Vezani članci:
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zagrebački poduzetnik prepričao noćnu moru koju je proživio na carini: ʼPlatio sam 50% više i čekao 2 tjednaʼ
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Jedan od njih dvojice ne govori istinu. Pogodite tko...
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Trgovinski rat SAD-a i EU: Na samoozljeđivanje nije dobro odgovoriti samoozljeđivanjem
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Novo na Liberalu:
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi

Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca


Piše: Ivan Bertović
Photo: Sean Doran/NASA
14.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca

Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca


Piše: Ivan Bertović
Photo: Sean Doran/NASA
14.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Frédéric Bastiat je bio klasično liberalni teoretičar, ekonomist i član francuske Skupštine u prvoj polovini 19. stoljeća, ali njegovo djelovanje je bilo puno zanimljivije kada je pisao kratke priče i novele u kojima je kroz satiru i ironiju ismijavao ekonomske prijedloge svojih kolega koji su bili uvjereni u ispravnost središnjeg planiranja ekonomije i "alkemijskog" pristupa upravljanju državnim financijama.

Jedan od problema s kojima se Bastiat sučeljavao je bio državni protekcionizam. Protekcionizam, iako mu naziv daje prizvuk nečega pozitivnog, zaštitničkog, nečega što teži očuvanju, je jedna od najdestruktivnijih politika koju država može nametnuti svojim građanima. U njoj jedini koji bivaju „zaštićeni“ su politički podobni, umreženi ili kako ih zovemo na ovim prostorima, „kumovi“.

U tom duhu prenosimo vam prijevod jednog od Bastiatovih djela u kojem opisuje apsurd "nelojalne" konkurencije u obliku peticije koju proizvođači svijeća potpisuju kako bi, ni manje ni više, zabranili sunce.

PETICIJA

...koju potpisuju proizvođači svijeća, svjećica, lampi, svijećnjaka, uličnih lampi, alata za gašenje svijeća i od proizvođača loja, ulja, smole, alkohola i općenito svih povezanih sa osvjetljenjem.

Časnim članovima Parlamenta.

Gospodo:

Na dobrom ste tragu. Vi odbijate apstraktne teorije i imate malo simpatija za obilje i niske cijene. Uglavnom se brinete za sudbinu proizvođača. Želite ih osloboditi od strane konkurencije, odnosno, sačuvati domaće tržište za domaću industriju.

Donosimo vam sjajnu priliku za vašu – kako ju nazvati? Vaše teorije? Ne, ništa ne zavarava više od teorije. Vaše doktrine? Vašeg sustava? Vaših principa? Ali vi ne volite doktrine, zgražate se sustava, a za načela, vi osporavate da uopće postoje načela u političkoj ekonomiji; zato ćemo to nazvati vašom praksom – vašom praksom bez teorije i bez načela.

Mi patimo zbog razorne konkurencije stranog suparnika koji radi pod uvjetima za proizvodnju svjetlosti tako superiornim našim vlastitima da preplavljuje domaće tržište izuzetno jeftinom svjetlošću. Onoga trenutka kada se pojavi, naša prodaja se zaustavlja, svi se kupci okreću njemu, a grana francuske industrije čije su koristi nebrojene se odjednom gura u potpunu stagnaciju. Taj suparnik, nitko drugi do sunca, nas napada toliko nemilosrdno da sumnjamo da je na nas poslan od samog perfidnog Albiona (izvrsni su u diplomaciji ovih dana) [Albion je stari i pomalo poetički naziv za Britansko otočje], posebice zato jer tom otoku iskazuje poštovanje koje ne iskazuje nama.

Tražimo od vas da budete toliko dobri te donesete zakon kojim će biti propisano zatvaranje svih prozora, krovnih prozora i stakala na krovovima, vanjskih i unutarnjih škura, roleta, zavjesa, kapaka, brodskih okna – ukratko, svi otvori, rupe, procjepi i rascjepi kroz koje se svjetlost sunca propušta u kuće, a na štetu poštene industrije koja, ponosno to možemo reći, je oplemenila zemlju prihodom, zemlji koja nas ne može, bez izdajničke nezahvalnosti, napustiti danas u tako neravnopravnoj borbi.

Budite dobri, poštovani predstavnici, dok razmarate naš zahtjev ozbiljno i nemojte ga odbiti, a da bar ne poslušate razloge koje imamo iznijeti u njegovu potporu.

Prvo, ako ograničite koliko je to moguće pristup prirodnom svjetlu, i time stvorite potrebu za umjetnim svjetlom, koja industrija u Francuskoj neće biti potaknuta?

Ukoliko se u Francuskoj bude trošilo više loja, morat će biti više stoke i ovaca, a kao posljedicu ćemo vidjeti povećanje u broju iskrčenih polja, mesa, vune, kože, ali prije svega više gnoja, temelja svega poljoprivrednog bogatstva.

Ako Francuska bude trošila više ulja, vidjet ćemo ekspanziju uzgoja maka, masline i uljane repice. Uzgoj tih rodnih biljaka, koje jako iscrpljuju tlo, poklopit će se s povećanjem brojeva stoke i omogućiti nam profitabilno korištenje zemlje.

Naše pustopoljine će biti prekrivene drvećem koje daje smolu. Bezbrojni rojevi pčela će s naših planina sakupljati mirisna bogatstva koja danas gube svoju aromu, kao i cvijeće koje ju otpušta. Dakle, neće biti niti jedne grane poljoprivrede koja neće osjetiti ekspanziju.

Isto vrijedi i za pomorstvo. Tisuće plovila će se upustiti u kitolov pa ćemo u kratkom vremenu imat flotu sposobnu očuvati čast Francuske i zadovoljiti patriotske težnje potpisanih u peticiji.

A što tek možemo reći o specijalnostima pariške manufakture? Od tog trenutka će se vidjeti pozlata, bronca i kristal u svijećnjacima, svjetiljkama, u svijećnjacima na lusterima, u kandelabrima koji svjetlucaju u pravim raskošnim dvoranama uz koje današnje izgledaju poput štandova.

Ne postoji potrebit skupljač smole na vrhu svoje pješčane dine, siromašni rudar u dubini crne jame, koji neće primiti veću plaću i uživati uvećano blagostanje.

Potrebno je malo uvida, gospodo, da bi se shvatilo da ne postoji niti jedan Francuz, od bogatog dioničara društva Anzin pa do najskromnijeg trgovca šibicama, čije se stanje ne bi povećalo uspjehom naše peticije.

Očekuje vaše prigovore, gospodo, no ne postoji niti jedan od njih koji niste izvukli iz kakve prašnjave stare knjige zagovornika slobodne trgovine. Izazivamo vas da izustite samo riječ protiv nas koja neće odmah biti osporena od vas samih i načela iza vaše politike.

Reći ćete nam da, iako ćemo se možda mi okoristiti tom zaštitom, Francuska neće osjetiti nikakve koristi jer će potrošač snositi trošak?

Već smo pripremili odgovor za vas:

Vi se više nemate pravo pozivati na interese potrošača. Žrtvovali ste ga kada god je njegov interes bio suprotstavljen proizvođačevom. To ste napravili kako biste potaknuli industriju i povećali zaposlenost. Iz istoga razloga to morate napraviti i ovaj put.

Doista, sami ste predvidjeli ovaj prigovor. Kada je bilo rečeno da potrošač ima koristi od slobodnog uvoza željeza, ugljena, sezama i tekstila, odvratili ste: „Da, ali proizvođač ima koristi od ograničenja.“ Pa zato, ako potrošač ima koristi od prirodnoga svjetla, onda zacijelo proizvođači svjetla imaju koristi od njegove zabrane.

Možda ćete reći: „No, proizvođač i potrošač su jedna te ista osoba. Ako manufaktura profitira od protekcionizma, poljoprivrednik će se također okoristiti od toga. I obratno, ako poljoprivreda napreduje, otvorit će se tržišta za manufakturna dobra.“ Zato, ako nam dodijelite monopol na proizvodnju svjetla u vrijeme dana, mi ćemo najprije kupiti velike količine loja, drvnog ugljena, ulja, smole, voska, alkohola, srebra, željeza, bronce i kristala za svoju proizvodnju. K tome, kada mi i naši brojni dobavljači zajedno postanemo bogati, trošit ćemo i širiti blagostanje u sve grane domaće industrije.

Reći ćete da je sunce besplatan dar prirode, da bi odbiti takav dar bilo odbiti bogatstvo samo pod izlikom poticanja načina stjecanja bogatstva?

No, ako zauzmete tu poziciju, zadat ćete smrtan udarac svojoj politici. Sjetite se da ste do sada uvijek isključivali strana dobra proporcionalno besplatnim darovima koja su nosila. Imate samo pola dobroga razloga za pomaganje drugim monopolistima u odnosu na ono što imate prema našoj peticiji, koja je potpuno suglasna s postojećom politikom. Odbiti naše zahtjeve zato što su bolje utemeljeni no što su ičiji tuđi bilo bi ravno prihvaćanju jednadžbe: + x + = - (plus puta plus jednako minus). Drugim riječima, bilo bi to hrpe apsurda na apsurdnosti.

Rad i priroda pridonose u različitim razmjerima, ovisno o zemlji i klimi, u proizvodnji dobra. Dio koji pridonosi priroda se nikada ne plaća. Doprinos ljudskg rada je taj koji predstavlja vrijednost te se naplaćuje.

Ako se naranča iz Lisabona prodaje u pola cijene naranče iz Pariza, to je zbog prirodne topline sunca koje, naravno, bez naknade, pruža prvoj što druga duguje umjetnom grijanju, koje se pak nužno mora platiti na tržištu.

Stoga, kada do nas dođe naranča iz Portugala, možemo reći da na je napola dana bez naplate ili, drugim riječima, u pola cijene u usporedbi s onom iz Pariza.

Sada, upravo se na temelju toga što je ta naranča polubesplatna (isprike na riječi) vi držite da treba biti zabranjena. Pitate se: „Kako francuski radnik može biti konkurentan stranom radniku kada prvi mora raditi cijeli posao, a drugi samo pola posla dok mu drugu polovicu obavlja sunce?“ No ako vas činjenica da se proizvod prodaje u pola cijene navodi na to da ga isključite s tržišta, kako može biti da se nešto daje bez naplate, a vi dopuštate korištenje? Ili niste dosljedni, ili bi trebali, nakon što isključite ono što je samo napola besplatno kao štetno našoj domaćoj industriji, zabraniti i ono što je posve besplatno s više razloga i dvostruko više revnosti.

Kao još jedan primjer: Kada proizvod – ugljen, željezo, žito ili tekstil – dođe do nas iz inozemstva i kada ga možemo priskrbiti s manje rada no da ga proizvodimo sami, razlika je besplatni dar koji nam je pružen. Veličina toga dara je razmjerna veličini te razlike. To je četvrtina, polovina, tri četvrtine vrijednosti proizvoda, ako nas stranac traži samo tri četvrtine, polovinu ili četvrtinu cijene. Isto je u slučaju kada donator, poput sunca koje nam daruje svjetlost, ne traži ništa od nas. Pitanje je, koje postavljamo formalno, želite li da Francuska uživa u koristima besplatne potrošnje ili navodnim prednostima vlastite proizvodnje. Odaberite sami, ali budite logični. Dok god zabranjujete strani ugljen, željezo, žito i tekstil, u razmjeru u kojoj se cijena tih dobara približava nuli, kako bi nedosljedno bilo od vas da isto propuštate napraviti sa suncem čija je cijena nula po cijele dane!

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN BERTOVIĆ
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.