Vezani članci:
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Top 4 razloga zašto su djeca u Nizozemskoj najsretnija
Psiholozi otkrili: Sloboda izbora je glavni generator ljudske sreće
Novo na Liberalu:
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti

Što je sreća i što na nju najviše utječe?


Piše: Branimir Perković
10.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je sreća i što na nju najviše utječe?

Što je sreća i što na nju najviše utječe?


Piše: Branimir Perković
10.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je sreća i što na nju utječe? To je jedno od najstarijih pitanja ljudskog roda od kojih se raspravlja još od vremena antičkih filozofa, a možemo biti sigurni da je to bilo jedno od ključnih filozofskih pitanja svih ljudskih društava kroz povijest, pa i danas.

Pitanje sreće možda naizgled izgleda kao metafizičko, ali se ispod površine krije dosta razgranata mreža veza s mnogim pitanjima, od morala preko blagostanja do prava. Svaka filozofska i ideološka škola mora bar djelomično odgovoriti na pitanje sreće. Definicija sreće je kompleksno pitanje samo po sebi, a ako promišljanje o sreći nadogradimo pitanjem izvora sreće i nesreće, onda nije ni čudo što nitko do sada nije našao ultimativnu definiciju sreće.

Dakako, radi se o subjektivnom pitanju, ali na njega utječu mnogi objektivni, mjerljivi faktori.

Kao i sve ostale ideje, i liberalizam se morao baviti tim pitanjem. Iako mnogi danas klasičnim liberalima zamjeraju zanemarivanje sreće i fokus na materijalizam, objektivizam i empiriju, to je samo zanemarivanje pravog razloga zbog kojeg liberalizam postoji.

Upravo su liberali bili opsjednuti pitanjem sreće toliko da su se pokušali odmaknuti od pukog promišljanja o sreći prema empirijskom promatranju onoga što utječe na povećanje sreće. I upravo su liberali prihvatili subjektivnost sreće za svakog pojedinca te uspostavili idejni set kojem je intencija sloboda svakog čovjeka da sam pronađe svoju sreću umjesto da se stvara filozofski okvir koji će rigidno definirati sreću i tjerati sve pojedince da prihvate tu jednu definiciju.

Danas se često čuje kako gospodarski napredak i podizanje životnog standarda nisu toliko bitni za sreću. Optužba prema liberalizmu, posebno ekonomskom, ide u smjeru da je liberalna definicija sreće materijalistička, konzumeristička i individualistička. Materijalistička optužba se odnosi na to da se sreća i zadovoljstvo podređuju pukom materijalnom napretku koji ne dovodi nužno do sreće, a često je utjecaj suprotan. Prema konzumerističkoj optužbi gospodarski napredak i podizanje standarda ne dovodi do sretnijeg i moralnijeg društva nego ljude čini robovima stvari, zainteresiranima samo za nagomilavanje bogatstva i nemoralnima. Na individualizam se gleda kao na faktor društvene destabilizacije, gubitka društvene odgovornosti, dehumanizacije formalnih i neformalnih institucija te izolaciji ljudi od svoje okoline.

Te optužbe se najčešće iznose kao samoevidentne istine koja ne treba dokazivati. Retoričkim smicalicama i logičkim zabludama se stvara dojam istinitosti. Dio tih perfidnih taktika je umanjivanje objektivnih kriterija za koje je jasno da pozitivno utječu na sreću i pokušaj mistifikacije i subjektivizacije pitanja sreće. Tako ispada da stopa siromaštva, životni vijek, smrtnost novorođenčadi, količina dostupne hrane i glad, turistička putovanja, stopa obrazovanosti, zdravstveno stanje, prihod i potrošnja po kućanstvu, kvaliteta stambenog prostora i ostali objektivni kriteriji nisu bitni za određivanje sreće, a uspjesi koji su liberalne društvene i ekonomske politike na tome planu ostvarile zadnjih desetljeća, u razvijenim i nerazvijenim zemljama, sasvim nebitni.

No, postoji i jednostavan način mjerenja subjektivne sreće: pitati ljude jesu li i koliko su sretni. I baš kao što govore objektivni pokazatelji za koje ekonomski liberali tvrde da su indikatori sreće, i subjektivno ljudi tvrde da su sretni u državama koje imaju bolje ekonomske i druge objektivne pokazatelje.

BDP se često napada kao previše materijalističko mjerilo koje ne govori ništa o kvaliteti života i sreći. Ali sva istraživanja do sada su pokazala da visina BDP-a po stanovniku jako pozitivno korelira sa subjektivnim dojmom sreće. Pojednostavljeno, ljudi u bogatijim zemljama tvrde da su sretniji od ljudi u manje razvijenim zemljama. Ma kako se postavilo pitanje osobne sreće, kao jednostavno DA/NE ili skala sreće od 1 do 10, ankete uvijek pokazuju da su ljudi u bogatijim državama u prosjeku sretniji od onih u manje bogatima. Korelacija je dosta stabilna - što je bogatije društvo, to su i pojedinci u njemu sretniji. Postoje odmaci od prosjeka jer na sreću utječu i kulturološki faktori pa su tako npr. ljudi u Latinskoj Americi sretniji nego što bi se očekivalo od zemalja njihove razine bogatstva, ali ta odstupanja ne mijenjaju univerzalno pravilo da su ljudi u bogatijim zemljama sretniji i što zemlja postaje bogatija, stanovništvo postaje sretnije.

Podaci Eurostata za 2018. pokazuju da isto pravilo vrijedi i na razini EU. Na pitanje jesu li u zadnjih mjesec dana bili sretni, stanovnici bogatijih država EU su puno češće odgovarali "DA" u odnosu na siromašnije. Tako je više od 75% ljudi u Finskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Austriji u zadnjih mjesec dana bilo sretno, a manje od 50% u Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj i Latviji. Kada se postotak ljudi koji su u prošlih mjesec dana bili sretni stavi u odnos s BDP-om po stanovniku (prilagođen kupovnoj moći), onda se potvrđuje istinitost univerzalnog pravila da su ljudi u bogatijih zemljama sretniji. Postoje odstupanja i na razini EU pa su građani Poljske puno sretniji nego što podrazumijeva razvijenost njihove države, a građani Latvije nesretniji nego što podrazumijeva razvijenost njihove države, ali je korelacija između gospodarske razvijenosti i sreće iznenađujuće jaka.


Izvor slike: Statističar/FB

Tako se odgovor na pitanje što povećava sreću u društvu nameće sam od sebe; razvijeno gospodarstvo. Dokazi za to su jednostavno prejaki da bi se zanemarili. No, ne treba biti apsolutist, puno je detalja.

Kulturološki faktor je jedan od tih detalja. Ne samo da se definicija sreće razlikuje između pojedinaca, nego je to slučaj i s različitim društvima. Iako je neupitno da gospodarski rast dovodi do rasta sreće, postoje brojne nijanse. Taj gospodarski rast treba biti na korist cijelom društvu a ne samo pojedincima. Zbog toga često nominalni gospodarski rast u nerazvijenim državama Afrike nije povezan s podizanjem kvalitete života.

Jako su bitne institucije, naročito pravne, koje će spriječiti da svi plodovi gospodarskog rasta budu monopolizirani od strane političkih i oligarskih elita. Zakonodavstvo mora osiguravati jednak tretman svim stanovnicima, a ne koristiti se kao sredstvo političke moći i održavanja na vlasti korumpiranih elita. Slobodno tržište nije slobodno ako ne osigurava iste uvjete za sve. Zbog tog svaka razvijena država ima i provodi zakone protiv monopola, kartela, korupcije i drugih izvora pravne, ekonomske i političke nejednakosti prilika.

Važna su i očekivanja ljudi od budućnosti. Ako ljudi očekuju gospodarski rast u budućnosti i podizanje standarda, oni će biti sretniji. Ako očekuju gospodarsko usporavanje ili čak pogoršavanje gospodarskih uvjeta, bit će nesretniji. To bi moglo objasniti relativno veću sreću ljudi u Poljskoj i relativno manju sreću ljudi u Hrvatskoj, Bugarskoj, Latviji i Italiji.

Za Hrvatsku vrijedi da su njeni građani jedni od najnesretnijih u EU i skeptični su glede budućnosti. S obzirom na to da Hrvatska i je jedna od najsiromašnijih zemalja EU, da je jako malo napravljeno za oslobađanje gospodarskog potencijala koji bi doveo do razvoja, da se ne rješavaju stari problemi kao što su korumpirano pravosuđe, neefikasan i prevelik državni aparat, relativno visoko porezno opterećenje s obzirom na stupanj razvoja i druge probleme, to je sasvim logično.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.