Vezani članci:
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Sada je pravi trenutak za masovno otpuštanje u javnom sektoru
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Radnici u privatnom sektoru nisu ni svjesni tko ih izrabljuje
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Kako vas nije sram?
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Koji je smisao školstva?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Demokratski ciklusi reketarenja
Štrajk ili uhljebaradija?
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Odakle vam pravo, drugovi?
Zašto su usluge privatnog sektora često skuplje nego u javnom sektoru
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?


Piše: Branimir Perković
7.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?

Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?


Piše: Branimir Perković
7.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Uči, sine, da ne moraš raditi", "Završi ti fakultet u roku pa nađemo vezu u županiji/gradu/općini, tvoje je samo da završiš", "Uvaliti se u neku državnu kancelariju, tu ti je sigurno, da se ne patiš kod privatnika"...Ovakve narodne mudrosti dovoljno govore o percepciji rada u privatnom sektoru.

OGLAS - IZBORI 2024.


Od malih nogu nas se uvjerava da je rad u privatnom sektoru nešto nečasno, teško, prljavo i nedostojanstveno a rad u javnom sektoru glavni životni cilj te motivacija za "obrazovanje". Bujanje javnog sektora, u kojem trenutno radi svaki treći zaposleni u državi, je velikim dijelom rezultat takve društvene percepcije. A kako se u javni sektor ide "da ne moraš raditi", to se odražava i na efikasnost javnog sektora. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti Hrvatska u podsegmentu "Efikasnost javnog sektora" zauzima nezavidno predzadnje mjestu u svijetu (samo je Venezuela lošije ocjenjena) te je to glavni faktor koji snižava konkurentnost gospodarstva.

Izgleda da su radnici u javnom sektoru nagrađeni za svoju "efikasnost" pa je prosječna plaća, korigirana za obrazovanje, iskustvo, radni staž i broj radnih sati, 22% veća nego u privatnom sektoru. Ekonomska logika kaže kako bi situacija trebala biti obratna, a privatni sektor bi trebao imati veće plaće. Razlog leži u tome što je posao u privatnom sektoru rizičniji od posla u javnom sektoru, koji je praktički doživotno osiguran, a radnici u javnom sektoru su prema trenutnom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima toliko zaštićeni da je lakše zadržati nekoga tko ne radi nego mu pokušati udijeliti otkaz.

OGLAS - IZBORI 2024.


Financijska logika nalaže da aktivnosti s manjim rizikom daju i manje prinose, u ovom slučaju plaću, a aktivnosti s većim rizikom imaju veće investicije, što se naziva premija rizika a u ovom slučaju bi to bila veća plaća za nesigurniji posao u privatnom sektoru. Podsjećam, radi se o visini plaće korigiranoj za faktore kao što su radno iskustvo, obrazovanje, slobodni dani i bolovanja, itd.

Zašto su radnici u javnom sektoru toliko neefikasni a ipak toliko dobro plaćeni?

S obzirom da je poslodavac u javnom sektoru država, a državu kontroliraju političke stranke koje u procesu zapošljavanja djeluju kao agencija za zapošljavanje te one odlučuju tko će biti zaposlen, a tko ne, to znači da će političke stranke zapošljavati vlastite članove, članove obitelji, prijatelje i poznanike. Tu se stvara cijela mreža tijesno povezanih i relativno dobro organiziranih interesnih skupina koje mogu promovirati vlastite interese. U tom procesu će se izboriti za veće plaće, manje rada i manjak kontrole efikasnosti. Krajnji rezultat će biti golemi neefikasni državni aparat interesnih skupina koje će superiornom organizacijom u odnosu na privatni sektor kontrolirati političke, ekonomske i društvene procese te određivati pravila kakva žele. A ta pravila će se svoditi na to da se 2/3 radnika u privatnom sektoru putem poreza iskoristi što je više moguće a da se gospodarstvo ne raspadne, što bi zaprijetilo poreznim prihodima države i samim time interesima interesnih skupina koje ju kontroliraju.

Nekoliko je tipova tih interesnih skupina. U to spadaju političke stranke, sindikati, branitelji, nevladini mediji, razne udruge itd. Političke stranke teže moći i reizboru te im javni sektor služi kao način nagrađivanja stranačkih poslušnika, sindikati imaju direktan financijski interes u tome da broj zaposlenih u javnom sektoru bude što veći, branitelji se bore za svoj dio državnog kolača (mirovine i druge beneficije), nevladini mediji i udruge su direktno financirani iz proračuna a razina dodijeljenih financijskih sredstava ovisi o njihovoj povezanosti s političkim i drugim interesnim skupinama.

Stvorena je meta-interesna skupina sastavljena od nekoliko interesnih skupina koje ovise jedna o drugoj i međusobno surađuju, iako pokušavaju prikazati da se bore za različite interese i da su u sukobu. Tu meta-strukturu možemo jednostavno nazvati "državni sektor", u što nisu uključeni samo zaposlenici u javnom sektoru nego sve strukture koje direktno ovise o državnom proračunu, a to znači o oporezivanju privatnog sektora. Iako često stvaraju dojam u stvarnosti o međusobnom sukobu, vrlo brzo se nađe "kompromisno" rješenje koje je na korist svima osim poreznim obveznicima u privatnom sektoru koji financiraju sve privilegije članova meta-interesne skupine državnog sektora.

Folklor hinjenja sukoba između sindikata i Vlade ili "neovisnih" medija i političkih stranaka služi samo da se prikrije ili opravda nova pljačka poreznih obveznika, ovisno o prigodi. U takvom sporazumu su svi članovi javnog i državnog sektora zadovoljni, političke stranke imaju zajamčenu vlast, neovisni mediji imaju osiguran izvor financiranja, sindikati su osigurali prihode od svojih članova u javnom sektoru, branitelji su osigurali mirovine, poljoprivrednici poticaje, brodogradilišta subvencije...Očuvana je "stabilnost" sustava, na štetu većine u privatnom sektoru, ali dovoljno da se kupnjom glasova osigura politički kontinuitet koji će spriječiti da u sustav neplanirano uđe netko tko bi mogao narušiti uigranu igru.

Javni sektor sasvim sigurno ne zaslužuje veću plaću nego privatni sektor jer je neefikasan, izvor korupcije, jer održava destruktivni društveno-politički sistem, sprječava nužne reforme i u konačnici kombinacijom svih tih faktora je glavni krivac za demografsku katastrofu i katastrofalne razine iseljavanja. Privatni sektor bi prema svim pravilima ekonomije i čisto financijski trebao imati veće plaće od javnog sektora zbog većeg rizika vezanog za privatni sektor u odnosu na javni, u kojem su radnici relativno zaštićeni od rizika kao što je gubitak posla. Ali, zbog djelovanja interesnih skupina koje su jako dobro povezane i promoviraju vlastite interese, to nije slučaj. Razlog velike korupcije u Hrvatskoj je upravo ta jaka umreženost korumpiranih, kriminalnih, parazitskih i neradničkih struktura koje stvaraju neefikasni gospodarski, pravni i društveni okvir u kojem je grijeh biti poduzetnik ili raditi u privatnom sektoru.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.