Vezani članci:
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Zabrana burke u Nizozemskoj propala od prvog dana: Zakon koji nitko ne želi provoditi
Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...
Muslimanka u Kongresu prozvala Powerlifting savez zbog diskriminacije trans osoba. Odgovorio joj je LGBT aktivist...
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
HRW: Kineska vlast čini zločin protiv čovječnosti nad muslimanskom manjinom
Muslimanska populacija u Europi od 2010. porasla s 4 na 5%
Istraživanje: Kako se muslimanski imigranti integriraju u Europi?
Teroristi ne ubijaju zbog vjere. Riječ je o nečem sasvim drugom...
Osnivačica 'liberalne džamije' pod policijskom zaštitom zbog stotinu prijetnji
Jesu li muslimani stvarno skloniji ekstremizmu od kršćana?
Odbijanjem da prekrije lice u Libanonu, Le Pen pokazala svoje licemjerje
Švicarci na dobrom putu da potpuno zabrane burku u cijeloj zemlji
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Novo na Liberalu:
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine

Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka


Piše: Mario Nakić
13.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka

Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka


Piše: Mario Nakić
13.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Danas na zapadu možemo naići vrlo često na niz predrasuda prema svim religijama. Neke od tih predrasuda imaju temelje u realnosti ili povijesti, a neke su potpuno promašene. Ljudi su općenito skloni strahu od drukčijih pa im često pridaju negativne karakteristike kako bi opravdali taj strah i pomirili vlastitu savjest. Najviše je predrasuda prema islamu na koji se gleda kao nekakvu nazadnu civilizaciju, inferiornu u svakom pogledu u odnosu na Zapad. Koliko u tome ima povijesne istine? Jako malo ili ništa.

Čitatelj nam je ukazao na jednu zanimljivu stranicu iz susjedne Bosne i Hercegovine - Dialogos.ba - koja se bavi filozofijom islama. Ima dobrih tekstova iz samog Kurana i iz djela najvećih muslimanskih učenjaka, a meni su posebno zapeli za oko tekstovi o ekonomiji. Nije čudno što su se i islamski filozofi bavili ekonomskim pitanjima, ekonomija je sastavni dio života i neizbježna za prosperitet i napredak svakog društva. Veliki islamski filozofi dobro su shvaćali da što slobodnije tržište vodi do društvenog prosperiteta.

Islam je u svojoj srži usko vezan za slobodno tržište. Osnivač islama Muhammad osnovao je u Medini prvu bescarinsku tržnicu za koju je rekao:

"Ovo je vaša tržnica. Ne osnivajte odjeljke u njoj i ne namećite poreze."

Primjer iz Kurana, kad su zbog porasta cijena ljudi tražili od Poslanika (Muhammada) da ih fiksira, on je odbio to učiniti objasnivši svoj stav riječima:

"Allah, dž.s., daje u izobilju ili u nestašici: On je Gospodar i stvarni stvaratelj cijena. Želio bih da se vratim Njemu ne učinivši nikakvu nepravdu nikome ni u krvi ni imovini."

Veliki islamski učenjak Ibn Taymiyyah iz 13. stoljeća ovu je odluku Poslanika tumačio time da je porast cijena bio uzrokovan tržišnim snagama, a ne zbog nedostatka robe na tržištu. Ibn Taymiyyah je imao jasan stav da se cijene na slobodnom tržištu formiraju silama ponude i potražnje:

"Do porasta ili pada cijena ne dolazi uvijek uslijed nepravednosti nekih pojedinaca. Ponekad je razlog nedostatak proizvodnje ili opadanje uvoza tražene robe. Tako cijene rastu ukoliko se povećava želja za njima. S druge strane, ukoliko ima sve više robe na raspolaganju, a želja za njom se smanjuje, onda cijene opadaju. Ova oskudica ili obilje ne mora biti uzrokovana djelovanjem pojedinaca; do toga može doći uslijed uzroka koji nemaju veze s nepravdom, a ponekad može imati uzrok koji je povezan s nepravdom. Svemogući Bog je taj koji stvara želje u srcima ljudi."

Iz ovoga se može zaključiti da je Ibn Taymiyyah živio u vrijeme kad su ljudi tražili intervencije u tržište okrivljujući trgovce i proizvođače za previsoke cijene pa je imao potrebu objasniti kako i zašto dolazi do rasta ili pada cijena. Naveo je školske ekonomske razloge o ponudi i potražnji.

Ibn Taymiyyah se u svojim djelima dosta bavio problematikom ponude i potražnje educirajući vjernike o funkcioniranju slobodnog tržišta. Naveo je dva izvora ponude: lokalnu proizvodnju i uvoz, ali svemu je izvor Allah, prema tome svjetovne vlasti se ne smiju petljati u ono što Allah odredi. Pisao je i o opasnosti državnog fiksiranja cijena jer je bio svjestan da ponuda može presušiti ukoliko neki autoritet nametne netržišne cijene, a to dovodi do siromaštva.

Naveo je i faktore koji utječu na potražnju, pa prema tome i na cijenu: ljudska želja - koja ovisi o ponudi određene robe na tržištu i o broju onih koji traže tu robu. Što je broj onih koji je žele veći, to će cijena više rasti, ali i potražnja. Na visinu cijene, također je primijetio, utječe i količina novca u opticaju. Što je novca više u opticaju, rast će i cijene roba i usluga.

Kupoprodaju određene robe ili usluge Taymiyyah je shvaćao kao win-win situaciju u kojoj su obje strane na dobitku: "Činjenica je da je svrha ugovora uzajamno posjedovanje obje strane...Cijena onoga što je dostupno je niža od onoga što nije."

Već smo objavili intervju sa švedskim znanstvenikom iranskog porijekla Nimom Sanandajiem koji objašnjava kako je kapitalizam nastao na Bliskom istoku. Stoga nije ni čudo da su veliki islamski učenjaci često bili pobornici slobodnog tržišta. Strah pojedinaca u SAD-u i Europi da bi muslimani mogli nametnuti svoje "nezapadne vrijednosti" nije utemeljena. Puno je više sličnosti između kršćanske i muslimanske civilizacije nego što mnogi misle.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.