Vezani članci:
Čakovečki poduzetnik i kandidat za Sabor ljut na SDP, HDZ i Škoru: ʼPrestanite vrijeđati radnike crkavicomʼ
Problem kod HDZ-ovih predizbornih obećanja je taj što znamo da će ih sigurno i ostvariti
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Istraživanje: Povećanje minimalca dovodi do rasta kriminala
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ
New York povisio minimalnu satnicu na 15$. Restorani skratili radno vrijeme, otpuštaju radnike, podižu cijene...
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Kad biznismen dođe na vrh, postaje neprijatelj slobodnog poduzetništva
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
To nisu reforme, to su populističke socijalne mjere
Top 4 referendumske odluke Švicaraca koje bi lako mogle šokirati Hrvatsku
U kanadskoj pokrajini povećali minimalac za 25%; evo što se dogodilo
Thomas Sowell: Užasna rasistička povijest minimalca u Americi
Mirando Mrsić u sukobu sa samim sobom
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
Glup, gluplji, Otvoreno
Potpišite peticiju za povećanje minimalca na 28.000 kn
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
Bero i Hrg se rugaju radnicima. Liberal ima bolju ideju za minimalac...
Novo na Liberalu:
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Koronaško-katolički portal priznao radi čega je zapravo proveden referendum 'o braku'
Zambija saga: Umjesto rasprave o meritumu, vodi se frontalni kulturološki rat
Je li Ćimić stvarno prijavio Hrvate zatočene u Zambiji tamošnjim organima reda?
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ

Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji


Piše: Mario Nakić
10.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji

Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji


Piše: Mario Nakić
10.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Koja je uopće svrha minimalne plaće i radi li se o još jednoj nepotrebnoj intervenciji u tržište?

Minimalna plaća je tema koja se u javnosti u pravilu koristi čisto u populističke svrhe. Nedavnu vijest o povećanju minimalca u Sloveniji hrvatski portal Net.hr prenio je krajnje populistički riječima "Hrvati ovo mogu samo sanjati...". Riječ je o daljnjem zatupljivanju ionako ekonomski prilično nepismenog stanovništva.

Isti taj Net.hr još je nedavno objavio da je prosječna plaća u Sloveniji skoro dvostruko veća od hrvatske. Dakle, ako su Slovenci podigli sada svoj minimalac na 5.500 kuna bruto, to znači da bi Hrvati trebali imati 2.750 kuna bruto. Hrvatska ima znatno veći minimalac od toga, što znači da je naš minimalac i dalje previsok. To je realna ekonomska računica jer minimalac se nikada ne može određivati van okvira gospodarskih mogućnosti, uvijek se određuje u odnosu na prosječni dohodak.

Ali u svim raspravama oko minimalca potpuno se zaboravlja koja je njegova realna svrha. Vjerovali ili ne, minimalac može imati svrhu u tržišnoj ekonomiji. Ali pod određenim uvjetima. Prvi je uvjet taj da je riječ o dinamičnoj, gospodarski snažnoj i rastućoj ekonomiji što Hrvatska baš i nije.

Koja je svrha minimalca u takvoj, rastućoj ekonomiji, pitate se?

Riječ je o državnom intervencionizmu u tržište i kao takvo, ono je već samo po sebi vrlo upitno. Tržište bi se trebalo samo regulirati, što ono uglavnom i čini na dobrobit radnika, kupaca i poslodavaca. Ali postoje iznimke, a to su određena zanimanja kojima ponekad treba "pomoć".

Konkretno, to se pokazalo primjerima u Hong Kongu i Irskoj. To su dvije izrazito ekonomski slobodne zemlje koje imaju državno određen minimalac i pokazalo se da on nije negativno utjecao na gospodarstvo. Čak štoviše, neke su ekonomske analize pokazale kako je uvođenje minimalne plaće u Hong Kongu uspjelo smanjiti siromaštvo i ovisnost o socijalnoj pomoći, a ni Irskoj ne ide uopće loše.

Kod većine zanimanja minimalac ne igra apsolutno nikakvu ulogu. Ako ste programer, dizajner, bilo kakav majstor...ništa vam neće značiti iznosi li minimalac dvije, tri ili četiri tisuće kuna kad je cijena vašeg rada daleko iznad toga. Ako vam poslodavac ne ponudi veću plaću, lako ćete prijeći kod nekoga drugoga. Manje od 5% radnika u Hrvatskoj primaju minimalac.

Ali postoje neka zanimanja koja su vrlo lako zamjenjiva, na primjer rad u skladištu što može obavljati svaka imalo fizički zdrava osoba, pogotovo muška (a nije nemoguće ni za žene). Ili raznošenje pošte. Ima dosta zanimanja u kojima se može spuštati cijena rada u nedogled ako postoje kandidati zainteresirani za taj rad. Zemlje s visokom imigracijom jeftine strane radne snage (Hrvatska to nije) jesu mjesta gdje do toga vrlo lako može doći.

Primjer je Singapur, jedna od najbogatijih zemalja svijeta (per capita). Imaju prosječnu plaću preko 4.500 dolara, ali nemaju minimalac. Tisuće ljudi tamo radi neke poslove za manje od 500 dolara, što bi bilo vrlo malo čak i u Hrvatskoj, a kod njih se za taj novac ne može niti iznajmiti soba. Zašto ljudi pristaju raditi za tako malo? Vrlo jednostavno, riječ je o radnoj imigraciji iz siromašnih dijelova Azije poput Indije, Bangladeša itd. Oni dolaze u Singapur prvenstveno zbog boljih prilika i u početku pristaju raditi za bilo kakvu plaću, samo da ostanu i s vremenom nađu nešto bolje. Takvu situaciju poslodavci, naravno, koriste. Rezultat? Tisuće ljudi koji spavaju u velikim gradskim halama i praktički nehumanim uvjetima, i to u gradu koji je inače poznat po luksuzu i bogatstvu. Ne baš lijep prizor.

Hong Kong je takav problem dobrim dijelom riješio upravo uvođenjem minimalca. Država je na taj način odredila prag ispod kojeg plaća ne smije ići i to je učinila mudro umjesto da plaća dodatnu socijalnu pomoć jeftinoj radnoj snazi. Gospodarstvo nije pretrpjelo nikakve gubitke!

Međutim, i Hong Kong i Irska imaju minimalac na prilično niskoj razini za svoje uvjete i podižu ga vrlo oprezno. U Irskoj, recimo, minimalac godišnje raste po stopi 2 do 3 posto dok im BDP raste 9 posto. Znači jako je bitno da minimalac ne raste brže od gospodarstva, inače može lako prouzrokovati probleme u ranjivim sektorima, otpuštanje radnika i gašenje tvrtki. Pametne ekonomske politike vode računa o tome kako i kad podići minimalac, pazeći na sve ostale ekonomske indikatore.

Skandinavske zemlje nemaju minimalac, barem ga ne određuje država, ali one imaju veliku socijalnu pomoć za nezaposlene. To znači, poslodavac mora ponuditi visoku plaću za bilo koji posao radniku jer inače mu se neće isplatiti raditi kad može primati visoku socijalnu pomoć. Tamo, dakle, socijalna pomoć igra ulogu minimalca i intervencije u tržište. Budući da Irska i Hong Kong ne nude tako velike socijalne pogodnosti, one su odlučile siromaštvo riješiti minimalnom plaćom i to je sasvim fer, na taj način su osigurali da svi koji rade moraju primati dovoljno za normalan život.

Ovisno o zemlji i ekonomskom modelu, minimalac MOŽE u određenim uvjetima biti ekonomski koristan i imati svoju svrhu, to je znanost dokazala. Ali puno češće nema svrhu i samo čini štetu, prvenstveno onu političku jer političari se koriste njime kao populističkom mjerom za kupovinu glasova. Jako malo ljudi u Hrvatskoj razumije svrhu i funkciju minimalne plaće, to je važno razjasniti. Hrvatska u ovom trenutku niti je bogato niti dinamično gospodarstvo, ima godišnji rast ispod 3 posto i nema veću radnu imigraciju, tako da kod nas minimalna plaća nema nikakvu pozitivnu svrhu. Ne pomaže nikome, a svako novo povećanje znači novi i još veći rizik za poslodavce, radnike i pogotovo one koji teško pronalaze posao.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.