Vezani članci:
EU: Žene čine većinu zaposlenih u znanosti i tehnologiji - velike razlike između istoka i zapada Europe
Već najmanje dva istraživanja dokazala da covid mjere disproporcionalno štete ženama
Zastupljenost žena među kandidatima najslabija u HDZ-u, SDP-u i Domovinskom pokretu
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Na ljevici se vodi građanski rat za ženski WC: Feministice protiv trans aktivista, padaju uvrede, prijeti se gulazima
HINA opet obmanjuje javnost: Razlika u plaći između muškaraca i žena
Hrvatska ratificirala IK pa brutalizirala nasilje nad ženama
Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća
Žene, gdje ste?
Žene u Hrvatskoj žrtve su vulgarnih napada, a svatko brani ʼsvojeʼ
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
Zašto lijevi mediji ne vole žene u politici?
Feministice trebaju prihvatiti činjenicu da ih ogromna većina žena ne podržava
Muškarci su žrtve ubojstva u 76% slučajeva
Istanbulska konvencija ne vrijedi milijardu kuna
Drug Kovačević očito misli da su žene niža i hendikepirana bića
Ljevica se totalno posvađala sa znanošću
Dan žena ili Valentinovo? Ili možda pokladna srida?
Želite više žena na vodećim pozicijama? Povećajte ekonomske slobode!
U Saudijskoj Arabiji ženski robot ima veća prava od žena
Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?
Zaboravite kvote: Ženska prava počivaju na jakoj ekonomiji i slobodama
Žene u crowdfundingu uspješnije od muškaraca za 32 posto
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Vlasta Delimar je za ravnopravnost napravila više od svih feminističkih udruga
UN se sprda ženama: Pogodite koga su izabrali u Odbor za ženska prava
Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Zašto je u Hrvatskoj premalo žena poduzetnica i kako to promijeniti?


Piše: Mario Nakić
9.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto je u Hrvatskoj premalo žena poduzetnica i kako to promijeniti?

Zašto je u Hrvatskoj premalo žena poduzetnica i kako to promijeniti?


Piše: Mario Nakić
9.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prema službenim podacima Fine samo 22 posto tvrtki u Hrvatskoj u vlasništvu je žena poduzetnica, ali realno taj je udio vjerojatno i puno manji...

Politika identiteta je jako popularna u američkoj ljevici već desetak godina, ali kod nas nikako da uhvati korijene. Riječ je o preferencijama ljudi na osnovi njihovih urođenih karakteristika kao što su rasa, spol i seksualna orijentacija. Više o politici identiteta, koju je ljevica ustvari preuzela od krajnje desnice, pisat ću jednom drugom prilikom, a ovaj put želim se osvrnuti na jedan konretan segment te politike koji se tiče Hrvatske.

Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno, na Facebooku je nedavno pokrenula raspravu o tome zašto u Hrvatskoj žene čine manji udio u ukupnom broju poduzetnika od prosjeka EU. Istina je da je u Hrvatskoj, prema podacima Fine, 51,4 posto tvrtki u vlasništvu muškaraca, 7,2 posto je u vlasništvu pravnih osoba, za 3,2 posto nije utvrđeno vlasništvo, 11 posto tvrtki su u mješovitom muško-ženskom vlasništvu, a 22 posto je u isključivo ženskom vlasništvu. Međutim, udio tvrtki sa ženskim vlasništvom raste od 2011. godine kad je iznosio samo 18 posto.

"Društva u vlasništvu muškaraca zapošljavaju i višestruko više radnika, ostvaruju veće prihode i raspolažu većom imovinom, što je potvrda veće aktivnosti muške populacije u poduzetništvu", zaključuju u Fini. (Novac.hr)

Postavlja se, dakle, logično pitanje zašto je u Hrvatskoj više nego dvostruko veći udio muškaraca u poduzetništvu i zašto su muškarci poduzetnički toliko aktivniji od žena.

Da sam feministica, odgovor ne bih morao tražiti u zdravom razumu, logici, znanstvenim činjenicama i statističkim podacima. Jednostavno bih rekao da je za to kriv patrijarhat, kao i za sve ostalo što nam se ne sviđa. Ili kako je to opisala Andreja Pavlović, direktorica društveno odgovornog poslovanja Hauska & Partner Grupe i predsjednica DOP HGK:

"Po meni je daleko veći problem muški klub koji dominira upravama i rukovoditeljskim položajima, sličnih godina, razmišljanja, škola, rituala, oblačenja, uzajamnog tapšanja koji sve vide isto ili slično i baš su si pametni... pri tome imaju ogromnu moć a ničim ne odražavaju ni društvo ni svu složenost i probleme društva."

Prema ovome, ispada da je najbolje rješenje problema podzastupljenosti žena u hrvatskom poduzetništvu naučiti muškarce da se oblače kao žene i zabraniti im da se druže. Još bolje, strijeljati sve muškarce, to bi bilo najefikasnije! Ali ne moramo ići toliko u ekstrem, dovoljno bi bilo zabraniti muškarcima da osnivaju tvrtke.

OK, ali što ako želimo živjeti u slobodnom društvu, u kojem se ljudi imaju pravo oblačiti kako žele, družiti s kime i kako žele, tapšati po ramenu koga žele (dok to onoj osobi koja je tapšana ne smeta), izabrati visoku školu po vlastitoj želji? U tom slučaju, svi ovi feministički argumenti padaju u vodu. Ne vjerujem da je razlog za podzastupljenost žena u poduzetništvu način oblačenja muškaraca na direktorskim pozicijama.

Gospođa Puljak je pokrenula zanimljivu temu o kojoj svakako treba razgovarati i mene je natjerala na razmišljanje. Problem koji feministice potpuno izostavljaju u ovoj priči, to je percepcija poduzetništva u RH koja je uvelike drugačija nego u zapadnoj Europi. Istraživanja GEM-a (Global Entrepreneurship Monitor) su pokazala da poduzetništvo u Hrvatskoj ima najgoru percepciju među svim zemljama EU. Primjerice, u Finskoj i Irskoj 84% građana smatra da poduzetnici uživaju najviši društveni status, a u Hrvatskoj samo 46%. Samo 24% odraslih građana RH vidi priliku u pokretanju biznisa, a u Švedskoj je takvih 78 posto.

Građani RH u velikoj mjeri imaju percepciju o poduzetnicima kao lopovima i izrabljivačima po defaultu, a tako ih vidi i država (pogledati ZOR). Ovdje nije nikakva stvar prestiža biti poduzetnik, to je više otegotna okolnost, i u društvu i pred zakonom, ali i pred financijskim institucijama. Dok je na Zapadu poduzetništvo nešto čemu se teži i nešto što može donijeti najveći prosperitet, kod nas to mjesto zauzima rad za državu. Ovdje se poduzetništvom bave većinom oni koji nisu imali mogućnosti uhljebljivanja u javnoj službi. Rad u javnom sektoru plaćen je u prosjeku 25 posto više nego u privatnom pa je normalno da će prosječnom Hrvatu prva opcija biti uhljebljivanje - puno je manja odgovornost, posao je 8 sati dnevno i nitko te ne može maltretirati izvan radnog vremena. A u poduzetništvu teško da će si itko moći tako organizirati radno vrijeme, pogotovo prvih 5 do 10 godina.

Dokaz da je rad za državu privlačniji od poduzetništva u Hrvatskoj može biti i to što država provodi diskriminaciju na temelju spola čak i u svojim regulacijama privatnog sektora i poticajima. HBOR nudi vrlo povoljne poduzetničke kredite pod jednim uvjetom - da u upravi tvrtke sjedi većina sa ženskim spolnim organom. Čak ni to nije privuklo žene poduzetništvu i odvratilo od rada u javnom sektoru. Ali ako uzmemo to u obzir, onda nam mora biti jasno i da je sigurno mnogo poduzetnika iskoristilo ovu priliku pa za osnivača svoje tvrtke postavilo svoje supruge samo radi ostvarivanja prava na povoljno državno kreditiranje, tako da ni taj udio od 22 posto žena u poduzetništvu vjerojatno nije realan nego je znatno manji.

Stoga je pogrešna svaka pretpostavka da bi poduzetništvo u Hrvatskoj trebalo biti nekakav pokazatelj diskriminacije nad ženama kad poduzetništvo ovdje nije prva niti najbolja opcija za one koji imaju mogućnost izbora. Prva opcija je rad za državu, a tu je situacija suprotna. Žene čine 69 posto zaposlenika u državnim i javnim službama te lokalnim i regionalnim samoupravama u RH. To je više od dvije trećine.

Ako su žene zaposlene većinom u javnom sektoru, sasvim je logično da će većinu u privatnom sektoru činiti muškarci.

Rješenje se nameće samo od sebe. Ako želite povećati udio žena u poduzetništvu, prvo trebamo učiniti da poduzetništvo postane atraktivnije od rada u javnom sektoru. Trebamo promijeniti percepciju društva i odnos države prema poduzetnicima pa će i više žena radije birati poduzetništvo. Krenimo od rezanja državne potrošnje i smanjenja broja zaposlenih u nepotrebnim agencijama i zavodima. Zatim je potrebno promijeniti ZOR i prilagoditi ga 21. stoljeću, tako da se poduzetnike ne tretira kao lopove i izrabljivače, već kao ljude koji su stup ovog društva i stvaratelji radnih mjesta koji hrane cijeli državni aparat.

Kad država nekoga uhljebi, ona toj osobi daje sigurnost do mirovine, ali s druge strane oduzima njen stvarateljski potencijal. Zamislite koliko je onih, bez obzira na spol, koji su u javnom sektoru zatočeni, a većina bi vjerojatno imala potencijal stvoriti nove vrijednosti na tržištu i tako doprinijeti prosperitetu cijelog društva. Otpuštanje iz državnih i javnih službi zato ne vidim kao nekakvu tragediju nego spas za mnoge ljude koji bi na tržištu zaradili i više nego ovako, ali se ne usude jer je sigurnost koju daje država bolja od tržišne neizvjesnosti. Poduzetništvo je rizik, ali bez tog rizika nema ni profita, ni radnih mjesta, pa ni novca za državu.

Ovo je još jedan dobar razlog za provedbu protržišnih reformi. Osim općeg prosperiteta i izvlačenja iz dužničkog ropstva, one su nam potrebne i da bi se postigla spolna jednakost.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.