Vezani članci:
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Novo na Liberalu:
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine

Rad od doma - tko treba plaćati režije?


Piše: Mario Nakić
1.10.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Rad od doma - tko treba plaćati režije?

Rad od doma - tko treba plaćati režije?


Piše: Mario Nakić
1.10.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Od početka koronafesta naglo je postalo "in" raditi od doma. To se preporučuje gdje god je to moguće. Međutim, Hrvati se teško prilagođavaju novim trendovima pa je, prema rezultatima nedavnog istraživanja Eurofounda, Hrvatska na posljednjem mjestu među državama članicama EU po udjelu radnika koji rade od kuće. Kod nas manje od 20 posto zaposlenih ispitanika radi od doma dok je, recimo, u Belgiji takvih 53 posto.

Ipak, broj radnika od doma se i kod nas očito povećao pa su se odmah podigli mnogi "stručnjaci", prvenstveno oni koji nikad nisu bili zaposleni u privatnom sektoru na nekom stvarnom i korisnom poslu, ali jako vole određivati drugima kako i koliko trebaju raditi te pod kojim uvjetima. Prvenstveno pritom mislim na političare, sveučilišne profesore, profesionalne sindikatlije i slične. Oni su odmah vidjeli problem u, citiram, "nedostatku zakonskih regulacija".

Zakon o radu u Hrvatskoj već sada je dovoljno kompliciran i pokriva praktički sve sitnice koje bi poslodavac i radnik inače svojevoljno ugovorili. Umjesto njih, tu je država da im odredi gotovo sve: minimalnu plaću, satnicu, radno vrijeme, pauzu, tjedni odmor, naknade itd. Kada potpisujete ugovor o radu nemate što dogovarati, skoro sve je već unaprijed određeno.

To je zato što mi imamo takav zakon, relikt socijalističkog sustava, koji pretpostavlja da je poslodavac gangster koji gleda samo kako da prevari, izrabi i ozlijedi radnika. Isti taj zakon pretpostavlja da je radnik mentalno retardirani idiot koji nije u stanju shvatiti vlastite kvalitete, želje ni interese. Takav zakon, neki će reći, štiti radnička prava. Ali nisu u pravu. U konačnici, on najviše šteti upravo radniku jer on teže dolazi do posla na neodređeno vrijeme ili do boljeg radnog mjesta. Nefleksibilnost zakona o radu otežava zapošljavanje i umanjuje radničku plaću.

U stvarnosti, i radnik i poslodavac su odrasle osobe itekako svjesne svojih interesa. Oboje su na tržištu koje definira njihov odnos. Njihovi interesi se susreću onda kada uspiju dogovoriti uvjete rada koji odgovaraju objema stranama. Zašto država ne gleda na njih kao odrasle i svjesne ljude?

Praksa pokazuje da u zemljama s fleksibilnijim ZOR-om, gdje država tretira svoje građane kao odrasle, svjesne, odgovorne i slobodne pojedince, radnici primaju veće plaće i imaju puno bolje uvjete rada. Primjerice, u Danskoj država zakonom ne propisuje ni minimalnu plaću, ni radno vrijeme, ni satnicu, ni otkazni rok, ni plaćenu pauzu - ništa od toga. Pa svejedno tamo radnici primaju, uz Luksemburg, najveću prosječnu plaću u Europskoj uniji, a rade najmanje sati tjedno.

Našim pravnim "stručnjacima" to ne znači apsolutno ništa, oni i dalje tepu po svome. Pa su u novom trendu rada od kuće vidjeli za njih nove probleme. Pitaju: "A tko će platiti režije radniku koji radi od doma? A što ako se radnik kod kuće ozlijedi dok radi?"

U njihovom svijetu sve to mora propisati država u Zakonu o radu. Ni novinari, ni političari, ni pravni stručnjaci na našim sveučilištima, nikome nije palo na pamet da možda država ne bi trebala to propisati. Zašto ne prepustiti te stvari dogovoru između poslodavca i radnika? Neka oni dogovore ono što je za njih najbolje, neka to stave u Ugovor o radu i svojim potpisom jamče da će se pridržavati dogovora. Ako jedna strana prekrši dogovor, postoji sud gdje se oštećena strana može žaliti i dobiti odštetu.

Tako to funkcionira u uređenim društvima poput skandinavskih zemalja gdje je potpisani ugovor svetinja. Netko će reći "ali to kod nas ne bi funkcioniralo bla bla". Upravo takvi ljudi su glavni uzrok većine problema u Hrvatskoj. Žale se da naša država nije uređena, ali na svaki spomen uređene države viču "to kod nas ne bi funkcioniralo". Onda nikada nećete ni imati uređenu državu, hvala vam! Danci nemaju uređenu državu zato što su rođeni pametni, već zato što imaju takve zakone. Dok mi imamo ovakve zakone gdje se država "brine" za nas kao da smo balavci i gdje država određuje naše interese umjesto nas samih, nemojte ni očekivati od Hrvata da se ponašaju odgovorno.

U svakom slučaju, Zakon o radu treba mijenjati, ali ne na način kako to ovih dana sindikatlije, novinari i razni "stručnjaci" predlažu. Umjesto daljnjeg kompliciranja života i rada, zakon treba pojednostaviti, iz njega izbaciti hrpu nepotrebnih stvari i učiniti ga takvim da bude poticaj zapošljavanju, a ne kočnica kao što je sada slučaj.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.