Vezani članci:
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Kako imigracija utječe na ekonomiju?
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Jesu li oni svjesni za što se bore?
Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Počinje era većinskog srednjeg sloja. Što to znači za svijet?
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Leftard Pernar napao leftarde
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


Piše: Mario Nakić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


Piše: Mario Nakić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.