EIU (The Economist Intelligence Unit) je institut pri časopisu The Economist koji svake godine objavljuje Svjetski indeks demokracije istražujući stanje demokratskog sustava, osobnih sloboda i pluralizma pojedinačno u 167 zemalja svake godine. Na Indeksu demokracije za 2016. Hrvatska je na 54. mjestu koje dijeli s Ganom, u kategoriji "manjkave demokracije". Ispred nas su sve zemlje Europske unije osim Rumunjske.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Norveška, a slijede Island, Švedska i Novi Zeland. Na samom dnu ljestvice su Sjeverna Koreja, Sirija i Čad. Zanimljivo je da je Rusija jako nisko, u kategoriji autoritarnih zemalja, na 134. mjestu iza Kube (128.) i Venezuele (107.). Iz našeg okruženja najgore su prošle Bosna i Hercegovina (na 101. mjestu) i Makedonija (95.) koje se nalaze u kategoriji "hibridnih režima".

Među zemljama Nove Europe (nekadašnje socijalističke države, danas članice EU) najbolje stoji Estonija (dijeli 29. mjesto s Izraelom). Međutim, nijedna zemlja Nove Europe (a ukupno ih je 11) nije ušla u prvu kategoriju - potpune demokracije, sve se nalaze u kategoriji manjkavih demokracija. Japan i SAD su također doživjeli pad u odnosu na prošlu godinu te su iz potpunih demokracija prešle u manjkave i nalaze se na 20. odnosno 21. mjestu.

U Novoj Europi građani razočarani u demokratski proces

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravile su kolektivno zemlje Azije čiji je ukupni skor poboljšan, ali i dalje je na slabijoj razini od svih ostalih kontinenata osim Afrike. Zemlje Južne Amerike, prema autorima ovog istraživanja, proživljavaju "mamurluk nakon populizma". Peru, Brazil i Argentina nedavno su se riješili lijevih populističkih vlasti, izabrali pro-tržišne umjereno liberalne vođe i stanje im se polako poboljšava. Najbolje u toj regiji kotiraju Urugvaj i Čile. Najveći pad na indeksu demokracije kolektivno su doživjele zemlje istočne Europe (među koje ubrajaju i Hrvatsku) koje su, po opisu autora istraživanja, razočarane u demokratske procese i okreću se autoritarnim vladarima (iznimka su samo zemlje Baltika).

Ekonomske slobode i stupanj demokracije

Kako na demokratičnost u pojedinoj zemlji utječu ekonomske slobode? To možemo vidjeti ako usporedimo ovu ljestvicu s Indeksom ekonomskih sloboda instituta Heritage. Među prvih 10 potpunih demokracija nalazi se čak 5 zemalja koje su među top 10 po ekonomskim slobodama, a to su Novi Zeland, Kanada, Irska, Švicarska i Australija.

Utjecaj ekonomskih sloboda na stupanj demokracije, osobne slobode i pluralizam još je izraženiji ako usporedimo kako su zemlje koje danas najbolje kotiraju na Indeksu ekonomskih sloboda stajale na Indeksu demokracije prije 10 godina, a kako stoje danas.

Godine 2006. Novi Zeland je bio 11. na indeksu demokracije, a sad je na 4. mjestu. Singapur je tijekom zadnjih 10 godina napravio značajan napredak i prešao iz kategorije "hibridni režim" u "manjkava demokracija". Hong Kong se popeo za nekoliko mjesta, a također i Estonija koja je tijekom 10 godina uspjela prijeći Sloveniju i doći na vrh Nove Europe po indeksu demokracije.

Drugim riječima, sasvim je jasno da zemlje koje su u međuvremenu oslobodile svoja tržišta pokazuju značajan napredak u pluralizmu i demokratskom sustavu. S druge strane, zemlje koje to nisu napravile stagniraju ili padaju, poput Hrvatske koje je prije 10 godina bila 51. na ljestvici indeksa demokracije, a sad dijeli 54. mjesto.