Piše: Mario Nakić
18.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
18.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Još uvijek aktualni predsjednik SAD-a Barack Obama nikako da se pomiri s porazom njegove favoritkinje na izborima pa je u zadnja dva tjedna okrivio ruskog premijera Vladimira Putina osobno i lažne vijesti na društvenim mrežama. Obama se osobno sastao s vlasnicima Facebooka, Google-a i Twittera te od njih zatražio filtriranje "lažnih vijesti" kako one ne bi u budućnosti mogle utjecati na kreiranje javnog mnijenja. Istu poruku vlasnicima najutjecajnijih društvenih mreža poslala je prošlog tjedna i Europska komisija u strahu od ruske propagande.
To je ogroman politički pritisak na društvene mreže koje su (sve osim Twittera) dosad bile mjesto slobodnog izražavanja bez političke cenzure. Facebook više neće biti kao prije, a ni u Google kad ukucate neki pojam više neće prikazivati redosljed pronađenih rezultata po dosadašnjim kriterijima, već će stvari koje proglasi "lažnim vijestima" gurati na dno. Isto će raditi Facebook, neće nikoga obrisati, ali će neke stvari jednostavno biti vidljive puno manjem broju ljudi.
Lažne vijesti postoje, u to nitko ne sumnja. Često ih možemo vidjeti i često se dijele na društvenim mrežama. One se kreiraju iz dva razloga: da bi donijele nekome brzu zaradu preko oglasa ili da bi uvjerile čitatelje da je istina nešto što nije. Međutim, budući da je problem postojanja "lažnih vijesti" došao od strane političara, jasno je da oni ne misle "lažne vijesti" na koje ja mislim. Oni misle na one koje ne odgovaraju njihovoj politici.
Mark Zuckerberg je najavio da će uvesti automatski fact checker za svaku vijest koja se podijeli na Facebooku, ali ni fact checkeri (provjerivači istinitosti) nisu baš nepristrani. Tako je na primjer Politifact, najpoznatija stranica za fact checking, izjavu republikanca Rona Paula 2012. godine kako "SAD nisu imale porez na dohodak do 1918." ocijenila kao poluistinu, dok je totalno istu izjavu demokrata Jima Webba 2016. godine ocijenila kao "vrlo istinitu". I to nije jedini slučaj u kojem fact checking stranice odaju svoj dvostruki standard. Čini se da ista stvar djeluje točnije kad dolazi iz usta ljevičara.
Da cenzuriranje lažnih vijesti neće ostati samo na lažnim vijestima pokazalo se kad je grupa nazvana PropOrNot napravila listu site-ova koji produciraju "lažne vijesti" i na toj su se listi našle neke stranice kao što je Antiwar.com, Ron Paul Institute, Drudge Report i Wikileaks, dakle stranice koje kritiziraju vanjsku američku politiku. Još nije poznato hoće li Zuckerberg prihvatiti njihovu listu ili ne, ali se može očekivati da će kritičari vlasti i oni koji ne pišu isto što i mainstream mediji zasigurno biti zgurani daleko od očiju šire javnosti.
Tržište je već odgovorilo. Nova društvena mreža, o kojoj se sve više priča, zove se Gab. Još je u beta verziji, ali već ima preko pola milijuna korisnika. Gab svoju popularnost želi postići upravo promovirajući slobodu govora. Na naslovnici im stoji tekst 1. amandmana američkog Ustava (na vrhu) i citat Charlesa Bukowskog o cenzuri na dnu. Jedina cenzura na ovoj mreži bit će autocenzura, odnosno svaki korisnik će moći sam izabrati koje riječi ne želi vidjeti i one će za njega biti cenzurirane.
Premda je ovo sjajna ideja, prisjetimo se da se ne tako davno i Facebook hvalio promidžbom slobode govora i političkog izražavanja. Ako ovaj novi Gab ikada postigne takvu popularnost i broj korisnika kao Facebook danas, bez sumnje će se i on naći pod pritiskom svjetskih političara. Dakle, ne žele vlasnici društvenih mreža, kapitalisti ograničiti našu slobodu govora. To žele isključivo političari. Zato ćemo morati naći način da mi ograničimo njih kako oni ne bi mogli nas.