Vezani članci:
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Kome smetaju poduzetni Romi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Kako su Slovenci priznali da im je vino loše
Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Kimovo povlačenje je dokaz da je trgovinska razmjena moćnije oružje od bombi
Najvažniji izum o kojem nikada niste razmišljali
Novo na Liberalu:
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Koronaško-katolički portal priznao radi čega je zapravo proveden referendum 'o braku'
Zambija saga: Umjesto rasprave o meritumu, vodi se frontalni kulturološki rat
Je li Ćimić stvarno prijavio Hrvate zatočene u Zambiji tamošnjim organima reda?
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena

Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost


Piše: Branimir Perković
2.5.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost

Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost


Piše: Branimir Perković
2.5.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U ovom trenutku svijet trese jedna velika kriza, a ne radi se o Covid krizi, bar ne direktno. Kaos nije ograničen na jednu zemlju pa ni regiju, nego je baš globalan. Većina ljudi ga nije svjesna.

Radi se o ogromnim problemima u svjetskoj trgovini, koji nisu uzrokovani financijskim problemima ni problemima slabljenja svjetskog gospodarstva ni nekim ratnim sukobom ili prirodnom nepogodom. Ipak, u svjetskoj trgovini vlada potpuni kaos, a globalne trgovačke mreže su napregnute do točke pucanja.

Problem je isključivo vezan za same logističke probleme trgovine. Nedostaje kontejnera za međunarodni transport, kontejneri se doslovno gube po svjetskim lukama, vremensko trajanje transporta roba je produženo za nekoliko puta, pojavile su se ozbiljne nestašice nekih ključnih sirovina i proizvoda.

U normalna vremena kontejner iz Kine u Europu je pomorskim putem, a pomorska trgovina je temelj svjetske trgovine, stizao za tjedan dana. U najgorem slučaju bi trajalo dva-tri tjedna. Trenutno je situacija takva da je teško dostaviti kontejner iz Kine u Europu u roku od mjesec dana. Nekakav standardni rok je tri mjeseca. Naravno, postoje opcije željezničkog, cestovnog i zrakoplovnog transporta, ali to je standardno puno skuplje od pomorskog transporta.

Cijena transporta po kontejneru je strelovito narasla od početka krize uzrokovane Covid mjerama. Incident u kojem je nasukani brod blokirao Sueski kanal na nekoliko tjedana je samo pogoršala problem. Prilikom zatvaranja Sueza svjetska logistička mreža je ionako bila prenapregnuta, a nakon toga je došla nadomak pucanja. U jednom trenutku je čak 400 brodova, uglavnom tankera za prijevoz robe, čekalo prolaz kroz zakrčeni kanal.

Cijene određenih sirovina i polusirovina narasle su i više od 100% u zadnjih godinu dana. Osnovi mnogih djelatnosti, čeliku, cijena kontinuirano raste zadnjih nekoliko mjeseci. Toliki je manjak čelika i proizvoda od čelika da je Kina od jučer ukinula porezne olakšice za izvoz čelika i proizvoda od čelika s namjerom da smanji izvoz i time očuva unutarnju ponudu. Znači čelika nedostaje i u Kini, najvećem svjetskom proizvođaču, a pogotovo u ostalim dijelovima svijeta.

Već godinu dana u svijetu se zabranjuju neke djelatnosti, pogoni se zatvaraju pa otvaraju, kontrole na granicama se intenziviraju, popuštaju i opet intenziviraju, potražnja nepredvidivo pada i raste ovisno o tome što je kada zabranjeno, umjetno se stvaraju viškovi i manjkovi, paničnom kupnjom se stvaraju individualne višegodišnje zalihe, svjetska, regionalna i lokalna kretanja stanovništva su zaustavljena. Na sve te, uglavnom nepredvidljive, promjene se trgovci, špediteri i proizvođači moraju prilagođavati. A promjena je toliko puno, toliko su česte, toliko nagle i toliko neočekivane da to stvara ogromne probleme u proizvodnji, transportu i prodaji.

Svjetska trgovina je zadnjih godinu dana bila pod ogromnim pritiscima, a posebno je to slučaj od kad je (bio) blokiran Sueski kanal.

Ti problemi su većini ljudi neprimjetni. S njima su upoznati samo oni koji se profesionalno bave međunarodnom trgovinom ili eventualno oni u djelatnostima koje su ozbiljne pogođene rastom cijene čelika. U svakodnevnom životu se to ne vidi. Trgovine su pune, vozi se normalno, gradi se... Život teče bez većih problema. Osim onih koji su zakonski nametnuti.

Zadnjih godinu dana te probleme su "obični" ljudi mogli vidjeti samo na primjeru sitnih tržišnih nepravilnosti, koje su se brzo ispravile. Jedno vrijeme je bila nestašica proizvoda poput WC papira i kvasca, uglavnom nastala pod utjecajem panične kupnje onih koji su očekivali svjetsku ekonomsku apokalipsu koju su izgleda planirali provesti na WC-u, ali i zbog problema s proizvodnjom WC papira zbog naglog zatvaranja institucionalnih kupaca WC papira i naglog rasta kupnje individualnih kupaca.

Naftna industrija je također osjetila šokove, koji su kulminirali u trenutku kada su cijene na ročnice (futures) sirove nafte bile u minusu jer su sva skladišta bila puna. Automobilska industrija je bila u problemima zbog manjka čipova na tržištu. Bilo je naravno još problema, ali uglavnom su dovoljno brzo sanirani, prije nego su se proširile gospodarskim sustavom.

Standardno se za globalizaciju tj. svjetsku trgovinu i međusobnu povezanost svih država na svijetu govori da je krhka i da ju najmanji poremećaj može srušiti. Popularna "mudrost" tvrdi kako je današnji svijet previše povezan i time su regije svijeta previše ovisne jedna o drugoj te da bi ozbiljniji problemi u jednoj regiji, ili u jednoj djelatnosti, lako mogli dovesti do kraha cjelokupnog svjetskog gospodarstva.

Ali zadnjih godinu dana se moglo naučiti da to baš i nije istina. Ni jedan poremećaj, od kojih je većina bila umjetno izazvana, nije doveo do kataklizmičnih gospodarskih problema, bar ne u intenzitetu kakav predviđa narativ o nestabilnoj globalizaciji.

Tržišta su se zapanjujuće brzo prilagođavala novim okolnostima. Svjetska trgovina je doživljavala udarac za udarcem, nestabilnost za nestabilnošću, poremećaj za poremećajem i opet ostala dovoljno efikasna da su police u trgovinama pune, da ne vlada nestašica naftnih derivata, da se i dalje mogu lako kupiti proizvodi i s druge strane svijeta. U katastrofalnim uvjetima koji vladaju već godinu dana, a posebno zadnjih mjesec dana, globalizacija je stabilna, a svjetska trgovina se odvija dovoljno efikasno.

Zaista, i najveći zagovaratelj centralnog planiranja mora priznati da je impresivna razina otpornosti svjetske trgovine na nebrojene šokove.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.