Vezani članci:
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Trump ne može izdržati duže od sat vremena bez širenja lažnih vijesti o imigrantima
Upoznajte ʼšvedskog Jordana Petersonaʼ kojeg su tamošnji akademici prognali u egzil
Libertarijanski institut pokopao sve Trumpove teze o imigrantima
Irska - odličan primjer kako imigracija potiče gospodarski rast
Rat videoklipovima: Facebook stao na stranu Orbana i odbio skinuti antiimigrantski video
Zašto Guardian nije izvor kojem treba bezuvjetno vjerovati
Novo istraživanje: Ovo su zemlje u koje najviše radnika želi emigrirati
Jeste li i vi nasjeli? Ove fotografije i videosnimke šire se uz lažne vijesti o imigrantima, a nemaju veze s njima
Kako utječe imigracija, a kako oružje, na stopu ubojstava u Europi?
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Tko više laže o Švedskoj - Jutarnji ili Faktograf?
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Švedska - nacija koja si je pucala u sljepoočnicu
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Treba li Hrvatska pustiti imigrante iz Velike Kladuše?
Reason TV: Top 5 argumenata protiv imigracije i zašto su pogrešni
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Europa može jednim udarcem riješiti problem imigracije i desnog ekstremizma


Piše: Branimir Perković
24.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Europa može jednim udarcem riješiti problem imigracije i desnog ekstremizma


Piše: Branimir Perković
24.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Smirite strasti. Ovo neće biti pamflet ni protiv ni za imigraciju. Ovo će biti prikaz svih implikacija imigracije, njenog intenziteta i političkih uzroka koje stvara.

Imigracija je prirodna pojava, nešto što se događalo od ranih dana civilizacije, nešto neizbježno. Danas ne postoji nijedan narod na svijetu koji nije nastao kao miks „došljaka“ i „starosjedioca“, što potvrđuju genetska istraživanja. Ne postoji „njemački gen“, „hrvatski gen“, „francuski gen“ itd. Postoje političko-kulturološke zajednice ljudi koji se genetski razlikuju. Jedan Hrvat može imati puno više genetske sličnosti s Nijemcem nego s drugim Hrvatom, jedan Parižanin više zajedničkih genskih obilježja sa stanovnikom Londona nego s prosječnim stanovnikom južne Francuske.

Geni su biološka kategorija koja se ne može zanemariti. Genetske razlike postoje, one su mjerljive, na temelju njih se vrše znanstvena istraživanja, određuje genealogija, ljudske povijesne migracije i sl. Negirati genetske razlike, kako među pojedincima, tako među grupama, je negiranje svih znanosti koji se koriste genima za dolazak do određenih spoznaja, uključujući ne samo biologiju i molekularnu biologiju, nego i antropologiju, forenziku, medicinu i drugo. Dapače, znanost je toliko daleko došla u proučavanju genoma da danas postoje specijalizirani lijekovi posebno dizajnirani da bolje djeluju na određenu rasu i pitanje rasnih razlika kao bitnog faktora kod određivanja reakcije tijela na lijekove je znanstveno opće prihvaćeno i dokumentirano te objavljeno u raznim znanstvenim časopisima, npr. ovdje.

Međutim, kada govorimo o pitanju imigracije, genetsko pitanje je nebitno, bitno je političko-kulturološko. A realnost ljudskih političko-kulturnih djelovanja je da se ljudi vole grupirati u srodne zajednice. Grupiranje može biti na temelji mnogih kriterija, od vjere i etniciteta do političkih stavova. Čak ako ljudi dijele jednu zajedničku karakteristiku, npr. vjeru, to nije nikakva garancija da će se moći efikasno grupirati ako se razlikuju po etnicitetu, i vice versa. Jednostavna je činjenica da se ljudi uvijek grupiraju sa sebi sličnima, kako u svakodnevnim međuljudskim odnosima (prijatelji, kolege, poslovni partneri itd.), tako i u kulturološkim, društvenim i ekonomskim odnosima, a svaka grupa ima vlastita interna pravila ponašanja.

Pravila ponašanja se razlikuju na mikrorazini među grupama prijatelja, među tipovima radnih mjesta, strukama i tipovima kompanija kao i na makrorazini između velikih kolektiva kao lokalnih, nacionalnih, regionalnih, kulturoloških i vjerskih. Jednostavno, ista pravila ponašanja ne vrijede u Kini i Japanu, u SAD-u i Europi, u Africi i Rusiji, a to negirati znači svjesno negirati objektivnu stvarnost.

Budimo iskreni, nisu sve kulture jednako pripremljene za život u 21. stoljeću, nisu sve kulture jednako vrijedne, nisu sve kulture pozitivne. Ekstreman primjer, ali da li su plemena sa Nove Gvineje koja ritualno prakticiraju kanibalizam kulturološki jednaka japanskoj kulturi? Definitivno je njihova kultura slabija, manje korisna, destruktivnija i nazadnija. Kultura kanibalskih plemena s Nove Gvineje je kultura u skladu s kamenom dobom, a japanska u skladu s modernim dobom. Sve kulture nisu u skladu s modernim dobrom.

S tim rečenim, moramo odijeliti multikulturalizam i multietnicizam. Multikulturalizam u svojoj modernoj inačici podrazumijeva jednaku vrijednost svih kultura, svih običaja, svih društvenih institucija, svih svjetonazora. Sam koncept se odnosi na to da različite kulturološke skupine surađuju istodobno održavajući svoje zasebne kulturne prakse i prioritete. Multietnicizam je ideja o većem broju različitih etničkih grupa koje funkcioniraju unutar zajedničkog društvenog okvira.

Problem koji se javlja s modernim multikulturalizmom je to što često stvara konfliktne i kontradiktorne situacije, upravo zbog svog inzistiranja na jednakoj vrijednosti svih kulturoloških i društvenih praksi. Nadovezujući se na spomenuti primjer Nove Gvineje i Japana, multikulturalizam podrazumijeva da se kultura Nove Gvineje može „prebaciti“ u okruženje gdje prevladava japanska kultura, da se može uvažavati kao jednakovrijedna kultura i da to neće stvarati konflikte i kontradikcije. Ali jednostavna je činjenica da se kultura na razini kamenog doba ne može prebaciti u moderno okružje i očekivati da će se prilagoditi u kratkom roku ili da će se uopće htjeti prilagoditi, baš kao što bi u suprotnom primjeru modernu kulturu bilo nemoguće efikasno prebaciti u okruženje gdje dominira kultura kamenog doba.

Imigracija je, dakako, pozitivna pojava, koja je gradila civilizacije, ali ovisno o intenzitetu, privlačnim razlozima i brzini asimilacije.

S obzirom na intenzitet, imigracija može stvoriti različite pojave u društvu. Kako je prije spomenuto, ljudi se vole grupirati sa sebi sličnima i ta se odlika ljudske prirode ne može zanemariti kada govorimo o imigraciji. Kada je imigracija umjerena i kontrolirana, društvo primatelj ima puno koristi od nje, posebno ekonomske. Kod umjerene, kontrolirane imigracije, lakše je i izbjeći problem grupiranja ili getoizacije. U takvim uvjetima, pojedinci imaju poticaj da se prilagode razini kulturne sofisticiranosti koja postoji u društvu. To ne znači da se time odriču svojeg etničkog zaleđa i aspekata društvenog života specifičnih njihovoj etničkoj skupini, ali prihvaćaju kulturne norme ponašanja te uspostavljeni institucionalni okvir društva u koje su došli.

Veliki problem nastaje kada se pripadnici kultura koje su puno nazadnije od domicilne, s obzirom na stupanj razvoja, getoiziraju u vlastite enklave i u njima perpetuiraju vlastite kulturološke institucije. To inače nije problem, kada se radi o kulturama sličnog stupnja razvoja kao domicilna, ali kada se radi o dvije suštinski suprotne kulture, takva situacija je plodno tlo za konflikte, od kojih koristi neće imati nitko. Što će se dogoditi? Imigrantska kultura će se osjećati ugroženom zbog toga što domicilna kultura zahtijeva više i modernije društvene standarde nego što je ova spremna prihvatiti, a domicilna kultura će na imigrantsku sve više i više gledati kao na prijetnju vlastitoj kulturi te će se postupno radikalizirati i društveno deevoluirati kao odgovor na percipiranu trenutnu prijetnju vlastitoj opstojnosti. Svaka akcija getoiziranih imigranata ima nailazi na reakciju domicilne kulture, koja se postupno radikalizira te sama gubi vlastite visoke kulturne stečevine.

S obzirom na privlačne razloge, možemo razlikovati radnu imigraciju i imigraciju za socijalnim privilegijama. Imigracija radi zaposlenja je uvijek i svuda pozitivna stvar, posebno jer su kroz rad imigranti primorani poštovati institucionalne i kulturološke običaje zemlje, a i lakše se asimiliraju u društvo jer rade s različitim ljudima koji nisu iz njihove kulture. Rad asimilira, a od rada imaju korist cijelo društvo. „Kradu naše poslove“ je besmislen koncept nepotkrijepljen bilo kakvim podacima.

Međutim, kada je privlačni faktor imigracije socijalna država, tj. primanje socijalne pomoći, asimilacija postaje praktički nemoguća, a imigranti se getoiziraju u zasebne enklave iz kojih ne moraju ni izlaziti, jer nisu primorani kao što bi bili da su zaposleni. Najveći problem koji Europa trenutno ima s imigrantima je taj što se velik dio njih odbija asimilirati u domicilno društvo te stvaraju vlastite enklave iz kojih ne moraju izlaziti i u kojima preslikavaju vlastite kulturološko-institucionalna pravila ponašanja. A to je sasvim neprihvatljivo kada se radi o kulturama koje zbog objektivnih povijesnim okolnosti se nisu izdigle iz srednjovjekovnog stupnja razvoja te su pravila tih kultura sasvim nespojiva i nedopustiva u kulturološko-institucionalnom okviru modernog zapadnog liberalizma. Socijalna država perpetuira kulturološke razlike, sprječava kulturološki razvoj imigranata koji bi u suprotnome bili prisiljeni maknuti se iz vlastitih kulturoloških enklava i kroz interakciju s domicilnom kulturom modernizirati i vlastitu, a kod domicilne kulture stvara prijezir i osjećaj da su imigranti nezahvalni za to što su ih primili u vlastite države te u njima vide prijetnju što uzrokuje porast radikalne desnice. Želi li se zapadni liberalni poredak spasiti i od inferiornijih kultura i od ekstremno desnih elemenata, potrebno je minimalizirati socijalnu državu.

Zaključno, multikulturalizam kao koncept koji sve kulture smatra jednako vrijednima, jednako korisnima za budućnost čovječanstva, jednako validnima za koncept individualne slobode, je u svojoj suštini kontradiktoran jer u isti rang stavlja moderne individualističke kulture kao i nazadne netolerantne kulture. Multietnicizam, ideja da sve etničke skupine imaju svoju vrijednost u skladu sa svojim specifičnostima, ali da se individualizam i liberalizam ne mogu stavljati u istu vrijednosnu kategoriju s nazadnim kulturama koje teže srušiti zapadni liberalni poredak, je pozitivna sociološka paradigma. Forsirati multikulturalizam, osim što usporava društveni napredak, uzrokuje i kontraefekt u smislu postavljanja temelja za ponovni povijesni uspon radikalne desnice, a to može voditi samo u sukobe. Potrebno je objektivno sagledati sve implikacije različitih pristupa migraciji i odabrati onaj put koji neće stvarati nove podjele i ekstreme.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.