Vezani članci:
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Profesor na Pravnom fakultetu tvrdi da su skandinavske zemlje socijalističke
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada
Problemi u Međimurju proizvod su socijalne države i političke korektnosti
Mit o smanjivanju socijalne države
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi
Ustavni sud potvrdio: Hrvatska je korporatistička država
Ideologija puna paradoksa: Socijalisti bi trebali mrziti socijalnu državu
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Zajamčen minimalni dohodak - za i protiv
Novo na Liberalu:
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti

Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države


Piše: Branimir Perković
8.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države

Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države


Piše: Branimir Perković
8.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Socijalizam dobro funkcionira u skandinavskim državama", može se često čuti od ljevičarskih intelektualaca i političara. U svakoj raspravi o održivosti/neodrživosti socijalizma, kada se pobiju svi teoretski i empirijski argumenti socijalista, na kraju se dođe do takve izjave.

Baš taj argument je pokazatelj nerazumijevanja onoga tko ga koristi jer se radi o potpunom nerazumijevanju pojmova ili o namjernoj logičkoj pogreški u argumentaciji da bi se omekšala granica između dva pojma (socijalizam i kapitalizam) kako bi se jedan od pojmova (socijalizam) prikazao boljim nego što jest.

Skandinavske zemlje nemaju veze sa socijalizmom, što se može potkrijepiti s puno suhoparnih podataka, ali možemo ih suziti na dvije činjenice koja ruše tezu o "socijalističkoj Skandinaviji". Prva je činjenica da socijalističke stranke nisu jedine koje pobjeđuju na izborima. Dapače, konzervativci su dosta jaki diljem cijele Skandinavije i često su u koaliciji s liberalima (u Norveškoj i Danskoj je takva koalicija na vlasti). Centristi su trenutno najjača politička opcija u Finskoj, a ispred socijaldemokrata su nacionalisti i liberal-konzervativci. Situacija je slična u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj te ni u jednoj državi socijaldemokrati nemaju dovoljnu političku snagu da se ne izmjenjuju često s konzervativcima, liberalima i centristima na vlasti. Radikalno lijeve političke opcije su potpuno marginalne, u ovom trenutku puno manja opasnost političkom establishmentu od radikalno desnih političkih opcija. Valja naglasiti i da su te socijaldemokratske stranke prilično protržišne i vjerojatno bi ih u Hrvatskoj političkoj konstelaciji mediji proglašavali "tržišnim talibanima", "apologetima krupnog kapitala" te sličnim epitetima.

Problem političke stvarnosti u Hrvatskoj je taj što ne postoji politička opcija koja nije ekonomski socijalistička i diskurs o ekonomiji se svodi ne to da socijalisti optužuju jedni druge da nisu dovoljno veliki socijalisti. U zemljama gdje postoji stvarna političko-ekonomska heterogenost, kao što su skandinavske, čak i socijaldemokrati izgledaju kao ekonomski liberalne opcije iz perspektive Hrvatske. Kako pokušavamo biti veći katolici od pape, tako i pokušavamo biti veći socijalisti od skandinavskih socijalista.

Ekonomske politike su jako široka tema i bilo bi preopširno svaku ekonomsku temu posebno raščlanjivati te uspoređivati "skandinavski socijalizam" i "hrvatski kapitalizam", ali postoje agregatni pokazatelji koji sažimaju sve ekonomske politike u jednu sveobuhvatnu ocjenu ekonomske slobode i ekonomske konkurentnosti.

Prema Indeksu ekonomske slobode, zbirnoj ocjeni ekonomskih i tržišnih sloboda, sve skandinavske zemlje spadaju u kategoriju "Većinom slobodna gospodarstva" (svijetlo plava boja). Danska i Švedska su čak slobodnija gospodarstva od SAD-a, države koju baš oni koji propovijedaju tezu o "skandinavskom socijalizmu" smatraju bastionom tržišnog fundamentalizma. Čudno kako ta utočišta „socijalizma koji funkcionira“ postaju utočišta slobodnog tržišta čim se udaljimo od kvazi-filozofskih naklapanja crvene buržoazije i promotrimo empirijske podatke.

Čile je još jedna država za koju socijalisti kažu da ju je uništila "ideologija tržišta", iako se radi o daleko najbogatijoj državi u Južnoj Americi, a ustvari ima manje slobodno tržište od Danske i Švedske. Nepristran promatrač bi odmah primijetio dosta jaku korelaciju između veće ekonomske slobode i društvenog blagostanja, za što možemo upotrijebiti i druge pokazatelje kao HDI (Indeks ljudskog razvoja), ali socijaliste zanima narativ, a ne empirijski podaci.

Posebno je smiješna teza o "neoliberalnom kapitalizmu" koji hara Hrvatskom i socio-ekonomski ju uništava, jer se Hrvatska nalazi u samom dnu kategorije "Umjereno slobodna gospodarstva" te je nekoliko krivih političkih odluka dijeli od toga da postane "Većinom neslobodno gospodarstvo". Od zemalja EU samo je Grčka lošije rangirana od Hrvatske. Misli netko da je slučajnost što upravo Hrvatska i Grčka ostvaruju najslabiji gospodarski rast, a prestižu ih zemlje koje su radikalno oslobodile gospodarstvo od državno-političkih okova?

Indeks ekonomskih sloboda 2018:



Ekonomska sloboda se odražava na opću konkurentnost gospodarstva pa su zbog toga sve skandinavske zemlje u top 15 najkonkurentnijih gospodarstava dok se Hrvatska na 75. mjestu bori s lavovima „ideologije tržišta“ kao što su Albanija i Armenija. Ali zaozbiljno, čak te zemlje imaju slobodnije tržišno gospodarstvo od Hrvatske, Albanija po indeksu ekonomske slobode zauzima 65. mjesto, a Armenija 44. U usporedbi s Hrvatskom koja je tek 92. zemlja po slobodi gospodarstva zaista se radi o lavovima „ideologije tržišta“.

Indeks konkurentnosti 2018:



Ali zašto skandinavske zemlje, koje kao što vidimo ne možemo ni izbliza nazvati "socijalističkim" jer se radi o zemljama s najslobodnijim tržištima na svijetu, imaju toliko velika davanja za socijalnu državu i zbog čega njihovi građani u tome ne vide problem?

Prvo valja reći da s obzirom na razvijenost Hrvatska ima puno veću socijalnu državu, a za to skupo plaća velikim javnim dugom te visokim poreznim opterećenjem, što opet kao učinak smanjuje konkurentnost i mogućnost za gospodarski rast. Jednostavno se zemlje kao Hrvatska ne mogu ponašati kao skandinavske zemlje, jer one za to jednostavno nemaju financijskih mogućnosti, tj. mogu, ali to će skupo platiti gospodarskim zaostajanjem, visokim javnim dugom, niskim mirovinama i na kraju demografskim odumiranjem. I skandinavske države su prvo oslobodile kreativni potencijal svog stanovništva da slobodnom tržištu ostvari višak vrijednosti pa su tek onda uveli jaku socijalnu državu, i to samo kao "safety net", tj. kao osiguranje od neplaniranih okolnosti, a ne kao „hammock“ (mreža za ležanje) koja se može koristiti za doživotno parazitiranje na radu drugih.

Uz to, ili možda baš zbog te suštinske razlike u konceptima socijalne države, skandinavske zemlje imaju puno efikasniji javni sektor od Hrvatske. Na anketna pitanja o tome što najviše otežava poslovanje u Hrvatskoj najčešći odgovori su:

- neefikasna državna birokracija
- nestabilne politike (stalne promjene zakona)
- porezni sistem
- korupcija
- porezno opterećenje.

Jasno je da su najveći ekonomski problemi Hrvatske proizlaze upravo iz neefikasnosti države. A tu „državu“ građani jako skupo plaćaju, puno više od građana skandinavskih država s obzirom na bogatstvo. Istodobno je efikasnost tih javnih institucija u Hrvatskoj jako loša, među najnižima U SVIJETU. Javne institucije u skandinavskim državama su najefikasnije na svijetu pa su njihovi građani spremni platiti visoku cijenu za njihovo financiranje. Jednostavno rečeno, Skandinavci rado plaćaju javne usluge jer dobivaju najbolju uslugu u svijetu od tih javnih institucija. S druge strane građani RH plaćaju razmjerno višu cijenu za javne institucije (s obzirom na bogatstvo), a dobivaju među najgorim uslugama u svijetu.

Razlog tomu je što su skandinavske države prvo postale bogate pa tek onda gradili javne institucije i socijalnu državu, a Hrvatska je najprije uvela veliku socijalnu državu i brojne javne institucije. Problem s Hrvatskim konceptom izgradnje socijalne države je u tome što je neodrživ. Prvo treba stvoriti bogatstvo da bi ga se redistribuiralo a ako se krene odmah s redistribucijom onda se ograničava stvaranje bogatstva. Socijalna država je skupa a Hrvatska se ponaša kao neodgovorno i troši prije nego što je zaradila dok su skandinavske države imale sasvim suprotan razvojni put stvaranja socijalne države, prvo su se obogatile pa onda trošile. To je tijekom vremena stvorilo i razliku u kvaliteti socijalnih institucija, jer su skandinavske države morala svojim bogatim građanima opravdati svrsishodnost javnih institucija podizanjem njihove efikasnosti.

Hrvatska država ne mora ništa dokazivati jer njeni građani nisu dovoljno bogati da bi tražili kvalitetu institucija, a dobar dio njih i ovisi o tim institucijama za preživljavanje jer hrvatska socijalna država ne djeluje po principu „safety net“ nego po principu „hammock“ (mreža za ležanje), a građani ne koriste socijalnu državu kao osiguranje i mogućnost da imaju vremena opet „ustati na noge“ nego kao doživotni bankomat.

Najveći problemi za poslovanje:


Indeks efikasnosti javnih institucija:


Zbog toga je Hrvatska tek 102. od 137. zemalja po indeksu efikasnosti javnih institucija, a posebno loša u podsegmentima „Nedopušteni utjecaj“ i „Radna performansa javnog sektora“. U ovom zadnjem je PREDZADNJA U SVIJETU, gora od svih osim Venezuele.



Iz svega navedenog proizlazi da Skandinavci imaju dobar razlog za plaćanje svoje socijalne države i javnog sektora. Zašto ne bi, najefikasniji je u svijetu, nema korupcije, ne može se zloupotrebljavati za cjeloživotno parazitiranje, a oni si to mogu priuštiti. S druge strane ne postoji razlog zbog kojeg bi građani RH plaćali svoj korumpiran, neefikasan i konceptualno loš javni sektor.

Skandinavci su se prvo obogatili pa onda gradili javne institucije i socijalnu državu, trošili su kada su zaradili. Hrvatsku koncept izgradnje javnih institucija i socijalne države je doveo do toga da loša država koči bilo kakav gospodarsku napredak pa Hrvati troše novac koji nemaju, što se ogleda u relativno visokom poreznom opterećenju, neodrživosti mirovinskog sustava i visokom javnom dugu.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.