Vezani članci:
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Sada je pravi trenutak za masovno otpuštanje u javnom sektoru
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Radnici u privatnom sektoru nisu ni svjesni tko ih izrabljuje
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Kako vas nije sram?
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Koji je smisao školstva?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Demokratski ciklusi reketarenja
Štrajk ili uhljebaradija?
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Odakle vam pravo, drugovi?
Zašto su usluge privatnog sektora često skuplje nego u javnom sektoru
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?


Piše: Branimir Perković
7.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?


Piše: Branimir Perković
7.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Uči, sine, da ne moraš raditi", "Završi ti fakultet u roku pa nađemo vezu u županiji/gradu/općini, tvoje je samo da završiš", "Uvaliti se u neku državnu kancelariju, tu ti je sigurno, da se ne patiš kod privatnika"...Ovakve narodne mudrosti dovoljno govore o percepciji rada u privatnom sektoru.

Od malih nogu nas se uvjerava da je rad u privatnom sektoru nešto nečasno, teško, prljavo i nedostojanstveno a rad u javnom sektoru glavni životni cilj te motivacija za "obrazovanje". Bujanje javnog sektora, u kojem trenutno radi svaki treći zaposleni u državi, je velikim dijelom rezultat takve društvene percepcije. A kako se u javni sektor ide "da ne moraš raditi", to se odražava i na efikasnost javnog sektora. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti Hrvatska u podsegmentu "Efikasnost javnog sektora" zauzima nezavidno predzadnje mjestu u svijetu (samo je Venezuela lošije ocjenjena) te je to glavni faktor koji snižava konkurentnost gospodarstva.

Izgleda da su radnici u javnom sektoru nagrađeni za svoju "efikasnost" pa je prosječna plaća, korigirana za obrazovanje, iskustvo, radni staž i broj radnih sati, 22% veća nego u privatnom sektoru. Ekonomska logika kaže kako bi situacija trebala biti obratna, a privatni sektor bi trebao imati veće plaće. Razlog leži u tome što je posao u privatnom sektoru rizičniji od posla u javnom sektoru, koji je praktički doživotno osiguran, a radnici u javnom sektoru su prema trenutnom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima toliko zaštićeni da je lakše zadržati nekoga tko ne radi nego mu pokušati udijeliti otkaz.

Financijska logika nalaže da aktivnosti s manjim rizikom daju i manje prinose, u ovom slučaju plaću, a aktivnosti s većim rizikom imaju veće investicije, što se naziva premija rizika a u ovom slučaju bi to bila veća plaća za nesigurniji posao u privatnom sektoru. Podsjećam, radi se o visini plaće korigiranoj za faktore kao što su radno iskustvo, obrazovanje, slobodni dani i bolovanja, itd.

Zašto su radnici u javnom sektoru toliko neefikasni a ipak toliko dobro plaćeni?

S obzirom da je poslodavac u javnom sektoru država, a državu kontroliraju političke stranke koje u procesu zapošljavanja djeluju kao agencija za zapošljavanje te one odlučuju tko će biti zaposlen, a tko ne, to znači da će političke stranke zapošljavati vlastite članove, članove obitelji, prijatelje i poznanike. Tu se stvara cijela mreža tijesno povezanih i relativno dobro organiziranih interesnih skupina koje mogu promovirati vlastite interese. U tom procesu će se izboriti za veće plaće, manje rada i manjak kontrole efikasnosti. Krajnji rezultat će biti golemi neefikasni državni aparat interesnih skupina koje će superiornom organizacijom u odnosu na privatni sektor kontrolirati političke, ekonomske i društvene procese te određivati pravila kakva žele. A ta pravila će se svoditi na to da se 2/3 radnika u privatnom sektoru putem poreza iskoristi što je više moguće a da se gospodarstvo ne raspadne, što bi zaprijetilo poreznim prihodima države i samim time interesima interesnih skupina koje ju kontroliraju.

Nekoliko je tipova tih interesnih skupina. U to spadaju političke stranke, sindikati, branitelji, nevladini mediji, razne udruge itd. Političke stranke teže moći i reizboru te im javni sektor služi kao način nagrađivanja stranačkih poslušnika, sindikati imaju direktan financijski interes u tome da broj zaposlenih u javnom sektoru bude što veći, branitelji se bore za svoj dio državnog kolača (mirovine i druge beneficije), nevladini mediji i udruge su direktno financirani iz proračuna a razina dodijeljenih financijskih sredstava ovisi o njihovoj povezanosti s političkim i drugim interesnim skupinama.

Stvorena je meta-interesna skupina sastavljena od nekoliko interesnih skupina koje ovise jedna o drugoj i međusobno surađuju, iako pokušavaju prikazati da se bore za različite interese i da su u sukobu. Tu meta-strukturu možemo jednostavno nazvati "državni sektor", u što nisu uključeni samo zaposlenici u javnom sektoru nego sve strukture koje direktno ovise o državnom proračunu, a to znači o oporezivanju privatnog sektora. Iako često stvaraju dojam u stvarnosti o međusobnom sukobu, vrlo brzo se nađe "kompromisno" rješenje koje je na korist svima osim poreznim obveznicima u privatnom sektoru koji financiraju sve privilegije članova meta-interesne skupine državnog sektora.

Folklor hinjenja sukoba između sindikata i Vlade ili "neovisnih" medija i političkih stranaka služi samo da se prikrije ili opravda nova pljačka poreznih obveznika, ovisno o prigodi. U takvom sporazumu su svi članovi javnog i državnog sektora zadovoljni, političke stranke imaju zajamčenu vlast, neovisni mediji imaju osiguran izvor financiranja, sindikati su osigurali prihode od svojih članova u javnom sektoru, branitelji su osigurali mirovine, poljoprivrednici poticaje, brodogradilišta subvencije...Očuvana je "stabilnost" sustava, na štetu većine u privatnom sektoru, ali dovoljno da se kupnjom glasova osigura politički kontinuitet koji će spriječiti da u sustav neplanirano uđe netko tko bi mogao narušiti uigranu igru.

Javni sektor sasvim sigurno ne zaslužuje veću plaću nego privatni sektor jer je neefikasan, izvor korupcije, jer održava destruktivni društveno-politički sistem, sprječava nužne reforme i u konačnici kombinacijom svih tih faktora je glavni krivac za demografsku katastrofu i katastrofalne razine iseljavanja. Privatni sektor bi prema svim pravilima ekonomije i čisto financijski trebao imati veće plaće od javnog sektora zbog većeg rizika vezanog za privatni sektor u odnosu na javni, u kojem su radnici relativno zaštićeni od rizika kao što je gubitak posla. Ali, zbog djelovanja interesnih skupina koje su jako dobro povezane i promoviraju vlastite interese, to nije slučaj. Razlog velike korupcije u Hrvatskoj je upravo ta jaka umreženost korumpiranih, kriminalnih, parazitskih i neradničkih struktura koje stvaraju neefikasni gospodarski, pravni i društveni okvir u kojem je grijeh biti poduzetnik ili raditi u privatnom sektoru.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.