Vezani članci:
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Kako hrvatski kler pokušava opravdati (ili prešutjeti) strašne skandale
Justin Bieber i predbračna čistoća: Što nam to govori o državnim, društvenim i crkvenim zabranama i tabuima?
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Ovaj biskup kaže da su mladi vjerski nepismeni. Znači da vjeronauk u državnoj školi ne funkcionira?
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Gdje su sad molitelji, branitelji, Crkva i ostali dušebrižnici?
Je li Puljak u pravu kad proziva Crkvu zbog pisma školama?
Djecu trebamo učiti da poštuju tuđu imovinu i slobodu
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Državno financiranje vjerskih zajednica - kršenje sekularnosti i slobode govora
Mamić, Međugorje, molitva - u čemu vjernici griješe?
Crkveni vođe ne mogu biti shvaćeni ozbiljno dok god primaju novac iz proračuna
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
SDP i Vatikanski ugovori - politikanstvo i jeftini populizam
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Država ili crkva?
Referendum o braku, sada je jasno, bio je jalova pobjeda katoličke obitelji
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Za stanje u našem društvu dobar dio odgovornosti pripada Crkvi
Što mislite, koja EU država izdvaja najveći udio proračuna za religiju?
Rada Borić pokazala zašto su ljevičarske ideje u startu osuđene na propast
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Katolički portal je totalno pogrešno shvatio Liberal i filozofiju liberalizma
Vatikanski ugovori štete i Hrvatskoj i Crkvi
Rodna ideologija - novi kulturološki rat kuca i na hrvatska vrata
Novo na Liberalu:
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama

Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!


Piše: Ivan Čović
Photo: Youtube
26.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!

Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!


Piše: Ivan Čović
Photo: Youtube
26.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, uputio je poruku pred početak školske godine. Poruka je bila dosta oštra i kritična prema školskome programu.

Za početak, želim naglasiti da mi nije cilj vrijeđati i ponižavati Crkvu, vjernike i njene poglavare i vjerujem da se nitko neće osjetiti uvrijeđenim zbog mog teksta. Također, tekst je pisan da se potakne rasprava o vaučerizaciji školstva i rasprava o smislu vjeronauka u školama. Ovaj tekst nije moje "sveto pismo" i dozvoljavam svakome da propitkuje teze koje ću iznijeti.

Prva stvar koja mi je upala u oko iz nadbiskupovog govora je "neoliberalni mit". Za početak, mislim da mons. Hranić ovdje želi pokazati kako je neoliberalizam nekakav svjetonazor koji je u sukobu sa svjetonazorom crkve, što zapravo nema nekog smisla jer se pojam neoliberalizam koristi onda kada se žele izraziti različiti ekonomski i politički koncepti.

Neki kritičari koriste termin paušalno kao nepravedne i antisocijalne učinke razvoja liberalnog tržišta, što ima više smisla nego kada se taj termin upotrebljava u smislu svjetonazora. Na primjer, moguće je biti socijalist (u ekonomskom smislu) i vjernik ili liberal i vjernik. To najbolje vidimo u naše dvije najjače stranke, sličnih ekonomskih pogleda, a različitih svjetonazora.

Ipak, terminologija mons. Hranića možda nije od tolike važnosti koliko je bitan sadržaj izrečenog. Kritika na funkcionalni pristup obrazovanju i vjeronauku kao jedinoj "humanoj oazi" za učenike. Također, da škola ne nudi cjeloviti odgovor "tko je zapravo učenik i tko je doista čovjek".

Neću secirati govor monsignora riječ po riječ, smatram da to nema smisla jer je rečeno puno toga paušalno, neodređeno. Kao cjelina, ovaj govor, po mome mišljenju je pokušaj apologije vjeronauka u školama, što je legitimno s obzirom da dolazi od jednog od crkvenih poglavara. Uz to mons. Hranić govori (tako ja to tumačim, nigdje to nije otvoreno rekao!) o školi kao o instituciji koja je dužna u dijete usaditi svjetonazor, po mogućnosti svjetonazor Crkve. To je dio u kojem smatram da monsignor griješi. Postavljati vjeronauk kao temeljni stup vrijednosti u školama je prilično isključiv i pogrešan čin.

Škola i školski program ne trebaju stvarati dobre vjernike, već trebaju stvarati mlade i obrazovane ljude koji će biti kompetentni na tržištu rada. Ako Crkva želi dobre vjernike, tu ona treba zasukati rukave i skupa s vjernicima postići da djeca i vjernici općenito dobiju odgovor "tko je zapravo čovjek".

Što to konkretno znači? Crkva kaže da ne želi sudjelovati u ovakvom obrazovanju gdje se po mišljenju njenih poglavara djeca ne razvijaju na njima prihvatljiv način, neka izađe u potpunosti iz škola koje ionako nisu po njihovom mjerilu.

Crkva se može zalagati za liberalizaciju školstva (različitost kurikuluma), uvođenje vaučera te kasnije organizirati vlastite kršćanske škole. Jer koji je smisao sudjelovati u sustavu koji ti ne odgovara?

Od sadašnjeg vjeronauka u školi djeca nemaju puno koristi. Djeca ga upisuju po inerciji roditelja, roditelji ne žele da im djeca budu marginalizirana ako se ne upišu na vjeronauk. Druga stvar, vjeronauk se u školi smatra predmetom koji podiže prosjek. To često znači da su vjeroučitelji manje strogi i da podilaze učenicima kako bi ih zadržali. Učenici s druge strane, skupa s roditeljima, znaju biti jako ogorčeni ako im dijete nema peticu iz vjeronauka.

Vaučerizacijom školstva bi se takav problem vrlo lako riješio. Crkva bi izašla iz građanskih škola, a isto tako građani koji nisu vjernici ne bi se mogli petljati u njihovo školstvo. Vjeroučitelji i predmet vjeronauk bi mogli postati puno ozbiljniji.

Što je možda najbitnije, roditelji bi bili ohrabreni da odaberu ono što misle da je najbolje za njihovu djecu, a ne po inerciji kao dosad.

Istina, imali bi manje djece i manje vjernika na papiru, ali bi svakako bilo ugodnije jer bi takva zajednica bila jača, sadržajnija, kvalitetnija. Također, Crkva bi time pokazala da ona ne koči napredak sustava, već upravo suprotno. Riješila bi se dijela javnosti kojima je trn u oku - barem onog neutralnog jer protivnika Crkve uvijek će biti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN ČOVIĆ
Ivan Čović je inženjer strojarstva. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.