Vezani članci:
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Kad ne funkcionira, daj još više istoga!
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?
Zašto #janisamfranjo
HRT dezinformira javnost: Udžbenici neće biti ʼbesplatniʼ nego skuplji!
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?
Novo na Liberalu:
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja

Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?


Piše: Mislav Tolušić
13.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?

Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?


Piše: Mislav Tolušić
13.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Uslijed sve češćih slučajeva, kada se otkrivaju nastavnici koji su godinama ili desetljećima uspješno predavali s lažnom diplomom, ovo nam se pitanje samo nameće.

Svako malo čitamo u novinama da je otkrivena neka lažna diploma kod nastavnika. Čitamo kako su nastavnici falsificirali diplome kako bi dobili radno mjesto u školi. U pravilu jednom kada su otkriveni nastavnici dobivaju otkaz. Otkaz dobivaju zato što su se lažno predstavili (rekli da imaju diplomu koju nisu imali). Ove afere bi nam trebale poslužiti da preispitamo naš školski sistem te da vidimo postoje li načini da se sistem poboljša, ali u isto vrijeme optimizira.

Falsificiranje diplome se može promatrati iz dvije perspektive: etičke i tehničke. S etičke strane stvar je čista, laganje je osobna karakteristika koja je nepoželjna te treba biti kažnjena. Dakle, ako je profesor lagao, onda ga se treba maknuti s tog radnog mjesta. Ali onda ne smijemo samo gledati diplome, već moramo pregledati sve informacije koje su uzete u obzir prilikom zaposlenja. Bilo kakva laž treba odmah biti razlog za otkaz, npr. traženo je 5 godina potrebnog radnoga staža, kandidat je naveo da zadovoljava uvjet iako ima samo dvije godine. Ne radi se o drakonskim kaznama, već se radi o fair-playu i na kraju profesori osim tehničkih znanja trebaju imati moralne karakteristike društva.

S tehničke strane stvari postaju malo kompliciranije. Imamo primjer gdje je profesorica predavala 24 godine u srednjoj školi bez potrebnih kvalifikacija. Gledano s etičke strane, ona treba odmah dobiti otkaz – društvo ne smije nagrađivati lažove. S tehnicke strane nije baš jasno da je loše radila svoj posao, barem ne postoje informacije da je loše radila svoj posao. Vrlo je moguće da ga je radila jako dobro.

U pravilu stalno slušamo da su diplome lažirane i da zato treba sve istražiti i podijeliti otkaze ljudima koji stvarno nemaju diplome – etički ispravan stav, ali isto tako i politički jednostavan. Zašto ne bismo možda iskoristili ove primjere da se zapitamo jedno puno teže, ali strateški isto tako važno pitanje: jesu li potrebne kvalifikacije stvarno relevantne?

Teško je za vjerovati da je potrebna fakultetska diploma da se može djecu naučiti čitati, pisati, zbrajati, oduzimati, itd. Većina ljudi ima dovoljno znanja nakon srednje škole da predaje u osnovnoj skoli. Možda zvuči malo kontroverzno, ali je istinito. To je možda najbolje vidljivo iz rezultata istraživanja u Kanadi gdje su usporedili učenike koji su pohađali nastavu kod kuće ("homeschooling"), a nastavnici su im bili roditelji, s učenicima koji su pohađali nastavu kod profesionalnih učitelja u školi.

Istraživanje je pokazalo da u 5 od 7 ispitanih područja učenici koji su pohađali nastavu doma u strukturiranom okruženju imaju puno bolje rezultate od učenika koji su išli u školu – razlika nije bila zanemariva već za cijelu ocjenu bolja tj. učenici koji su bili doma imali su u prosjeku znanje za ocjenu više nego učenici u javnim školama. Razlika u ocjenama nije bila povezana s obrazovnim stupnjem roditelja. Kada su učenici imali nastavu doma u nestrukturiranom okruženju, rezultati su otprilike bili slični kao i rezultati u javni školama. Možda ovo istraživanje objašnjava zašto nije bilo moguće ranije otkriti da učiteljica nema diplomu – imala je dovoljno znanja da predaje učenicima.

Kako preispitati kriterije? Naravno da je odgovor sastaviti skupinu ljudi koji će mirne glave razmotriti cijelu situaciju i onda izraditi studiju. Međutim, tu skupinu je potrebno pomno odabrati. Sindikati će se odmah javiti da su oni jedinstveno kvalificirani da sudjeluju, ja ih ne bih primio. Učitelji će isto tako odmah naći svoga predstavnika koji mora voditi takvu skupinu, ja bih ih pozvao da sudjeluju, ali ne da vode glavnu riječ. Političari će naravno reći svoje, potrebno ih je isto tako pozvati da sudjeluju kako bi se dobio politički legitimitet takve skupine, ali isto tako oni ne bi smjeli voditi takvu skupinu. Za voditi takvu skupinu ja bih pozvao ljude iz inzoemstva koji nemaju veze sa školstvom, ali su se iskazali sa svojim analitičkim znanjem – vrlo vjerojatno to bi mogao biti neki management consultant koji organizira korporativne obrazovne programe.

Takvim pristupom bismo mogli dobiti neovisnu sliku, koja ne bi pogodovala specijalnim interesima (sindikatima i njihovim članovima).

Koliko nas kosta sadašnji regulatorni okvir?

Gledajući samo Sveučilište u Zagrebu, upisne kvote, trajanje i trošak, možemo doći do polazne ideje koliko nas sadašnji regulatorni okvir košta i koliko bi mogli uštedjeti. Na Učiteljskom fakultetu za predškolsko obrazovanje studij traje dvije godine, cijena pune participacije za akademsku godinu 2018/2019 je 9.200 kuna. Za učitelje je potreban petogodisnji studij, koji uz punu participaciju kosta 7.200 kuna godišnje. Ukupno fakultet ima 1.851 redovito upisanih i jos 616 izvanrednih. Upisna kvota za prvu godinu predškolskog obrazovanja je 270 studenata, a za učitelje u školama kvota je 263. PMF jos ima dodatnu kvotu za učitelje koja ukupno iznosi 246 studenata, školarina je 8.400 kuna godišnje. Dakle, u prosjeku prvu godinu pohađa 779 studenata, što košta državni proracun oko 24.8 milijuna kuna godišnje i to samo za zagrebačko sveučilište.

Ako bismo kvalitetno mogli smanjiti trajanje studija na jednu godinu, dolazimo do velikih ušteda. Konkretno oko 18,5 milijuna kuna, što je ušteda od skoro 75%. Uštede u administraciji bi još povećale taj učinak. Možda male brojke za cjelokupni sistem koji nas godišnje košta oko 17 milijardi kuna, ali je to potreban početak da počnemo trezveno razmišljati koliko nas košta nepotrebna regulativa.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MISLAV TOLUŠIĆ
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.