Vezani članci:
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Kad ne funkcionira, daj još više istoga!
5 razloga zašto sam za vaučerizaciju školstva
Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?
Zašto #janisamfranjo
HRT dezinformira javnost: Udžbenici neće biti ʼbesplatniʼ nego skuplji!
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti


Piše: Mario Nakić
26.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti


Piše: Mario Nakić
26.2.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prema Svjetskom ekonomskom forumu na vrhu liste najboljih obrazovnih sustava na svijetu nalazi se finski obrazovni sustav, a na drugom mjestu je švicarski. Finska i Švicarska su u društveno-političkom i ekonomskom smislu dvije vrlo različite, čak u nekim stvarima i gotovo suprotne zemlje, a opet su po svim pokazateljima (školstvo, zdravstvo, životni standard, prosječne plaće, bogatstvo, ekonomija) obje uvijek pri samom svjetskom vrhu.

Izdvojit ću ovaj put nekoliko zanimljivosti iz finskog i švicarskog obrazovnog sustava, a usporedba je vrlo zanimljiva.

Finski obrazovni sustav je u cijelosti državni i centraliziran. Državni kurikulum je jedinstven za cijelu zemlju i služi učiteljima kao vodič. Međutim, svaki nastavnik ima slobodu da na sebi svojstven način radi s djecom.
Švicarski sistem je potpuno decentraliziran, tako da svaki kanton radi po vlastitim programima. Iako ima i privatnih škola čak 95 posto djece pohađa državnu osnovnu školu.

Finski učenici polaze u školu tek s napunjenih 7 godina. U osnovnoj školi gotovo da nemaju domaće zadaće, nema ocjena, a prvi obavezni test pišu tek sa 16 godina. Oko 95 posto Finaca uspješno završi srednju školu, a čak dvije trećine ih upisuje fakultet (najveći postotak u svijetu). U osnovnoj i srednjoj školi svi učenici zajedno pohađaju nastavu, nema odvajanja naprednijih niti onih s posebnim potrebama. Zato oni imaju najmanje izraženu razliku između najboljeg i najlošijeg učenika u svijetu.
Švicarski učenici polaze u školu ovisno o kantonu u kojem žive, a u nekim kantonima se kreće već prije navršenih 6 godina. Prvih 9 razreda je obavezno, a nakon toga se djeca odlučuju hoće li ići u strukovnu školu ili gimnaziju. Samo je maturalni ispit nakon gimnazije jedinstven za područje cijele zemlje, a polažu ga oni koji planiraju upisati fakultet.

Iako poznata po visokim porezima, finska država izdvaja za školstvo manje od svjetskog prosjeka, a čak 30 posto manje po stanovniku od SAD-a.
S druge strane Švicarska ima najniže poreze u Europi, ali obrazovanje je Švicarcima prioritet broj 1. Švicarska na obrazovanje troši oko 16 posto BDP-a ili najviše među razvijenim zemljama svijeta. Država potroši godišnje oko 15.000 eura po djetetu što je dvostruko više od europskog prosjeka.

Nastavnici u Finskoj primaju prosječnu mjesečnu plaću oko 2.500 eura što je blizu prosječne plaće u Finskoj općenito, ali ispod prosjeka plaće prosvjetnih radnika u razvijenom svijetu. Usprkos tome, Finci rado apliciraju za ovaj posao, a da biste dobili posao u prosvjeti morate biti među 10 posto najboljih studenata na fakultetu. Nastavnici u Finskoj rade s djecom maksimalno 4 sata dnevno, a dva sata tjedno potroše na pripreme. Na 13-ero djece ide po jedan nastavnik.
Nastavnici u Švicarskoj primaju drugu najveću nastavničku plaću u svijetu (nakon Luksemburga) i ona iznosi mjesečno u prosjeku 5.500 eura. Svejedno, Švicarska ima više nastavnika na broj djece od Finske - na 11 učenika po jedan nastavnik.

Obje zemlje jako puno rade na podučavanju djece jezicima. Finci odmalena uče dva strana jezika (švedski i najčešće engleski), a u srednjoj školi većinom biraju i treći strani jezik. Švicarci također uče odmalena jezike, ali prvenstveno zato što je njihova zemlja jezično podijeljena na zone u kojima su različiti jezici službeni. Tako da većina Švicaraca već do srednje škole razumije i njemački i engleski i francuski.

Švicarci se mogu pohvaliti i jednim svjetski poznatim sveučilištem - ETF (Federalni institut tehnologije) u Zurichu, koji je prema organizaciji Times Higher Education svrstan među 10 najboljih sveučilišta na svijetu i treće u Europi (iza britanskih sveučilišta Oxford i Cambridge).

Izvori: WEF, Unesco, Business Insider, SchoolAdvisory, Wikipedia, THE



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.