Vezani članci:
Njemačka policija nezakonito prikupila podatke preko aplikacije za praćenje covida
Na izlogu njemačkog dućana osvanuo natpis ʼNecijepljeni nepoželjniʼ. Vlasnik: ʼSramim seʼ
Njemački list Bild traži od djece oprost ʼjer vlada nećeʼ
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Njemački liberali traže popuštanje mjera, popularnost im raste
Štagljar optužuje Slovence da se ne pridržavaju mjera, laže o Kanadi i Njemačkoj
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Liberali ipak ušli u bavarski parlament i imaju jedan uvjet za podršku novoj vladi
Anketa ZDF-a: Velika većina Nijemaca nema problema s izbjeglicama
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Fact-checker: Njemačka, imigranti i seksualna zlostavljanja
Njemačka nudi novac imigrantima da se dobrovoljno vrate u svoju zemlju
Njemački liberali napuštaju pregovore zbog nemogućnosti dogovora sa zelenima
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost
Dvije ekstremističke stranke ušle su u Bundestag, a mediji pišu samo o jednoj
Liberali se vraćaju u Bundestag, a vjerojatno i u Vladu
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati


Piše: Mario Nakić
16.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati

Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati


Piše: Mario Nakić
16.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Gospodarski uspjeh Nijemci ne duguju Angeli Merkel nego njenom prethodniku iz SPD-a.

Njemačka je početkom 2000-ih od strane mnogih političkih i ekonomskih komentatora bila opisivana kao "najveći bolesnik Europe". Stopa nezaposlenosti i siromaštva bile su u porastu, a posebno je bolna bila činjenica da se istočni dio Njemačke nikako ne uspijeva gospodarski približiti bogatijem zapadnom dijelu. Država je previše trošila, a rezultati te potrošnje bili su slabi.

Njemačka danas - po količini uvoza i izvoza najdinamičnije gospodarstvo u Europi i među najjačim svjetskim igračima, ima drugu najnižu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji i rastuću radnu produktivnost. Njemačka je ove godine postala druga najpoželjnija destinacija u svijetu za radnike koji žele emigrirati iz svojih zemalja. Država ne zna kako će potrošiti suficit, a gospodarstvenicima je najveći problem kako naći još više radnika na tržištu.

Kako se to dogodilo u manje od dva desetljeća? Ovakav uspjeh nije slučajnost, a nije niti rezultat politike Angele Merkel koja vodi njemačku vladu zadnjih 13 godina. Naprotiv, Merkel "jaše" na pozitivnom valu koji joj je pripremio njen prethodnik iz suprotstavljene stranke, socijaldemokrat Gehrard Schroeder.

Schroeder je 2002. godine, uvjeren da je njemačkom gospodarstvu potrebna korjenita promjena, formirao kabinet ekonomskih stručnjaka koji su bili zaduženi za pripremu širokih gospodarskih i socijalnih reformi. Oni su pripremili plan za reforme u tri faze koje su započele 2003. i završile 2005. godine.

"Smanjit ćemo davanja državi, zahtijevat ćemo osobnu odgovornost i veći doprinos svakog pojedinca...Cilj je da se Njemačka ponovno dovede do vrha gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi, a za to su potrebni okvirni uvjeti za veći rast i više radnih mjesta", rekao je Schroeder predstavljajući mjere nazvane "Agenda 2010" pred zastupnicima Bundestaga.

Njegove mjere podržali su gotovo svi u oporbi jer je demokršćanima i liberalima to došlo kao ispunjenje njihovih gospodarskih ciljeva. Međutim, Schroeder je naišao na otpor u vlastitoj stranci, SPD-u, i među koalicijskim partnerima (Zeleni). Kad im je zaprijetio da će dati ostavku na mjesto kancelara ako ne podrže ove reforme, ipak su ga podržali.

Reforme su uključivale socijalnu državu koja je bitno srezana, ali je u isto vrijeme srezan i porez na dohodak te su uvedeni poticaji za samozapošljavanje. Osim toga, uvedeno je nekoliko različitih poreznih kategorija radnika i samozaposlenih, tako da su vlasnici malih tvrtki bili oslobođeni dijela poreznog opterećenja. Reforme su uključivale i slobodnije zapošljavanje te otpuštanje radnika kao i velike promjene u vezi samog statusa nezaposlene osobe i njenih državnih primanja.

Osim većine političara i gospodarstvenika, ove reforme pozdravili su i predstavnici Protestantske i Rimokatoličke crkve u Njemačkoj. "Stare metode više ne funkcioniraju", rekao je Manfred Kock, čelnik Evangelističke crkve, a kardinal Karl Lehman je nazvao Schroederove reforme "apsolutno nužnima".

Jedino su se bunili sindikati. Tijekom 2004. godine organizirano je nekoliko velikih prosvjeda protiv reformi na istoku Njemačke - u Berlinu i Leipzigu te manji prosvjedi u nekim gradovima na zapadu zemlje. Zbog napada sindikata na socijaldemokrate Schroeder je podnio ostavku na mjesto lidera SPD-a, ali je nastavio voditi zemlju.

Veći dio javnosti ipak je imao pozitivno mišljenje skroz do 2005. godine kad su se već očekivali prvi rezultati. Početkom 2005. njemačka nezaposlenost narasla je na 5,2 milijuna ljudi. Schroeder je postao nervozan pa je za takvu situaciju okrivio privatne kompanije koje "unatoč državnoj pomoći ne žele zapošljavati radnike". Bio je pod velikim pritiskom jer su ga sad počeli napadati i iz njegove stranke i iz oporbe. Izglasano mu je nepovjerenje u Bundestagu i raspisani su prijevremeni izbori 2005. godine na kojima su socijaldemokrati poraženi.

Krajem 2006. objavljeno je veliko istraživanje koje je otkrilo da oko 4 posto stanovnika zapadne Njemačke i čak 20 posto stanovnika na istoku zemlje živi u siromaštvu. Većina je za takvo stanje, uključujući i političare u SPD-u, odmah okrivila Schroedera i "Agendu 2010".

Međutim, pravi rezultati počeli su se pokazivati nakon 2010. godine. Njemačkoj je 2011. pala nezaposlenost na 7 posto (prije Agende 2010 nezaposlenost je bila veća od 11 posto), gospodarstvo je brzo izašlo iz svjetske krize i aktivnost je skočila u nebo. Mnogi su ekonomski stručnjaci tada naglašavali kako je Njemačka brzo izašla iz krize upravo zato što je imala "zdrav i spreman okvir" na tržištu rada, tako da su se ljudi lako mogli prebaciti s jednog mjesta na drugo. Danas je Agenda 2010 široko hvaljena kao prijeko potrebna reforma koja je spasila njemačko tržište rada. To sada priznaju čak i ljevičari na stranici "Social Europe".

Angeli Merkel neki stručnjaci predbacuju da griješi što nije nastavila Schroederovim putem jer Njemačkoj danas, iako ide prilično dobro, prijeti pad u konkurentnosti zbog previsoke cijene rada u odnosu na druge europske zemlje. Uvođenjem minimalca 2015. godine, naravno, Merkel je samo povećala taj problem.

Poanta ove priče: protržišne reforme većinom neće dati brze i kratkoročne rezultate, ali su dugoročno potrebne, pogotovo kad se gospodarstvo uspava. Za razliku od socijalističkih politika, koje daju brze i kratkoročne rezultate, što možemo vidjeti po primjeru Venezuele.

Kad država provede politiku otimačina privatne imovine i velike raspodjele, veći dio stanovništva će prvih godina osjetiti poboljšanje. U Venezueli je početkom 2000-ih znatno palo siromaštvo. Ali problem nastaje onda kad se raspodijeljeno potroši, a stari izvori presuše. Kod liberalne ekonomske politike je drukčije. Prvo će, vrlo vjerojatno, veći dio stanovništva osjetiti negativne posljedice, osobito oni koji su navikli primati državni novac i benificije. Ali dugoročno će svi biti u plusu, što se vidi i sada u Njemačkoj.

Još jedna je bitna poanta ove priče ta da nisu uvijek konzervativci i liberali ti koji provode gospodarske reforme i politiku liberalizma. U nekim slučajevima to su učinili oni za koje bismo se zadnje nadali, što znači da stranačke boje ne znače ništa. Dobre ideje mogu doći s bilo koje strane.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.