Vezani članci:
Mediji su malo lagali o ʼpećinskom čovjekuʼ iz Srbije koji poziva na cijepljenje: ʼPolitika se umiješalaʼ
Cenzura u srpskim medijima dosegla novu razinu: Pogledajte kako novinarka ušutkava sugovornika
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Skoro polovina građana Srbije vjeruje da ih Amerikanci zaprašuju HAARP-om
Prednjače Putin, ʼustašeʼ i ʼŠiptariʼ: Tri srpska tabloida u prošloj godini proizvela 700 lažnih vijesti na naslovnicama
Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU
Što se događa u Srbiji: O prosvjedima, Vučiću, medijskim slobodama i gospodarskom rastu
Bunjac konačno ima ozbiljnu konkurenciju, ali ne u Hrvatskoj nego u susjedstvu
Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi
Srbi bi selili na Zapad, skoro nitko ne želi u prijateljsku Rusiju
Što je Vučić rekao krivo?
Srbija je od Amerike dobila šansu kakvu od Rusa neće nikada
Ako imate problem s Thompsonom, ali ne i s podizanjem tri prsta, niste baš dosljedni
Kako su nas Srbi izdominirali
Čestitke Jandrokoviću i ekipi, napravili ste točno ono što je Šešelj htio!
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hoće li se Srbija ikada suočiti sa svojom samoubilačkom ideologijom?
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Sprdanje iz diplomskog rada o lojalnosti potrošača - znak nerazumijevanja ekonomije
Kako mi je službenica na šalteru pomogla da prebolim nostalgiju
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Kako i zašto je Tolušić započeo trgovinski rat sa Srbijom
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
Kineski investitori traže od Vlade Srbije: Liberalizirajte Zakon o radu!
Zašto je uopće bitna seksualna orijentacija nove premijerke Srbije?
Van svake pameti: Pekar u Srbiji kažnjen zbog prodaje kruha po preniskoj cijeni
Samo 10 posto Srba bi išlo u rat zbog Kosova
Zašto širite ratnohuškačku retoriku? Na ovoj slici nema ništa loše
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Zoran Đinđić - čovjek koji je p(re)okrenuo Srbiju


Piše: Mario Nakić
12.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zoran Đinđić - čovjek koji je p(re)okrenuo Srbiju

Zoran Đinđić - čovjek koji je p(re)okrenuo Srbiju


Piše: Mario Nakić
12.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Na današnji dan 2003. godine počinjen je atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Iako je pozadina samog atentata do dan-danas ostala prekrivena velom tajni, utjecaj Zorana Đinđića na unutarnju i vanjsku politiku te zaokret koji je napravio u Srbiji ostavio je dubok trag još dugo godina kasnije na cijelu regiju, a osjeća se i danas.

Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu. Diplomirao je filozofiju u Beogradu, a doktorirao na njemačkom sveučilištu u Konstanzu. Iako je bio sin časnika JNA, već kao mlad sukobljavao se s komunističkim režimom pa je zbog pokušaja organiziranja autonomne studentske organizacije zajedno sa zagrebačkim i ljubljanskim studentskim vođama osuđen na godinu dana zatvora. Napisao je nekoliko knjiga koje ga svrstavaju među najuglednije liberalne mislioce iz ove regije.

Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke Srbije 1989. godine, a za njenog predsjednika izabran je 1994. U drugoj polovini 1990-ih vodio je oporbenu koaliciju "Zajedno" u prosvjedima protiv režima Slobodana Miloševića, zbog čega su ga pred kamerama istukli Miloševićevi specijalci. Godine 1997. kratko je bio gradonačelnik Beograda, a od 2001. do svoje smrti 2003. bio je premijer Srbije.

Đinđić je zadužio prvenstveno svoj narod. On je bio pravi katalizator pozitivnih promjena, pokretač demokratskog i europskog razmišljanja u zemlji koja 1990-ih nije doživjela pravu tranziciju iz totalitarnog režima u liberalnu demokraciju. Tek obratom u listopadu 2000. godine kad je Milošević izručen Haagu i dolaskom Đinđićeve liberalno-demokratske koalicije na vlast, Srbija se okrenula budućnosti.

Zoran Đinđić je možda jedini političar na cijelom Balkanu koji je uspio, bez imalo okolišanja, uvjeriti veći dio svog naroda da su ekonomske reforme dobre. To treba zahvaliti ne samo njegovim odličnim komunikacijskim vještinama, već i pravom trenutku. Srbima je jednostavno bilo dosta hiperinflacije koja ih je činila sve siromašnijima, korupcije, kriminala. Bili su spremni za veliki "reset", otvoriti vrata stranom kapitalu i međunarodnoj trgovini, a to je uvijek bolno za bilo koji narod naviknut i naučen na zatvorenu plansku ekonomiju.

U našoj regiji mnogi mu predbacuju neke stavove. Na primjer, podupirao je 1994. pobunu Srba u BiH iako znamo da je ona značila niz zločina nad civilnim stanovništvom (koje je Đinđić, naravno, osuđivao). U pogledu rata u Hrvatskoj, inzistirao je na zahtjevu da Hrvatska plati ratnu odštetu zbog "protjerivanja stanovništva". Đinđiću bi se mogle zamjeriti i neke stvari koje je pisao i govorio o ekonomiji. Nije bio dovoljno stručan po tom pitanju kao, uostalom, ni većina drugih liberala s Balkana 1990-ih i 2000-ih pa je kritizirao slobodno tržište nazvavši liberalne ekonomiste "liberalistima i idealistima koji ne razumiju da bi ljudi umirali kad bi se potpuno prepustili tržištu".

Bez obzira na to, on je ipak pokrenuo prijeko potrebne reforme koje su oslobodile srbijansko tržište, ukrotile inflaciju, stabilizirale valutu, privukle investicije i stvorio sasvim novu sliku o Srbiji u svijetu. Već to, samo po sebi, dovoljno je da bude upamćen kao svojevrsni revolucionar. Po njegovim pisanim djelima može se zaključiti da je bio veliki zagovornik napretka i gledanja u budućnost, reformi društva, pravosuđa i gospodarstva te protivnik svakog totalitarizma. Za komunizam je rekao: "Ustav u komunizmu znači onoliko koliko piše u statutu partije".

Ljevičari su ga optuživali da je u Srbiji proveo "šok-terapiju" po uzoru na Friedmanove "Chicago boyse" u Čileu. Mnogi u Srbiji su ga smatrali stranim špijunom ili plaćenikom zapadnih sila. Visoku političku cijenu svog liberalizma morao je platiti, ali toga je itekako bio svjestan i taj je rizik preuzeo. Na njega je dvaput izvršen atentat, a drugi je nažalost bio koban.

Njegovi citati možda najbolje govore o radu i namjerama koje je imao. Šteta što nije dovoljno zaživio da ih provede do kraja. Možemo samo zamišljati Srbiju, ali i cijelu balkansku regiju, kako bi izgledala da Đinđićev život nije nasilno okončan.

Tranzicija je složen proces prelaska iz mrtvog u živi sistem, gdje poduzeća ostvaruju profit, a ne samo rade.

Da bi se promijenila Srbija, svatko od nas mora malo da se promijeni u svom pristupu problemima, u svom mentalitetu, u svojim radnim navikama.

Reforme nikada nisu popularne ako trebaju biti uspješne jer uvijek mnogo koštaju. Da biste bili popularni, morate preuzeti rizik nepopularnosti.

Cilj mi je da se vlast u Srbiji mjeri po tome što je od postojećih realnih šansi svojim trudom i vještinom iskoristila za zemlju, a ne po tome kako lijepo priča, udvara se narodu i kakve dobre namjere ima.

Možda ćemo po pitanju Haaga ponovno doći u situaciju da biramo – da li idemo svojim putem u pustinju ili u Europu. Ja sam za Europu.

Da naši ljudi ne bi odlazili u svijet, potrebno je da svijet dovedemo u zemlju.

Za pametnog čovjeka je svaki rat izgubljen već u samom startu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.