Vezani članci:
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Čemu tolika ksenofobija?
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Sindikalna akcija protiv građana RH
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga


Piše: Mislav Tolušić
17.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga

Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga


Piše: Mislav Tolušić
17.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Malo spominjani problem u kočenju promjena je Gospodarsko socijalno vijeće (GSV). GSV je sastavljen od 3 strane – vlade, sindikata i poslodavca. Dakle, dva od tri glavna krojača gospodarsko-socijalne politike nemaju nikakav politički legitimitet – nisu izašli na nacionalne izbore kako bi ih narod ovlastio da pregovaraju oko tih pitanja.

Kako možemo očekivati drugačije rezultate (reforme), ako su dva od tri glavna aktera uvijek jedni te isti?

Reprezentativnost

Donošenje zakona je politički proces koji počinje s izborima, nastavlja se formiranjem Sabora koji izglasava zakone i Vlade koja zakone provodi. Sistem dobiva svoju legitimnost na izborima gdje svi građani imaju ravnopravno pravo glasa – jedan čovjek, jedan glas. Većina pobjeđuje, manjina dobiva reprezentativnost u saboru i platformu za sudjelovanje u političkome procesu.

GSV ne funkcionira po principima demokracije – već funkcionira po dobrom starom hrvatskom principu - tko se izborio na početku, taj je dobio i sada mu se “stečeno” pravo ne može oduzeti. Nešto kao javni bilježnici, broj je ograničen, tko je dobio licencu na početku sada ju ima, dolazak novih igrača je spriječen.

U ovome slučaju imamo zakon o reprezentativnosti – zakon koji propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti sindikati i udruge poslodavaca. Taj zakon onemogućuje ulazak novih udruga poslodavaca/sindikata u GSV. Da bi udruga imala reprezentativnost mora: imati udruženo najmanje 3.000 poslodavaca ili da udruženi imaju najmanje 100.000 zaposlenih; mora biti udruženo najmanje 5 udruga poslodavaca koje djeluju u različitim područjima djelatnosti; uredi u barem 4 županije; mora imati najmanje 5 stalno zaposlenih.

Slični uvjeti postoje i za sindikate: 50.000 članova; udruženo 5 sindikata s raznih područja djelatnosti; itd. Sve stvari koje se čine logičnim – moramo okrupniti pregovarače kako bismo smanjili njihov broj i osigurali da stvarno samo pregovaramo s udrugama koje su relevantne. Ali ovi zahtjevi su isto ogromna prepreka da se u GSV-u pojave novi igrači. Dugoročno, možda je moguće da će se pojaviti neki novi ljudi koji će s godinama osnivati nove udruge i onda konačno ući u GSV; međutim, kao što je John Maynard Keynes dobro primijetio: "In the long run we are all dead".

Ako je ulazak u GSV tako otežan za nove igrače, kako onda možemo reći da u Hrvatskoj vlada demokracija? Zvuči nešto kao: svi imaju pravo glasa, ali ćemo nekima otežati izlazak na birališta.

GSV i reforme

Nije upitno da Hrvatska ima ogromne socijalno-gospodarske probleme, svi oni su dobro evidentirani. I dok jedni upiru prstom u sindikate, drugi upiru u poslodavce; jedino u čemu se sindikati i HUP vrlo brzo slože je da je Vlada ipak glavni krivac za trenutačno stanje. Takva situacija uopće ne čudi.

GSV je centralno mjesto za donošenje/raspravljanje o socijalno-gospodarskim pitanjima. Međutim, dva od tri člana nemaju nikakvu političku odgovornost prema građanima ove države. Građani jedino imaju šansu promijeniti vladu; ne mogu promijeniti sindikate ili HUP.

U takvim uvjetima jasno je da će vlada uvijek ispasti krivac (jedini koji imaju nekakvu odgovornost), a da će druge dvije strane uvijek ipak sve svoje propuste pripisati vladi ili drugoj strani: ʺnismo mi krivi što nas oni drugi kočeʺ.



Politička odgovornost znači odgovornost za rezultate, a ne za proces. U praksi to znači da vlada koja ima najbolje namjere da poveća standard građana, ali da u tome ne uspije, u pravilu gubi vlast na izborima. Na GSV-u manjak rezultata ne vodi ka promjenama, već samo i dalje gura status quo. Ovakav pristup vođenju države objašnjava dobar dio manjka reformi u Hrvatskoj. Na GSV-u HUP i sindikati su postigli svoj ekvilibri već davno prije i teško je za očekivati da će doći do nekakvih bitnih promjena.

HUP kočničar?

O ulozi sindikata kao kočničara reformama je već puno toga napisano, većini ljudi je jasno da iako se nominalno zalazu za reforme, sindikatima u praksi sadašnje stanje odgovara. Međutim, uloga HUP-a nije baš jako spominjana.

HUP upire prstom u sindikate i vladu kao glavne krivce za izostanak reformi. Ali što je HUP konkretno uspio na GSV-u napraviti da se naprave reforme? Njihov angažman odnosno uspjeh nije baš jako vidljiv, vjerojatno zato što ga nema. Njihove aktivnosti bi se vjerojatno mogle opisati riječima: "Da nas nije bilo, zakoni bi bili još lošiji". To je slično kao da vlada pravda ekonomski stagnaciju riječima: "nije loše, uvijek može biti još i gore"; takva vlada zaslužuje odlazak s vlasti.

Ali kako smijeniti udrugu koja je osigurala svoju poziciju putem zakona o reprezentativnosti?

Hrvatska treba puno reformi koje sigurno nisu lake za provesti. Ali teško je vidjeti da HUP nešto radi po pitanju reformi koje bi se mogle lakše usuglasiti sa sindikatima. Javni bilježnici su dobar primjer, zašto se HUP na GSV-u ne zalaže da im se ukine monopol? Zašto se HUP ne zalaže da se strukovnim komorama zabrani propisivanje minimalne cijene usluga/proizvoda? Meni se čini da bi sindikat u najmanju ruku bio neutralan prema takvim zahtjevima HUP-a. Zašto se nešto po tome pitanju ne radi je teško za odgovoriti, ali ne bismo pogriješili kada bismo pretpostavili da je neka kombinacija neznanja, nezinteresiranosti i nemoći dijela članstva.

Kako dalje?

GSV je kvazi demokracija, nešto slično kao i hrvatsko gospodarstvo – kvazi tržišno. Opet imamo neko polu-rješenje koje zadovoljava sve direktne aktere, a zapostavlja cjelinu. GSV treba ukinuti. Bilo bi bolje da se HUP, kao i sindikati, pobrine da direktno preko razgovora s Vladom zagovara rješenja za svoje članove. Ukidanjem GSV-u, HUP bi se više morao truditi da postigne rezultate za svoje članove, u protivnom moglo bi se očekivati da će netko drugi ući u dialog s Vladom i izboriti se za svoju “reprezentativnost”.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MISLAV TOLUŠIĆ
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.