanja koja naši prosvjetari vole smatrati manje vrijednim od svog vlastiti kruh zarađuju pružajući usluge drugim ljudima na dobrovoljnoj bazi. Ta zanimanja se rađaju i umiru voljom svojih korisnika. Ako jednoga dana gosti nekog restorana odluče da im taj restoran više ne pruža usluge kakve žele, restoran će financijski propasti ako nešto ne promijeni.

Možda prosvjetari zaboravljaju da nastavnici u srednjim i osnovnim školama mogu nastaviti raditi čak i kad se njihova usluga nikome ne sviđa jer im plaća dolazi iz državnog budžeta koji se puni novcem baš tih vlasnika restorana i ostalih poduzetnika. Imao sam divnih nastavnika, ali je bilo i takvih koji u stvarnom svijetu, gdje uspjeh ovisi o tome koliko dobro možeš riješiti nečiji problem, ne bi potrajali ni nekoliko dana. Jedini razlog zbog koga su potrajali toliko koliko su potrajali u obrazovnom sistemu je taj što korisnici njihovih "usluga" nemaju načina da ocijene tu uslugu time što će je manje platiti.

Nemaju izbora jer je taj izbor za njih već odradila država. Nema veze, na primjer, što neki isfrustrirani nastavnik tvoje dijete ne uči gotovo ničemu osim mržnji, ti ćeš njegovu plaću osigurati, htio ti to ili ne htio. Porez ćeš platiti.

Zamislite nekog vlasnika restorana da pljuje po drugim profesijama. Koliko dugo bi opstao kao uspješan poslovni čovjek kad bi njegovi gosti čuli takvo bahato ponašanje? S druge strane, naši prosvjetari i dalje primaju vaš novac, ma koliko vas nekim svojim izjavama nervirali.

Na kraju želim naglasiti da ovaj tekst nije protiv povećanja plaća nastavnicima nego je protiv određivanja plaća na osnovu prastare i netočne teorije vrijednosti. Krajnji korisnik usluge treba biti glavni sudac koliko nešto vrijedi. Mogu ja imati tri fakulteta, magisterija, doktorata, ali ako moja usluga ne valja, potpuno je nevažno koliko sam se ja odricao i koliko sam truda uložio da bih do tih titula došao.

Nisu moji studenti i njihovi roditelji dužni plaćati moje greške iz prošlosti. S druge strane, oni nastavnici i profesori koji daju vrhunsku uslugu trebaju biti i nagrađeni za to. U biti, kvaliteta usluge treba postati mjerilo vrijednosti nastavnika i profesora. Nije ovo nova ideja.

Moja plaća, između ostalog, ovisi i o ocjeni koju mi korisnici moje usluge, studenti, daju. Postoje drugi mehanizmi kao što je da roditelji imaju izbor u koju će školu slati svoje dijete i kojoj će školi ići njihova porezna davanja. Mehanizama se može razraditi bezbroj, ali dok se ne promijeni mentalni sklop tipičnog prosvjetara, teško.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.