Vezani članci:
Ministre Medved, to nisu 'braniteljska prava' nego povlastice!
Ova vlada se nikako ne može odmaknuti od socijalizma
Aluminij Mostar je novi Muljanik: Neka se radnici probaju zaposliti bez stranačke iskaznice
Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.
Žao mi je, drugovi, ali tržište je opet pobijedilo
Miletićeva usporedba Uljanika s američkim spašavanjem autoindustrije nema smisla, evo zašto
Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Ljudi koji su zaglibili u prošlom stoljeću: Jesu li shvatili da građani više ne žele nazad?
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Firma koja će navodno ulagati milijarde u Uljanik i 3. maj ne plaća ni komunalnu naknadu
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Što je brodogradnja za Hrvatsku - strateški interes ili vreća bez dna?
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Uljanik ostavite radnicima!
Kurve i kokain svima, a ne samo njima!
Plenum Filozofskog protiv radnika Uljanika i 3. maja
Država će samo ove godine Uljaniku platiti 580.000 kuna po radniku
Tko je odgovoran za Uljanikove gubitke?
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Miletić optužuje Thompsona za fašizam, a primjenjuje Mussolinijev ekonomski model
Nevjerojatno je da Vlada daje jamstva ovakvom dužniku!
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Pametno postupilo (pametno?) hrabro, a GLAS i dalje podržava ortački kapitalizam
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Nije sve tako sivo. Pogledajte što radi, recimo, Đuro Đaković
Kad Hrvat reži, ne čini to da bi se skinuo s lanca, već da bi dobio veću kost
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Zemlja s puno prava, a malo odgovornosti


Piše: Branimir Perković
3.2.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zemlja s puno prava, a malo odgovornosti


Piše: Branimir Perković
3.2.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U normalnom socioekonomskom sustavu postoji jasna podjela prava i odgovornosti, s time da su jedna neraskidivo vezana s drugima tj. prava za sobom vuku i odgovornosti, a odgovornosti donose određena prava. Filozofski bi se moglo reći da svako društvo egzistira na granici reda i kaosa, u inherentno nestabilnom prostoru koji definira kako red tako i kaos, jer bi previše reda značilo nepromjenjivost, stagnaciju i sporo ali sigurno propadanje, a previše kaosa preveliku nestabilnost u kojoj opet ništa ne može razvijati i rasti jer sama priroda kaosa koja je stvorila određeno stanje to stanje vrlo brzo uništava bez da je imalo priliku stabilizirati se kao nova „igra“ prema kojoj stvari funkcioniraju.

Jedan od glavnih problema Hrvatske je bujanje prava, a odbacivanje odgovornosti. Svi bi htjeli prava bez odgovornosti, eventualno kad se dogodi izvanredna situacija jedan od "stručnjaka" se javi s kritikom o odgovornosti, ali i to je opet samo pokušaj prebacivanja i odbacivanja odgovornosti na "one druge". Odgovornost je u nas nepoželjna riječ, koristi je samo pogani jezik. Ali zato su prava svima na ustima. Želiš se prikazati kao pametan? Reci da netko ima prava. Želiš se prikazati kao moralan? Pozovi se na prava. Želiš biti pošten? Nudi prava. Želiš biti hrabar? Zahtijevaj prava. Odgovornost u nas zazivaju samo zli, neosjetljivi, i neinformirani.

Hrvatsko društvo se opasno približava kaosu upravo kao rezultat bujanja prava bez ikakve odgovornosti. Dobar primjer za to je ono što se događa u Uljaniku, gdje imamo situaciju u kojoj radnici prosvjeduju zbog neisplate plaća u kompaniji kojoj su oni većinski vlasnici (48% dionica drže radnici i mali dioničari), a krive upravu koju uspostavljaju vlasnici - upravo ti radnici koji prosvjeduju protiv nje. Inače u kompanijama postoji jasna dioba odgovornosti i prava između radnika, menadžera i vlasnika. Radnici imaju odgovornosti u smislu rada za što su odgovorni menadžerima, a kao kompenzaciju za rad imaju pravo na plaću. Menadžeri imaju odgovornost prema vlasnicima za vođenje kompanije i ostvarivanje dobiti, a ostvaruju pravo na plaću, bonuse, dioničke udjele i slično. Vlasnici imaju odgovornost da izaberu dobar menadžment koji će voditi kompaniju u interesu svih sudionika, kako vlasnika tako i radnika te samih menadžera. Njihov interes je rije svega dobit, a to mogu ostvariti samo ako izaberu menadžment koji će voditi računa o dobrom poslovanju, redovitim plaćama radnicima, poticajima za rad u smislu društvenog pritiska i o ekološki i društveno odgovornom poslovanju.

Uljanik je primjer kako taj tradicionalni odnos između vlasnika, menadžera i radnika u Hrvatskoj jako loše funkcionira. Šizofrena situacija u kojoj radnici prosvjeduju protiv menadžera (uprave) koju su postavili vlasnici tj. upravo radnici te u principu prosvjeduju protiv samih sebe, a svi traže od države da sanira njihove osobne propuste te spasi njihovu privatnu imovinu je pokazatelj kako ti ljudi žive u društvu gdje ne postoje uspostavljene odgovornosti i prava, nego sve misle da imaju pravo na nešto, a odgovornost ni za što. Kada bismo saželi sve tvrdnje radnika/vlasnika Uljanika i onih koji zagovaraju još državnog pomaganja privatnom gospodarskom subjektu, one bi glasile: „Dobit privatna, gubitci društveni!“. Ali kako je to ikako drugačije od onoga što se tvrdilo za Agrokor? Dakle, ako Agrokor zbog toga što je privatna kompanija nije spašavan jamstvima iz državnog proračuna po kojoj logici je to dopušteno, dapače poželjno, za vlasnike/radnike Uljanika? Kod privatnih kompanija je dobit privatna (ako zanemarimo porez na dobit koji je državno oduzimanje privatne dobiti), ali je i gubitak privatan. Hrvati uporno žele da dobit bude privatna, a gubitak društveni, i onda se žale kako državu uništava „neoliberalni kapitalizam“. Ali ne razumiju da državu uništava upravo ono što oni traže. A sintagma „Dobit privatna, gubitak društveni!“ je simptom tog općedruštvenog odbacivanja odgovornosti (npr. odgovornost za gubitak).

Odgovornost se prebacuje s jedne grupe na drugu jer je nitko ne želi prihvatiti pa se uvijek sve prebaci na državu prema starom hrvatskom bojnom uskliku „Država d`uradi nešto!“. Moglo bi se ustvrditi da je paraliza političkog procesa jedan od efekata tog odbacivanja odgovornosti. Svjedoci smo da političari u hrvatskoj gotovo nikada ne podnose ostavke, pa ni kada su počinili najveće prekršaje. Nedavni primjer HDZ-ovog župana koji je godinama tukao ženu je primjer potpunog izostanka odgovornosti i u političkom životu. Da je u Hrvatskoj razvijena svijest o odgovornosti, onda bi političari podnosili ostavke zbog puno manjih prijestupa od dugogodišnjeg premlaćivanja žene, a pritisak javnosti bi bio toliko velik da bi stranka koje je političar član doživjela trenutni pad rejtinga. U Hrvatskoj je situacija suprotna. Prvo obiteljski zlostavljač nije osjećao nikakvu moralnu odgovornost za podnošenje ostavke, javnost nije politički kaznila ni političara ni njegovu stranku, i još je dobar dio osuđivao žrtvu, a ne zlostavljača. Napravljen je pritisak na žrtvu da povuče optužnicu, umjesto da se prisililo pravosuđe da što prije procesuira zlostavljača. Zakazale su politika i pravosuđe, ali najviše od svega je zakazala javnost.

 Stanje u kojem prava postoje bez obaveza nužno dovodi do društva u kojem svi misle da imaju pravo na nešto, a nitko ne misli da ima dužnost nešto napraviti. Kako su upravo dužnosti i odgovornost faktor stvaranja jer predstavljaju ljudsku potrebu da nešto napravi, uredi, stvori, a prava konzumacijski faktor koji predstavlja želju da se nešto dobije ili uzme, onda veliki disbalans između to dvoje predstavlja društvo u kojem je puno uzimanja i traženja, a malo stvaranja. Konačni rezultat je ekonomija baziranu na renti tj. primitivnom turizmu, ekonomija u kojoj je puno ljudi nezaposleno, a opet je teško pronaći radnika, društvo u kojem se politika vodi po diktatu interesnih skupina i njihovih „prava“, a ne po načelima efikasnosti i morala. Ukratko, dobije se potpuna politička, pravna, društvena i ekonomska paraliza u kojem svaka interesna skupina gura vlastite interese kroz natjecanje u tome tko će ostvariti više prava, a ne kroz ostvarivanje prava kroz prihvaćanje odgovornosti. Prava ne bi smjela postojati bez odgovornosti, a društvo koje inzistira samo na jednome od to dvoje će se urušiti samo od sebe.

Većina ljudi ne zna da je otac moderne ekonomije Adam Smith bio primarno moralni filozof, a njegovo kapitalno djelo nije bilo „O bogatstvu naroda“, nego „Teorija moralnih osjećaja“. U svoje vrijeme je bio priznat kao moralni filozof, a ne ekonomist, jer ekonomija u to vrijeme nije ni postojala kao zasebna disciplina. Kao osoba koja je život posvetila razmišljanju o moralu napisao je djelo po kojem je danas poznat i koje se smatra prapočetkom ekonomije, a posebno klasične ekonomske misli, „O bogatstvu naroda“. U tom djelu je uspostavio temelje ekonomske misli, bazirane na slobodnoj trgovini, odsustvu državne intervencije, slobodi udruživanja, težnji ostvarivanja individualnih interesa itd. Ti temelji klasične škole ekonomije nisu samo najefikasniji i najproduktivniji način uređivanja socio-ekonomskih odnosa, već su i najmoralniji jer postavljaju optimalnu kombinaciju prava i odgovornosti. Nadopunjeni političkim temeljima klasičnog liberalizma tvore najefikasniji, najhumaniji i najpravedniji okvir za izgradnju nekog društva, dokaz čega je da su države koje su najvećim dijelom prihvatile te postulate, kao što je SAD i države zapadne Europe, prema svim mjerenjima kvalitete života najbolje u svijetu.

Hrvatskoj predstoji još dug put prema takvom društvu koje bi ostvarilo i dugoročno održavalo visoku kvalitetu života, koje bi bilo moralno, bogato, pravedno i sretno. Društvo iz kojeg se ljudi ne bi iseljavali, već bi useljavali. Društvo u kojem bi funkcioniralo pravosuđe. Društvo u kojem bi političari odgovarali i za najmanji prijestup, a pogotovo zločine kao što je obiteljsko nasilje. Društvo u kojem se ne bi natjecali tko će više oteti, nego tko će više stvoriti. A preduvjet za to je uspostavljanje balansiranog odnosa između prava i odgovornosti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.