Vezani članci:
Nekretnine se već sada oporezuju više nego lani, ali mnogi toga nisu svjesni
Neka netko kaže Pupovcu da ne može zakon vrijediti samo za hrvatske ili srpske kuće
Porez na nekretnine će lokalnim moćnicima dati još veću moć
Namet kao sredstvo uvođenja reda u brvnari
Oni grizu ruku koja ih hrani
Zašto je Maruška Vizek s EIZG-a za 5 godina promijenila stav o nekretninama?
Otpor uvođenju novog poreza NIJE otpor prema nužnim reformama
Oportunizam Živog zida uz pomoć nekih mass medija
3 razloga zašto je Hrvatska danas pobijedila
Spammeri, odjebite: Živi zid će uništiti sav dosadašnji trud protiv novog poreza
Uvođenjem novog poreza Vlada riskira socijalne nemire, a HDZ gubitak glasača
Ja nisam vlasnik nekretnine. Evo zašto se protivim uvođenju poreza
Odgovor na argumente za uvođenje poreza na nekretnine
Vlada vas potiče da kupite nekretninu kako bi vas zadržala i oporezivala
Budimo iskreni, porez na nekretnine je krađa
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Dvije pohvalne inicijative Anke Mrak Taritaš prošlog tjedna u Saboru
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?


Piše: Denis Čupić
29.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?


Piše: Denis Čupić
29.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U cijeloj kakofoniji oko poreza na nekretnine i generalno oko poreza posljednjih godina se sve više u javnu stručnu komunikaciju uvlače termini kao špekulanti, špekulativne nekretine, špekulativni kapital, špekulativna ulaganja, a sve u dijelu nazovimo to stručne javnosti koja je ekstremno ideološki obojana i konstantno zagovara oporezivanje kapitala.

Moj osobni stav oko poreza na nekretnine je da ga treba uvesti u pojednostavljenom obliku kao zamjenu za trenutna davanja komunalne naknade, spomeničke rente te poreza na kuće za odmor. Osobno sam protiv vrijednosnog poreza toliko dugo dok naš ukupan porezni sustav ima ekstremno visoku stopu poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i niza prikrivenih neporeznih davanja te niske kamate na štednju nasuprot visokih kamata na zaduživanje. No, vratimo se na temu.

Zanimljivo je da upravo predominantno lijevo ideološko obojeni stručnjaci, htjeli oni to priznati ili ne, ekstenzivno zagovaraju oporezivanje kapitala. U političku komunikaciju takav stav je aklimirala Milanovićeva Vlada, posebno Linić kao ministar financija, iako istovremeno nisu išli prema smanjivanju ostalih poreznih presija.

Posljednjih tjedana smo mogli kao glavne argumente naše stručne javnosti koja se odredila za porez na nekretnine isčitati poruke kao cilj oporezivanja špekulativnih nekretnina, nekretnina koje se ne koriste, kritiku štednje u nekretninama jer je to nelikvidna imovina dok bi se štednja u bankama iskoristila za kreditiranje gospodarstva i države uz predominantno naglašavanje te štednje kao izvora gradnje bolnica, škola, vrtića i tehnoloških parkova, dakle, infrastrukture koju gradi javna ruka. Ovakva nasilna redistribucija i alokacija kapitala je osnova egalitarizma koji si uzima za pravo izjednačavati različito. Egalitarizam, kada se upakira sa socijalizmom pa mu se doda nacionalna komponenta, pretvara se u korporatizam uparen s nacionalsocijalizmom.

Danas smo dio svijeta koji daje slobodu izbora, dakle i slobodu izbora načina štednje i plasmana osobnog kapitala. Na žalost, dio stručne javnosti u ekonomiji uzima si za pravo ovo negirati.

Niz argumenata koje dio naše stručne javnosti koristi kako bi aklamirao porez na nekretnine i to one dominantno lijevo ideološki obojane je već jednom sadržan i viđen. 24.2.1920. godine NSDAP pod vodstvom Hitlera javno su proklamirali svoj program u 25 točaka kao adaptaciju "Austro-bohemijskog programa" Rudolfa Junga iz pera Antona Drexlera, Adolfa Hitlera, Gottfrieda Federaa i Dietricha Eckarta. Od točke deset do devetnaest nacionalsocijalističkog programa navodi se niz ideoloških mjera od teorije da je osnovna obaveza svakog građanina produktivan rad i kako treba oduzeti sve prihode koji ne potječu iz produktivnog rada. Maskirani ciljem izgradnje imaginarne srednje klase programski su uveli nacionalizaciju svih skladišta i robnih kuća te iznajmljivanje istih po dampinškim cijenama malim obrtima. Uveli su eksproprijaciju zemljišta i pojam špekulativnih zemljišta, točnije nekretnina. Jedna od točki programa predviđa najstrože kazne pa i smrtnu za sve profitere. Na kraju, definirali su i ukidanje rimskog prava jer je materijalistički obojano.

I upravo sada u javnim polemikama redovno određeni krug ljudi ideološki lijeve orijentacije, neki čak predstavljajući se lijevo-liberalnima, zagovara porez na nekretnine kao porez koji kažnjava profiterstvo, koji kažnjava rentijerstvo, koji stvara jednakost, koji kažnjava špekulante. Redovno u svojim polemikama, a posebno na društvenim mrežama, opravdavaju povećano operezivanje po njima špekulativnih nekretnina. Kao rezultat oporezivanja vide alokaciju kapitala u proizvodnju, rentijerstvom i špekulantstvom vide sve osim proizvodnje i produktivnog rada. Je li njima jasno što govore kada kritiziraju kako je kapital u nekretninama u kojima ljudi štede loš i da bi porez pokrenuo prodaju i taj kapital doveo u proizvodnju ili u državu za izgradnju državne infrastrukture? Je li njima jasno kako je tanka granica njihovih teorija i nacionalsocijalizma i kako su baš nacisti napavši rentijerstvo i špekulativni kapital zapravo napali jednu narodnu skupinu?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DENIS ČUPIĆ
Denis Čupić je poduzetnik i borac za shvaćanje tržišnog gospodarstva te napuštanje planske privrede u praksi i u glavama.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.