Piše: Mario Nakić
2.6.2017.
Piše: Mario Nakić
2.6.2017.
Američki predsjednik Donald Trump učinio je ono što je najavljivao još tijekom predizborne kampanje - donio je odluku da se SAD povlači iz Pariškog sporazuma. Riječ je o velikom međunarodnom sporazumu u kojem sudjeluje 195 država, a kojem je cilj usporiti klimatske promjene smanjenjem ispuštanja toksičnih plinova u atmosferu. Ovim potezom Donalda Trumpa opstanak plana je doveden u pitanje pa se diljem svijeta izražava velika zabrinutost za budućnost Zemlje.
Budući da svi uzimaju zdravo za gotovo zacrtani cilj "spašavanja planeta", a nitko se ne bavi samim sadržajem i učinkom, javnost ostaje prilično uskraćena za bitne informacije. A bitno je to da taj sporazum obuhvaća cijeli niz regulacija na biznise koji će bez sumnje napraviti veliku neravnotežu na tržištu. Sporazum predviđa nove namete, zabrane i poticaje, ovisno o tome čime se koja proizvodnja bavi i na koji način se proizvodi. Sporazum predviđa potrošnju čak 16,5 trilijuna dolara poreznih obveznika svih zemalja potpisnica za tu svrhu, a čak i najoptimističnija predviđanja smatraju kako bi to do 2030. godine moglo utjecati na prevenciju zagrijavanja za 0,019 stupnjeva Celzijevih, što je razlika koju ljudsko tijelo ne može osjetiti.
Drugim riječima, taj sporazum koji su gurale brojne znanstvene organizacije i zeleni, koštat će svjetsku populaciju milijune radnih mjesta, prouzročit će brojne nepravde na tržištima, a učinak na globalno zagrijavanje bit će gotovo nikakav.
Trumpovi motivi za napuštanje Pariškog sporazuma nisu utemeljeni na navedenoj tržišnoj logici, nego na običnom domoljublju i populizmu. On je, naime, odlučio kako je SAD nepravedno zakinut jer prema sporazumu ta bi zemlja, kao jedna od najjačih ekonomskih sila, sudjelovala više od ostalih. Trump smatra da se predstavnici drugih zemalja zbog toga "smiju Americi" i to je za njega ponižavajuće.
Tako bar glasi službeno objašnjenje, a možemo samo pretpostaviti kakvi lobiji se kriju iza ovakve odluke. U igri su zasigurno veliki proizvođači koji koriste fosilna goriva i kojima bi realizacija tog sporazuma nanijela ogromnu štetu. No, nemojmo se zavaravati pa misliti da ni Obama, koji je potpisao Pariški sporazum, nije to učinio pod utjecajem lobija. Na njega su vjerojatno utjecali oni kojima bi odgovaralo kažnjavanje konkurencije za upotrebu fosilnih goriva. Osim toga, danas su i znanstveni krugovi i instituti veliki lobiji koji koriste sva moguća sredstva na raspolaganju kako bi utjecali na političke odluke. Ipak je riječ o trilijunima dolara, a upravo zbog opće histerije o globalnom zagrijavanju ogromni se novac ulaže u znanstvena istraživanja. Stoga je sasvim razumljivo zašto su mnogi znanstvenici duboko "zabrinuti" zbog Trumpove odluke. Da sam ja planirao na nečemu zaraditi milijune i onda da mi taj plan pokvari jedan političar, i ja bih bio "zabrinut"!
Čitava ta histerija zbog klimatskih promjena (koje jesu stvarne i događaju se još od nastanka Zemlje) zapravo je proširena bez dovoljno znanstveno utemeljenih razloga. Institut Manhattan lani je istraživanjem došao do zaključka da bi puno jeftinije i bezbolnije bilo pustiti klimatske promjene da idu svojim tijekom i buduće generacije, koje će biti desetak puta bogatije od nas, da se bore s njihovim posljedicama, nego u ovom trenutku ulagati tolika sredstva u pokušaje da se promjene zaustave, što je ionako nemoguće.
"Trebamo li zaista tražiti od onih koji razvijaju svoje proizvode da rade to sporije samo kako bi pokušali usporiti globalno zatopljenje, radije nego da tražimo od budućih, mnogo bogatijih generacija, da proizvedu za njih jeftinija rješenja kako bi se suočili s problemima zatopljenja?", upitao je Oren Cass, viši suradnik na institutu Manhattan.
Stoga je Trump, iako s pogrešnim motivom, donio zapravo dobru odluku. Ona bi mogla dovesti do raskidanja Pariškog sporazuma jer postaje upitno kako će se moći provesti bez SAD-a. Međutim, ako ostale zemlje ipak ostanu pri tome da se sporazum mora provesti i bez SAD-a, to će biti jako loše jer će se dodatni troškovi onda preraspodijeliti na ostale, a to znači još veći pritisak na porezne obveznike.
I da na kraju odgovorim na pitanje iz naslova. Povlačenjem SAD-a iz Pariškog sporazuma planet neće izgorjeti. Zapravo, neće se ništa posebno dogoditi ni ako sporazum propadne, osim što bi se tako omogućio nastavak tehnološkog razvoja, a ne njegovo usporavanje i osim što bi se izbjeglo masovno otpuštanje radnika u pojedinim dijelovima svijeta. Katastrofičari, ohladite!