Prema Svjetskom ekonomskom forumu na vrhu liste najboljih obrazovnih sustava na svijetu nalazi se finski obrazovni sustav, a na drugom mjestu je švicarski. Finska i Švicarska su u društveno-političkom i ekonomskom smislu dvije vrlo različite, čak u nekim stvarima i gotovo suprotne zemlje, a opet su po svim pokazateljima (školstvo, zdravstvo, životni standard, prosječne plaće, bogatstvo, ekonomija) obje uvijek pri samom svjetskom vrhu.

Izdvojit ću ovaj put nekoliko zanimljivosti iz finskog i švicarskog obrazovnog sustava, a usporedba je vrlo zanimljiva.

Finski obrazovni sustav je u cijelosti državni i centraliziran. Državni kurikulum je jedinstven za cijelu zemlju i služi učiteljima kao vodič. Međutim, svaki nastavnik ima slobodu da na sebi svojstven način radi s djecom.
Švicarski sistem je potpuno decentraliziran, tako da svaki kanton radi po vlastitim programima. Iako ima i privatnih škola čak 95 posto djece pohađa državnu osnovnu školu.

Finski učenici polaze u školu tek s napunjenih 7 godina. U osnovnoj školi gotovo da nemaju domaće zadaće, nema ocjena, a prvi obavezni test pišu tek sa 16 godina. Oko 95 posto Finaca uspješno završi srednju školu, a čak dvije trećine ih upisuje fakultet (najveći postotak u svijetu). U osnovnoj i srednjoj školi svi učenici zajedno pohađaju nastavu, nema odvajanja naprednijih niti onih s posebnim potrebama. Zato oni imaju najmanje izraženu razliku između najboljeg i najlošijeg učenika u svijetu.
Švicarski učenici polaze u školu ovisno o kantonu u kojem žive, a u nekim kantonima se kreće već prije navršenih 6 godina. Prvih 9 razreda je obavezno, a nakon toga se djeca odlučuju hoće li ići u strukovnu školu ili gimnaziju. Samo je maturalni ispit nakon gimnazije jedinstven za područje cijele zemlje, a polažu ga oni koji planiraju upisati fakultet.

Iako poznata po visokim porezima, finska država izdvaja za školstvo manje od svjetskog prosjeka, a čak 30 posto manje po stanovniku od SAD-a.
S druge strane Švicarska ima najniže poreze u Europi, ali obrazovanje je Švicarcima prioritet broj 1. Švicarska na obrazovanje troši oko 16 posto BDP-a ili najviše među razvijenim zemljama svijeta. Država potroši godišnje oko 15.000 eura po djetetu što je dvostruko više od europskog prosjeka.

Nastavnici u Finskoj primaju prosječnu mjesečnu plaću oko 2.500 eura što je blizu prosječne plaće u Finskoj općenito, ali ispod prosjeka plaće prosvjetnih radnika u razvijenom svijetu. Usprkos tome, Finci rado apliciraju za ovaj posao, a da biste dobili posao u prosvjeti morate biti među 10 posto najboljih studenata na fakultetu. Nastavnici u Finskoj rade s djecom maksimalno 4 sata dnevno, a dva sata tjedno potroše na pripreme. Na 13-ero djece ide po jedan nastavnik.
Nastavnici u Švicarskoj primaju drugu najveću nastavničku plaću u svijetu (nakon Luksemburga) i ona iznosi mjesečno u prosjeku 5.500 eura. Svejedno, Švicarska ima više nastavnika na broj djece od Finske - na 11 učenika po jedan nastavnik.

Obje zemlje jako puno rade na podučavanju djece jezicima. Finci odmalena uče dva strana jezika (švedski i najčešće engleski), a u srednjoj školi većinom biraju i treći strani jezik. Švicarci također uče odmalena jezike, ali prvenstveno zato što je njihova zemlja jezično podijeljena na zone u kojima su različiti jezici službeni. Tako da većina Švicaraca već do srednje škole razumije i njemački i engleski i francuski.

Švicarci se mogu pohvaliti i jednim svjetski poznatim sveučilištem - ETF (Federalni institut tehnologije) u Zurichu, koji je prema organizaciji Times Higher Education svrstan među 10 najboljih sveučilišta na svijetu i treće u Europi (iza britanskih sveučilišta Oxford i Cambridge).

Izvori: WEF, Unesco, Business Insider, SchoolAdvisory, Wikipedia, THE