Vezani članci:
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Beljak se posvađao sa samim sobom
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Dva Golijata ubiše Davida
Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ


Piše: Mario Nakić
21.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ

Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ


Piše: Mario Nakić
21.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Otvorim jutros portale i vidim vijest o pobuni voćara. Ne sviđa im se što trgovački lanci uvoze jagode iz Italije umjesto da kupuju njihove, pardon, naše. Je li to u redu? Oni tvrde da nije. Jer zašto bi neki "nacionalni" trgovački lanac uvozio voće izvana pa onda naše propada? Nije u redu!

A onda sam otišao u trgovinu u susjedstvu jer nakon čitanja o jagodama nekako mi prirodno dođe želja za jagodama. Pogledam tamo kakav je izbor, dvije vrste pakiranja. Jedne izgledaju polutrulo, ali su jeftinije. Druge su mi se svidjele bez obzira na višu cijenu, te sam kupio. Otkud su te jagode koje sam izabrao? Nemam pojma. Iskreno, uopće me nije zanimalo. Onog trenutka kad sam odlučio kupiti jagode u toj trgovini i kad sam ugledao one koje želim kupiti, potpuno zaboravih na sve one domoljubno-nacionalne spike s početka priče.

Tako to obično ide na tržištu. Da sam bio ograničen financijskim mogućnostima, što isto nije rijetkost, vjerojatno bih izabrao one lošije i opet ne bih pitao otkud dolaze. Kad vi kupujete namirnice u dućanu, provjeravate li prije kupovine zemlju porijekla? Gotovo sam siguran da ne. Zašto bi itko to radio? Bitno nam je da taj proizvod ispunjava razinu kvalitete kakvu od njega očekujemo i da je cijena pristupačna, to je sve.

Na isti način posluju i trgovački lanci. Ako ste im u stanju ponuditi količinski i cijenom njima prihvatljive proizvode, oni će ih od vas kupiti. Ako niste, pronaći će druge dobavljače koji će to biti u stanju. I to je sva filozofija.

Svi gledaju na profit, odnosno da prođu što jeftinije. I vi, i ja, i trgovci, i proizvođači. To je dobro u konačnici za sve, jer kad trgovački lanci ne bi gledali da prođu što jeftinije nego neki drugi kriterij - npr. nacionalni, onda bismo imali u ponudi puno skuplje proizvode, što bi nam svima umanjilo kupovnu moć i životni standard.



Pravo pitanje je zašto su talijanske jagode, čak i uz uračunatu cijenu prijevoza, jeftinije od hrvatskih. Možda bi trebalo napraviti neku opsežnu komparativnu analizu (koja možda kod nas nikada nije ni napravljena budući da je ne mogu naći na internetu) da se krene s rješavanjem problema hrvatske slabe produktivnosti u mnogim poljoprivrednim granama. Ali već na prvu možemo pretpostaviti da je jedan od ključnih faktora organiziranost proizvođača. Italija je među 5 najvećih proizvođača jagoda u Europi, a Hrvatska nije ni među prvih 10. Talijani su dobro međusobno umreženi i udruženi, tako da nastupaju prema trgovcima sa zajedničkim proizvodom. Onda imaju količine koje zadovoljavaju potrebe velikih trgovačkih lanaca, a zbog velike količine mogu postići i pristupačniju cijenu.

Hrvatski proizvođači i sami priznaju da nisu dovoljno okrupnjeni, udruženi i da ne mogu ponuditi dovoljne količine. Ali svejedno misle da su Plodine, kao "nacionalni trgovački lanac", iz nekog razloga "dužne" prodavati baš njihove proizvode. Zašto? Zato što su to hrvatski proizvodi. Ma, nemoj! Ako potrošače nije briga za zemlju porijekla, zašto bi o tome trebali voditi brigu trgovci? Posao trgovačkih lanaca je zadovoljiti kupce, a ne spašavati domaće proizvođače.

Ova situacija bi mogla pomoći hrvatskim uzgajivačima jagoda da nauče nešto novo. Nitko vam nije dužan otkupiti proizvode, za otkup se morate izboriti kvalitetom, količinom i cijenom. Morate biti bolji od konkurencije, a ta konkurencija nije omeđena hrvatskim nacionalnim granicama - to zaboravite. Okrupnite nasade, udružite se, stvorite zajednički brand. Tržište nije ograničeno samo na Hrvatsku, tržište je cijeli svijet. U trgovini nema "našeg" i "njihovog", samo dobro i loše, pristupačnije i skuplje. Ili, ako baš ne želite povećati uzgoj, onda se možete usredotočiti i na prodaju van trgovačkih lanaca, no za to vam tek treba veliko udruživanje i bolja organizacija.

I ovaj je slučaj, poput mnogih sličnih tijekom zadnjih godina, pokazao da hrvatska država, osim poticaja koji su ustvari antipoticajni, ne pomaže poljoprivrednicima da steknu nova znanja i budu u toku sa svijetom.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.