Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana

FOTO: Eurostat
22.12.2017.

Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana

Na bogatstvo naroda utječu različiti faktori, a jedan od najvažnijih je produktivnost. Uz to što je Hrvatska već osakaćena po tom pitanju zbog nedavnog rata koji je mnoge izbacio iz radnog stroja, na produktivnost bitno utječu i zakoni koji reguliraju posao i rad. Hrvatski Zakon o radu je rak rana našeg društva, a njegove posljedice vidimo i po prosječnom radnom vijeku u odnosu na druge narode unutar Europske unije.

Prema podacima Eurostata objavljenim prošle godine, prosječna dužina radnog vijeka građana Hrvatske 2015. godine bila je 32 i pol godine. Po ovoj statistici nalazimo se pri samom začelju ljestvice EU zemalja. Gore od nas su samo Italija (30 godina), Bugarska (32) i Grčka (32). Najduži radni vijek imaju Šveđani (41 godinu), a slijede Danska (39), UK (38) i Njemačka (38).

I na ovoj karti vidljiva je razlika između postsocijalističkih zemalja i onih s dugom tradicijom tržišne ekonomije. Izuzevši Italiju, zemlje koje nisu imale desetljeća socijalizma imaju osjetno duži radni vijek, a samim time i bolje preduvjete za prosperitet. Države nekadašnjeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije, s druge strane, još uvijek nisu uspjele uhvatiti priključak. Iznimke su zemlje Baltika te Češka i Slovačka, koje su postigle napredak i uspješno provele protržišne reforme, smanjile poreze i oslobodile tržište.

Osim mentaliteta, ključno je i radno zakonodavstvo. Švedska i Danska imaju jako liberalan zakon o radu koji ne propisuje minimalnu plaću niti uvjete po kojima poslodavac smije/ne smije otpustiti radnika. Takav, liberalni pristup radnom zakonodavstvu u praksi dovodi do niže stope nezaposlenosti jer što su manje administrativne i zakonske obveze od strane poslodavca, to je lakše zapošljavanje radnika. U takvoj situaciji radnik, čak i ako dobije otkaz i ostane bez posla, vrlo lako može ubrzo naći novo radno mjesto pa ne gubi vrijeme na burzi rada.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.

Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne morate doslovno ništa činiti. Samo budite bijeli, muškog roda, po mogućnosti kršćani. To je sve što je potrebno za sočnu priču koja će vas prikazati kao Hitlera.

Ugledni mediji i borci za socijalnu pravednost na društvenim mrežama u misiji da vam unište život

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Informer i Srpski telegraf su u 265 navrata najavljivali ratove - uglavnom s Hrvatima ili Albancima. Putin je na naslovnici Informera izašao 60 puta, svaki put u pozitivnom svjetlu.

Prednjače Putin, ʼustašeʼ i ʼŠiptariʼ: Tri srpska tabloida u prošloj godini proizvela 700 lažnih vijesti na naslovnicama

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako se Vlada stvarno želi boriti protiv lažnih vijesti, onda će prvo krenuti od svojih ministara i drugih dužnosnika.

Vlada RH je najčešći izvor lažnih vijesti u Hrvatskoj. I sad ona kreće u borbu protiv lažnih vijesti...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Svjedoci smo povratka retorike s početka 1990-ih iako nema rata, nema nikakve prijetnje ratom, a Srba je višestruko manje.

Podsjetnik domoljubima: Ova država je protjerala više Hrvata nego srbočetnici i JNA

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: